|
Politički život
|
|
|
|
Đorđe Vukadinović
|
|
utorak, 12. januar 2021. |
|
Priča sa „državnim udarima“, „atentatima“ i „prisluškivanjem“ ima sličnu psihološki-motivacionu i integrativnu funkciju. Nema sumnje da će se to pre ili kasnije završiti kao u onoj priči o babi i vuku. Na kraju im niko više neće ništa verovati, čak i ako slučajno budu u pravu.
|
|
Komentar dana
|
|
|
|
Vojislav M. Stanojčić
|
|
sreda, 17. jun 2015. |
|
Ovakvi stavovi, javno izrečeni, kao što se i moglo očekivati, nisu izazvali nikakvo reagovanje raznoraznih svetskih organizacija i pojedinaca zaduženih za toleranciju i razumevanje među narodima. “Sudije” nisu autorima “svirale” čak ni prekršaj, a kamoli da su im pokazale“žuti ili crveni karton.
|
|
Kulturna politika
|
|
|
|
Slobodan Vladušić
|
|
sreda, 27. oktobar 2010. |
|
Postaje očigledno da žargon “fašizma” nije prosto izražavanje političkog stava. Grupe, institucije i pojedinci koji ga upražnjavaju uopšte njime ne izražavaju političko mišljenje u okviru jedne političke rasprave. Naprotiv, oni time ukidaju mogućnost bilo kakve rasprave.
|
|
Politički život
|
|
|
|
Miroslav Samardžić
|
|
utorak, 19. januar 2021. |
|

Višestranački sistem u Srbiji faktički je prestao da postoji. Jedna partija, Srpska napredna stranka (SNS), i njen lider, Aleksandar Vučić, imaju svu vlast u svojim rukama
|
|
Komentar dana
|
|
|
|
Igor Marković
|
|
sreda, 27. maj 2015. |
|
.jpg)
Nema veze što je motiv posete krajnje bedan i svedoči o nepostojanju suvereniteta i što poseta neće imati nikakvih pozitivnih posledica za Srbiju, bitno je da se proda magla!
|
|
Kulturna politika
|
|
|
|
Milan Dinić
|
|
sreda, 20. oktobar 2010. |
|
Možda više nego u Miloševićevo vreme, u medijima postoji sprega politike, privatnog kapitala i ličnih interesa, rezultirajući posrednom kontrolom kompletne medijske scene. Utisak je da je i danas, kao u Miloševićevo vreme, jedan deo medija favorizovan.
|
|
Politički život
|
|
|
|
Marinko M. Vučinić
|
|
subota, 09. januar 2021. |
|
Postoje ljudi koji nemaju elementarno osećanje stida, zato je i moguće da S. Basara i dalje tvrdi da je „počev od Vučića, zaključno sa poslednjim amalinom u Srbiji, svi (koji hoće da znaju) dobro znaju da je radikalska filozofija „narodne države“ koncept (legitiman, ali dijametralno suprotan konceptu libealno-demokratske građanske države od koga nisam odstupio ni za „i“)
|
|
Komentar dana
|
|
|
|
Slobodan Orlović
|
|
utorak, 19. maj 2015. |
|
Konačno, da li je moguće da isti narod u srednjem veku stvara Zakonopravilo, jevanđelja, Dušanov zakonik, a da sada ne može sam da usvoji zakon o kulturi. Izgleda da je tako jer ministar slavodobitno objavi da je „finalni predlog“ tog zakona „odobren u Briselu“.
|
|
Kulturna politika
|
|
|
|
Davor Mandić
|
|
sreda, 13. oktobar 2010. |
|
Pitamo se šta je u ''Srpskom filmu'' srpsko, osim reditelja, scenariste i čitave filmske ekipe. Ako bismo sve tumačili kroz jednu Pravoslavno – hrišćansku prizmu, onda je on u tom smislu srpski što govori na kraju krajeva istinu, što razotkriva mračne strane bludopisa.
|
|
Politički život
|
|
|
|
Dokumenti
|
|
nedelja, 19. decembar 2021. |
|
Kao posebno opasan – u smislu negativnog presedana – nameće se najavljeni referendum o promeni ustava, zakazan za 16. januar 2022. godine, za koji, po našem dubokom uverenju, nema nikakve preke potrebe
|
|
|
Savremeni svet
|
|
|
|
Alberto Rohas
|
|
utorak, 25. septembar 2018. |
|
Nemačka, zemlja sa najmoćnijom ekonomijom u EU, neće vojno predvoditi Evropu zbog svoje prošlosti. I Vladimir Putin je već pokazao da je nostalgičan za sovjetskom imperijom, i teži da ponovo uspostavi njen uticaj. Moskva je došla do toga da kaže, kako se ,,trenutno odnosi između Rusije i NATO-a nalaze u najdubljoj krizi još od vremena Hladnog rata“.
|
|
Prenosimo
|
|
|
|
E-novine
|
|
subota, 03. novembar 2012. |
|
Na tribini „Srbija i Srbi 100 godina posle Kumanova“, koju su prošle nedelje u Novom Sadu organizovali desničarski pokret „Svetozar Miletić“ i Nova Srpska Fašistička Misao, među govornicima se pojavio sa suncem u kosi, mladi i nadahnuti Slobodan Antonić, da prisutnima prenese nacionalni bol koji ga žulja u grudima.
|
|
Ekonomska politika
|
|
|
|
Mladen Đorđević
|
|
četvrtak, 09. jul 2009. |
|
Privatizacija započeta zakonom iz 2001. uspela je da promeni vlasničku strukturu srpske privrede, ali zbog svog kriminalnog obeležja nije uspela da stvori zdravu privredu. Veliki broj preduzeća je kupljen zbog nekretnina, a ne zbog proizvodnje, dok je jedan deo firmi bukvalno očerupan.
|
|
Savremeni svet
|
|
|
|
Vili Vimer
|
|
petak, 14. septembar 2018. |
|
Ko kontroliše naše elite i medije, ako se čak i Tramp hvata za pruženu ruku iz Kremlja, a nama govore da se s Rusijom ne može sporazumevati?
|
|
Prenosimo
|
|
|
|
Dragan Stanić
|
|
ponedeljak, 05. avgust 2013. |
|
Mesta velikih bitaka su sada negde u nama samima, u našoj sposobnosti da sagledamo ko smo i šta smo, te da ne dozvolimo da nas jedan nasilni državni aparat pretvori u poslušnu i nesposobnu raju.
|
|
Ekonomska politika
|
|
|
|
Nebojša Katić
|
|
sreda, 08. jul 2009. |
 Primenom terapije koju danas propisuje MMF, uz politiku visokih kamata i precenjenog dinara, ukupan spoljni dug Srbije (države i privatnog sektora) u naredne dve godine preći će nivo od 90 odsto bruto domaćeg proizvoda. Srbija će tako ući u stanje permanentne dužničke i ekonomske krize. |
|
Savremeni svet
|
|
|
|
Jurij Zajnašev, Oleg Moskvin
|
|
ponedeljak, 10. septembar 2018. |
|
Tokom rata sa separatistima, ruski bezbednjaci su sa ponosom saopštavali o likvidaciji glavešina poput DŽohara Dudajeva ili Aslana Mashadova. Ipak, za likvidacije koje su počinjene u inostranstvu, Rusija takođe nije nikada preuzimala na sebe odgovornost. Na primer, za atentat na trećeg lidera separatista Zelimhana Jandarbijeva, koji se desio u Kataru 2004. godine
|
|
Prenosimo
|
|
|
|
Milan Jovanović
|
|
četvrtak, 25. oktobar 2012. |
|
Posredovanje "međunarodne zajednice", korak po korak, svodilo se na zaokruživanje koncepta nezavisnog Kosova, proizvoda terorizma, nasilne secesije i agresije NATO.
|
|
Ekonomska politika
|
|
|
|
DŽozef Stiglic
|
|
nedelja, 05. jul 2009. |
|
Siromašne zemlje nemaju toliko para. Međunarodne organizacije im tobože pomažu, a u stvari im čine štetu. Umesto stvarne pomoći, nudi im se zajam. A poznato je da su mnoge zemlje u razvoju jedva uspele da vrate dugove.
|
|
Savremeni svet
|
|
|
|
Andrea Muratore
|
|
nedelja, 02. septembar 2018. |
|
Ozbiljne demografske probleme koje proživljava Grčka ima i susedna Bugarska, za koju se predviđa smanjenje stanovništva sa sadašnjih 7,1 miliona žitelja (2016) na 3,4 miliona (verovatno je reč o 2080. godini, prim. prevodioca), po stopi od oko 60 hiljada manje godišnje, 164 osobe na dan.
|
|