|
Svako ko se bavi pisanjem o prošlosti, sa iole dubljim razumijevanjem ljudi i njihovih odnosa, u svakom izabranom isječku vremena može osjetiti, naslutiti, postojanje i rad aktera koje ne bilježe službeni arhivi, aktera koji ne povlače linije događaja i ne privlače svjetla javnosti, ali povijesnu sliku ispunjavaju bojom, oni koji od niti čine tkaninu i koji tkaju tiho i neprestano. U sretnim slučajevima takvi su ljudi dobri duhovi svog vremena, obično pozvani da blaže surove naravi i prilike. Upravo nas je nakon teškog bolovanja napustio jedan takav čovjek.
Petra M. Lađevića, rođenog u Petrinji 1956. godine, njegovi su brojni prijatelji jako voljeli, dijelom zato što je tu ekipu on sam formirao, dijelom zato što je bilo lagodno biti Perin prijatelj, on ih je neštedimice veličao i pomagao. O tome potpisnik svjedoči iz vlastitog primjera. Pero je bio neplaćeni menadžer ljudima u koje je vjerovao.
Kao Srbin s Banije vidjevši realno stanje zajedničke države i hrvatsko-srpskih odnosa, a osluškujući zbivanja i vijesti iz svijeta, svjesno se odlučio za alternativni put u borbi za demokratsku političku zajednicu na južnoslavenskim prostorima
Sedamdesete godine prošlog stoljeća i sve ono što su one donijele u našim životima odredile su okvir javnog angažmana ovog odličnog studenta filozofije i sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Prijatelj i zemljak Nikola Vujčić sjeća ga se kao buntovnika već u petrinjskoj gimnaziji. Kao mlad čovjek shvatajući ozbiljno riječi svojih profesora, kao Srbin s Banije vidjevši realno stanje zajedničke države i hrvatsko-srpskih odnosa, a osluškujući zbivanja i vijesti iz svijeta, svjesno se odlučio za alternativni put u borbi za demokratsku političku zajednicu na južnoslavenskim prostorima.
Petar je tih godina istaknuti peticionaš, neke od peticija za obranu ljudi koji će desetak godina kasnije postati moćnici i ideolozi država nastalih na razvalinama Jugoslavije, samo je potpisao, nekima je bio autor. On je cijelo vrijeme svog javnog rada bio nezamjenjiv vezni igrač, povezujući ljude, gradove, Zagreb i Beograd naročito, generacije. Povezivao je istomišljenike s ciljem obrane onih drugih, vjerujući snažno da se tako odužuje i rodnoj Baniji, modernizujući njene tradicije, i Filozofskom fakultetu u Zagrebu, ozbiljujući njegove teorije. Znao je istinu o institucijama, gurajući nas da je kažemo i zapišemo, i ipak vjerovao u njih. Nevesela istina ga nije mogla tako razočarati da ga razoruža.
Petar Lađević je bio anarhista u duši, koji je potpisniku tihim glasom objašnjavao smisao svih detalja u pravoslavnoj liturgiji; bio je dosljedni liberal koji se ponosio druženjem s Vladom Mijanovićem Revolucijom i volio ljude iz njegovog kruga; bio je Srbin s Banije koji je uvijek pred svojima branio Petrinju i petrinjske Hrvate.
Značajnu epizodu u njegovom životu predstavlja rad u Vladi Vojislava Koštunice u Beogradu, u kojoj je sa znanjem i razumijevanjem donesenim iz starog kraja uobličio i provodio službenu politiku prema manjinama
Početkom devedesetih, upravo na tragu onoga što je do tada radio, pronalazimo ga u krugu pokretača i osnivača institucija Srba u Hrvatskoj, Srpskog demokratskog foruma i Srpskog kulturnog društva „Prosvjeta“. Petar nije bio književnik, on je druge usmjeravao na teme i probleme, ali njegovi su rijetki prilozi o Adamu Pribićeviću i Vanetu Ivanoviću – bio je to izbor po srodnosti – značajno širili krug spoznaje za nas koji smo tada živjeli uklješteni u političku stvarnost prve polovine 90-ih. Drugu polovinu te decenije on je u Londonu, radi kao sekretar Vaneta Ivanovića i značajno doprinosi njegovom književnom povratku u domovinu. Uspijevao je kao posrednik nagovoriti porodicu Ivanović da materijalno pomogne južnoslavenske studente u Londonu, neki od njih su danas ugledni ljudi i intelektualci.
Ni prelaskom u Beograd nije napustio svoj poziv ni ulogu. Opet je bio nezamjenjivi vezni igrač, dio njegove misije bilo je urednikovanje u izdavačkoj kuči „Profil“, bio je čovjek koji zna što je javnost, kako se ona stvara i koristi. Značajnu epizodu u njegovom životu predstavlja rad u Vladi Vojislava Koštunice u Beogradu, u kojoj je sa znanjem i razumijevanjem donesenim iz starog kraja uobličio i provodio službenu politiku prema manjinama.
Petar Lađević je bio naš čovjek u Beogradu. Znam mnogo ljudi koji su intenzivno živjeli i žive hrvatsko-srpske odnose, ali ne znam nikoga ko je kao on nastojao razumjeti sve aktere tih odnosa u prošlosti i sadašnjosti i dati im pravo na riječ.
Ne znam nikoga ko će biti tako ožaljen od tako šarolikog i brojnog kruga prijatelja.
(RTS) |
.jpg)
Rusija u svom budžetskom planu odvojila 15 milijardi za davanje zajmova prijateljskim državama u naredne tri godine.
Svetinje je odbranio. Greške ispravio. Zlo pobedio. Slobodu dočekao – i ne samo dočekao, nego joj i najdirektnije doprineo. Odlazi omiljen od mnogobrojnih poštovalaca i poštovan od onih kojima iz različitih razloga nije bio omiljen
Stoga, izbor između toga da li biti kolonija ili da li biti slobodna zemlja nije stvar boljeg ili lošijeg standarda, ili izbor između novog automobila i stare ikone. To je izbor između gladi i slobode, između nestanka naroda ili pak njegovog očuvanja. Slučaj Irske i Srbije u 19. veku nedvosmisleno kazuje šta bi trebalo izabrati. 
Voleo bih da se zakazani protest u Beogradu na Vidovdan pokaže kao prilika za demonstraciju takvog opredeljenja. Moj je stav da tog dana Beogradom treba da odjekuju isključivo dve poruke: o kosovskoj izdaji vlasti i novom kosovskom zavetu pobunjenog naroda.
Zašto hoće i da li ne sme ili sme predsednik Srbije da prihvati poziv predsednika Rusije na Samit BRIKS-a koji će u Kazanju biti održan od sledećeg utorka do četvrtka
Svaki pokušaj odgovora na pitanje da li treba prodati Komercijalnu banku, prethodno mora da dogovori na pitanje „ kakav bankarski sistem uopšte želimo“. U ovom tekstu sva druga, inače legitimna pitanja, ostavljam po strani
U prilogu donosimo dokument sa sajta Evropskog saveta za spoljnu politiku i bezbednost o "glavnim elementima i osnovnim principima Asocijacije-Zajednice opština sa srpskom većinom na Kosovu".
Rumunske vlasti oštro su optužile Rusiju da je, sajber-napadima i preko društvene mreže "tik-tok", uticala na rezultat predsedničkih izbora do mere da je Ustavni sud te države bio prinuđen da ih poništi
Način na koji je Zapadna civilizacija ustoličena postao je njen obrazac i temelj kojim se kroz istoriju, ali i danas i dalje vodi. Nasilno deleći Rimsko carstvo, ona uzima sebe kao jedinog naslednika „pravog“ Carstva 
Premda su joj usta puna poštovanja zakona, autokolonijalna srpska javnost ne uviđa da su upravo potčinjavajući i desuverenizujući zakoni globalizacije opštevažeći za sve zemlje kapitalističke periferije.
All Serbia’s illegal operators of mobile and fixed telephony in Kosovo will be terminated, after 15 years of illegal operation since the end of war in Kosovo in 1999.
Imajuću na umu koliko danas na političkoj sceni Nemačke skoro da nema nikoga ko brani njeno političko delo, iako su ga pre samo tri godine bezmalo svi kovali u zvezde, nije ni čudo što Angela Merkel želi da ga odbrani u autobiografiji
Formula izdaje Kosovu i Metohiji je već prepoznatljiva. On tu istu formulu nudi i građanima u dolini Jadra (građanima Srbije)
Na koga ste pomislili da se odnosi naslov ovoga teksta? Bili ste u pravu.
