Kulturna politika
|
|
Zoran Grbić
|
sreda, 09. oktobar 2013. |
Salma nije radila ništa od toga, verovatno zbog toga što je očekivala da je neko upita za mišljenje o Kosovu i Beogradu. Ali, to se nije desilo. Za sve vreme dok je bila ovde, nijedan od novinara nije pitao to. Nejasno je da li su zaboravili, ili nisu znali za njenu posetu Kosovu.
|
Kolumne Đorđa Vukadinovića
|
|
Đorđe Vukadinović
|
utorak, 27. april 2010. |
Tako se stvara vrzino kolo u kojem političari zaplašeni, navodno, masovnim pro-EU raspoloženjem građana ne smeju ni da pomisle da se izjasne protiv ulaska u EU, a onda se obični građani po principu „kud svi Turci...“ – takođe izjasne za EU.
|
Savremeni svet
|
|
DŽefri D. Saks
|
utorak, 04. oktobar 2022. |
Hitno se moramo vratiti nacrtu mirovnog sporazuma između Rusije i Ukrajine od kraja marta, koji se zasniva na neproširivanju NATO-a. Današnja teška situacija može lako da izmakne kontroli - kao što se dešavalo u svetu u toliko ranijih slučajeva - ali ovaj put uz mogućnost nuklearne katastrofe. Sam opstanak sveta zavisi od razboritosti, diplomatije i spremnosti na kompromis svih strana
|
Prenosimo
|
|
Branislav Matić
|
sreda, 23. maj 2018. |
Amerikanci, ukratko prepričavam dokument, Srbiju smatraju pokorenom i okupiranom teritorijom. Program koji sprovode u njoj, iza banalnih kulisa „političke korektnosti”, ima osvetnički i vaspitni karakter. Osvetnički prema Srbiji, vaspitni za sve ostale.
|
Ekonomska politika
|
|
Draško Vuksanović
|
četvrtak, 05. jul 2012. |
Da li to što je Nozikov obućar dobar i ima pravo da brže napreduje znači da je DOS-ovu privatizaciju trebalo podržati? Ne znači. I gde je onda poentilizam? U jeziku i odnosu prema jeziku, u logici i odnosu prema pojmu i stvarnosti.
|
Politički život
|
|
Duško Kuzović
|
četvrtak, 24. novembar 2022. |
Takođe, zašto bi građani Srbije poštovali bilo kakve odluke takvog stranog tela koje sebe naziva „Vlada“, i zašto bi poreskim davanjima servisirali troškove – okupacije svoje domovine i samih sebe
|
Komentar dana
|
|
Ivan Milić
|
sreda, 01. jul 2020. |
Treba prihvatiti da se okrivljena lica ne mogu prekršajno kažnjavati na osnovu propisa (naredbe i uredbe) koje više ne važe. To su sva ona lica protiv kojih je prekršajni postupak pokrenut ali nije doneta pravnosnažna presuda
|
Kulturna politika
|
|
Aleksandar Lukić
|
nedelja, 20. oktobar 2013. |
Njegoš je u Gorskom vijencu dosegao romantičarski zahtev za univerzalnošću – sjedinivši filozofiju i poeziju, učinio je poeziju životnom, a filozofiju angažovanom u praksi čija je najveća vrednost sloboda nasuprot ropstvu.
|
Kolumne Đorđa Vukadinovića
|
|
Đorđe Vukadinović
|
ponedeljak, 29. mart 2010. |
Prividno ljutite izjave muftije Zukorlića u funkciji su, s jedne strane, da se „Vlasi ne dosete“, a sa druge izraz borbe za prestiž unutar bošnjačkog političkog tabora, a njegova „ogorčenost“ može dobro doći i vlastima da predstave kako je reč o „izbalansiranom dokumentu“.
|
Savremeni svet
|
|
Vladimir Putin
|
subota, 01. oktobar 2022. |
Želim da me čuju i kijevske vlasti i njihove gazde na Zapadu, da to zapamte svi. Ljudi koji žive u Lugansku, Donjecku, Hersonu i Zaporožju postaju naši građani. Zauvek
|
|
Ekonomska politika
|
|
Nenad Gaćanović
|
subota, 01. septembar 2012. |
Kako obično imaginacija počinje, bila jednom jedna banka... Od građana je prikupila milijardu evra štednje. Na štednju je plaćala pasivnu kamatu građanima od 5% na godišnjem nivou. U apsolutnom iznosu, to je 50 miliona evra.
|
Politički život
|
|
Nikola Tanasić
|
subota, 26. novembar 2022. |
Srpska anglojezička rusofilija „u inat“ SAD i EU odlično funkcioniše kao oružje u novim ideološkim ratovima, ali je ona loša osnova za istinsko zbližavanje „braće zauvek“. Da bi do toga došlo, Srbi moraju da shvate da Rusija nije „Srbija sa atomskom bombom“, a Rusi moraju da shvate da Srbija nikako nije deo „Ruskog sveta“
|
Komentar dana
|
|
Dimitrije Vojnov
|
subota, 20. jun 2020. |

Nema šta mnogo da se kaže pred ove izbore, izuzev da se iznese par razmišljanja o svemu što predstoji. Kao što je poznato, ja sam bio protiv bojkota, jer bojkot sam po sebi u ovim okolnostima nije mogao imati istinsku svrhu
|
Kulturna politika
|
|
Marinko M. Vučinić
|
četvrtak, 03. oktobar 2013. |
Za Igora Marojevića je vrhunac njegovog čitanja u novom kontekstu Njegoša svođenje najvećeg srpskog pesnika na socijalno-operacionalizovanog klasika, svojevrsnu zbirku poslovica, odnosno „našu“ kreativno patrijarhalnu preteču priručnika za svakodnevicu kakav je „Put kojim se ređe ide“ Skota Peka.
|
Kolumne Đorđa Vukadinovića
|
|
Đorđe Vukadinović
|
sreda, 14. april 2010. |
Zaključno sa ovom srebreničkom deklaracijom, prethodno usvojenim statutom Vojvodine i najavljenom prodajom „Telekoma“ (a to, zapravo, i nisu toliko odvojene stvari kao što se na prvi pogled čini) ova vlada je prešla mnoge „crvene linije“.
|
Savremeni svet
|
|
Stanko Cerović
|
sreda, 28. septembar 2022. |
Svaki predlog je manje realan nego nuklearna, ili ekološka, ili epidemiološka kataklizma. I šta onda da se priča? Ako su ljudi osuđeni na stradanje, ako je svijet toliko razoren, a ljudska duša tako iscrpljena, zašto bi se dodavale prazne riječi u carstvo gluposti osim da grohot bude još veći?
|
Prenosimo
|
|
Davor Lukač
|
ponedeljak, 21. maj 2018. |
Dok se ministar Vulin i njegov "vrhovni komandant" junače po konferencijama za štampu bespilotne letelice špartaju uzduž i popreko nebom iznad Srbije
|
Ekonomska politika
|
|
Jovan B. Dušanić
|
subota, 07. jul 2012. |
Španija će od Evrope dobiti 100 milijardi evra kako bi spasao svoje banke ali će španska vlada, koja je garant sporazuma, snositi svu odgovornost za odobrena sredstva. Pošto će pomoć biti isplaćivana u fazama.
|
Politički život
|
|
Cvijetin Milivojević
|
utorak, 22. novembar 2022. |

Recimo, kako to otimanje dela Srbije (od strane NATO okupatora) bez referenduma može da, po međunarodnom pravu, bude pravno valjano, a menjanje granica referendumom da bude „kršenje“? Kršenje čega?
|
Komentar dana
|
|
Slobodan Orlović
|
petak, 05. jun 2020. |
U savremenoj Mađarskoj, počev od kraja prošlog veka, krajnja i umerena desnica otvoreno govore o promeni granica iz nepravednog Trijanonskog ugovora. U mađarskom parlamentu stotine govora poslanika vladajućeg Fidesa (Fidesz) i Jobika (Jobbik) se, od 1990. godine nadalje, odnosilo na „trijanonski diktat“
|
|