Savremeni svet
|
|
Vlasis Akcidis
|
sreda, 01. jul 2015. |
Vodeće francuske elite, političke i ekonomske, koje su na svaki način podržavale kemalistički poduhvat stvaranja nacionalne države, očišćene od „karcinoma“ – kako su njihove mladoturske kolege nazivale Grke i Jermene – nisu imale apsolutno nikakav etički problem da kupe kosti žrtava za „industrijsku upotrebu“.
|
Prenosimo
|
|
Nebojša Čović
|
subota, 02. oktobar 2010. |
Žalosno je da posle 10 godina imamo javni ambijent stida i to ne razumem. Ako je to loša stvar koju smo uradili, onda treba da znamo zašto je loša, a ja mislim da nije, mislim da je napravljena promena koja je bila potrebna zemlji. Ja sam bio u vrhu same organizacije.
|
Ekonomska politika
|
|
Zorana Z. Mihajlović-Milanović
|
četvrtak, 24. januar 2008. |
Sigurno da Rusija, kao zemlja sa najvećim svetskim rezervama gasa, ne može biti "loš" partner. Njen monopolista Gasprom, drži 25 odsto svetskih gasnih rezervi, proizvodi 94 odsto gasa u Rusiji, i 16 odsto globalno.
|
Komentar dana
|
|
Kosta Draganić
|
ponedeljak, 24. septembar 2012. |
Uveden je sistem koji registruje ulazak putnika, ali ne i njihov izlazak! Imamo automatiku koja ne može da nam prezentuje čak ni elementarni podatak o tome da li je neko vozilo poluprazno ili prepuno.
|
Kulturna politika
|
|
Aleksandar Dimitrijević
|
četvrtak, 23. oktobar 2008. |
Suprotno opšte proklamovanom zalaganju lista Republika, gospodin Popov, svom narodu uskraćuje pravo na oslobađanje. Svojim paušalnim stavovima i optužbama za “zlodela počinjena u njihovo ime“ on sam širi strah i mržnju.
|
Politički život
|
|
Marinko M. Vučinić
|
sreda, 19. april 2017. |
Poseban problem je što opozicija više nema uticaj u dubini društva. Ona je marginalizovana i nema jakih lokalnih predstavnika,a ostala je i bez ozbiljnije infrastrukture, iako se uporno poziva na snagu svoje organizacije, koja je u poslednjim godinama iščilela sa gubitkom političke moći i vlasti.
|
Komentar dana
|
|
Vojislav M. Stanojčić
|
četvrtak, 20. septembar 2012. |
Najvidljivija posledica ove političke igre sa novim imenom je savezništvo partija koje su se biračima dosad predstavljale sa tobože različitim programima i orijentacijama: levom, desnom i onom u centru ili malo više levo od centra ili nešto malo više desno od njega.
|
Kulturna politika
|
|
Željka Buturović
|
četvrtak, 23. oktobar 2008. |
Čak i studije pisane od strane pobornika zabrane batina, priznaju da su batine efikasan način kontrole ponašanja deteta u datom kontekstu.
|
Politički život
|
|
Milanko Šekler
|
utorak, 28. mart 2017. |
Iako gospodina Belog ne poznajem, siguran sam, da bi taj lik iz bajke, nakon eventualne pobede, znao da se vrati odakle je i došao, donoseći Srbiji, tako potrebno duhovno otrežnjenje i izlečenje
|
Komentar dana
|
|
Zoran Grbić
|
sreda, 19. septembar 2012. |
Plaćanje medija na kome se nalazi podaci kartice "Bus plus", nije nešto što bi trebalo da padne na teret putnika. Putnik može da kupi kartu i da je onda dopunjuje na određeno vreme. Ali zašto bi on bio dužan da plaća za to parče plastike?
|
|
Komentar dana
|
|
Dragoljub Zbiljić
|
četvrtak, 27. septembar 2012. |
Posle dugog vremena u Ujedinjenim nacijama čuo se zvuk srpskog jezika iz usta srpskog predsednika, a to i jeste mesto za pravo na sve različitosti, pa i pravo na svoj jezik.
|
Kulturna politika
|
|
Aleksandar Dimitrijević
|
petak, 24. oktobar 2008. |
Tako sa filmom "Turneja" Goran Marković je napravio opasno približavanje promašaju. Pokušajem čestog menjanja ugla posmatranja, bivajući čas na jednoj čas na drugoj strani, on ostaje na sigurnom putu sinhronizacije sa političkim trenutkom.
|
Politički život
|
|
Milica Kojčić
|
utorak, 11. april 2017. |
Predsednica biračkog odbora na biračkom mestu broj 81 u Zemunu, gospođa Nada Ilić, mi je podmetnula da potpišem zapisnik koji se potpisuje na kraju. Potpisivanje toga pripisujem svom neiskustvu, jer sam se tog jutra najmanje nadala ovakvom epilogu. Očekivala sam da ćemo zapisnik potpisati i ujutru – na otvaranju, i uveče – na zatvaranju biračkog mesta
|
Prenosimo
|
|
Dragoljub Žarković
|
četvrtak, 30. septembar 2010. |
Ovih dana, svako malo, zovu da se učestvuje u nekakvim anketama povodom deset godina od onog Petog oktobra. Ko je šta pametno imao o tome da kaže rekao je to pre tog Petog oktobra, ali nekako je nepristojno ne učestvovati, niko ne voli da bude kvariigra.
|
Ekonomska politika
|
|
Saša Gajić
|
utorak, 08. januar 2008. |
Dinkićeve izjave kako je ruska ponuda «ponižavajuća» jer nudi za većinski udeo u NISU 400 miliona evra, propraćena je brojnim natpisima i izjavama u domaćim medijima koji su stvarali atmosferu kako se NIS, eto,» prodaje u bescenje».
|
Savremeni svet
|
|
Dejan Mirović
|
utorak, 16. jun 2015. |
Ovaj ''piratski'' plan EU i njegove posledice su ipak nekako ''amortizovane ''dovorom između Ruske Federacije i Republike Kipar. Moskva je pristala da smanji kamatu na kredit od oko 2 milijarde evra koji je dala Nikoziji. Takođe, produžen je i rok otplate.
|
Prenosimo
|
|
Cvijetin Milivojević
|
ponedeljak, 27. septembar 2010. |
Od Male Gospojine naovamo, pitanje svih pitanja u Srbiji desno od centra je: U čemu je danas razlika u stavovima o budućnosti države i nacije između Tadića i Nikolića? Jeres je, možda, ali reći ću: Ne, nema razlike! Kada je već tako, uvek je u prednosti onaj koji je već vlast.
|
Ekonomska politika
|
|
Dimitrije Boarov
|
petak, 04. januar 2008. |
Pozvati Srbiju da baš povodom proslave Sanstefanske Bugarske sa Rusijom potpiše bilo kakav ugovor baš u Sofiji deluje u diplomatskom smislu kao neočekivani gest bahatosti jedne velike svetske sile.
|
Savremeni svet
|
|
Aleksandar Dugin
|
nedelja, 14. jun 2015. |
Dešavanja u Novorusiji takođe su postali test toga ko upravlja Moskvom – nosioci naših nacionalnih interesa ili šesta kolona to jest atlantistička mreža uticaja. Pokazalo se, pedeset kroz pedeset, sa promenljivom uspehom – Krim naš, dakle vlast je ruska; Minski sporazumi – pobedila je šesta kolona.
|
Prenosimo
|
|
Snježana Kordić
|
nedelja, 26. septembar 2010. |
Za mjerenje stupnja međusobne razumljivosti postoje već pola stoljeća u lingvistici pouzdano strukturirani testovi. Granična zona za uvrštavanje u isti jezik nalazi se između 75 i 85 posto međusobne razumljivosti. U našem se slučaju i ne dovodi u pitanje da smo iznad tog postotka.
|
|