|
Crkva i politika
|
|
|
|
Petar Anđelković
|
|
sreda, 08. jun 2011. |
|
Postavlja se pitanje, da li je hipodrom sveto tlo? Zašto bi neko vršio misu na hipodromu, a ne u hramu, naročito kad postoje hramovi? Da li po istom načelu može da se služi misa i po plažama, javnim kućama ili deponijama? Koja je onda svrha hramova?
|
|
Sudbina dejtonske BiH i Republika Srpska
|
|
|
|
Nenad Kecmanović
|
|
petak, 13. januar 2017. |
|
Za razliku od Dodikove pozivnica na Trampovu predsjedničku inauguraciju, koja je za mnoge sporna, Izetbegović je nesporno nije dobio. Da li će i poslije 20. januara rukovodstvo Srpske biti opasnije od islamskog teorizma?
|
|
Kuda ide Srbija
|
|
|
|
Miljan Damjanović
|
|
ponedeljak, 04. mart 2013. |
|
Situacija je vrlo jasna, za one koji žele da je vide, a ona govori da sadašnji režim na sve načine želi da nas ubedi da uspešno rešavaju istorijsko pitanje najjužnije srpske pokrajine. Njihov plan, koji putem medija sa nacionalnom frekvencijom sprovode govori o tome da se bore za, kako oni kažu, sever Kosova i opštine koje su najbliže Srbiji.
|
|
Crkva i politika
|
|
|
|
Veljko Đurić Mišina
|
|
utorak, 24. maj 2011. |
|
Da Srbi nisu savladali pojedine istorijske lekcije, može da potvrdi i paralela sa ustaškom politikom prema Srpskoj pravoslavnoj crkvom u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i suptilnoj politici Mila Đukanovića: samo su metode različite.
|
|
Ali se ovi zlikovci varaju u nečemu. Dodik nije jedini patriota, iako je u ovom času najistureniji u pogledu borbe Srpske protiv kolonijalnog protektorata BiH i, posebno, u obranu srpstva insistiranjem na izvornom Dejtonu.
|
|
Kuda ide Srbija
|
|
|
|
Maja Radonić
|
|
subota, 30. mart 2013. |
|
Objasnili su nam već šta je ''prvi demokratski premijer'' mislio kada je sa bezbednog mesta bodrio NATO u ''vazdušnoj kampanji'', nacrtali su nam crno-belu sliku devedeste- dvehiljadite, objasnili šta čeka drznika koji preispituje ono što su mu servirali, omogućili nam kredite, hej! i strane banke i nasmejane mlade šalteruše.
|
|
Crkva i politika
|
|
|
|
Zoran Đurović
|
|
četvrtak, 09. jun 2011. |
|
Nedopustivo je pak da se Papi podmetne izjava: „Trebalo bi da bombardujete Srbe”, jer ona ne postoji. To nema veze sa novinarskim kodeksom, a još manje sa naučnim. Nema navođenja izvora (iz prostog razloga što ne postoji).
|
|
Sudbina dejtonske BiH i Republika Srpska
|
|
|
|
Igor Vukadinović
|
|
sreda, 09. januar 2019. |
|
Proglašenje Republike Srpske 9. januara 1992. bilo je zakonski i demokratski odgovor Srba na razbijanje SR BiH od strane muslimanskih i hrvatskih predstavnika 15. oktobra 1991.
|
|
Kuda ide Srbija
|
|
|
|
Mila Alečković Nikolić
|
|
subota, 02. mart 2013. |
|
U Srbiji je narod nateran da plaća besmisleni i skupi BUS PLUS za potrebe privatne zarade nekolicine političkih aferista. Kada bi ovo barem bilo povezano sa boljim radom saobraćaja, još bi se to i moglo pravdati.
|
|
Crkva i politika
|
|
|
|
Vladimir Dimitrijević
|
|
sreda, 20. april 2011. |
|
Uvek sam pre za dijalog sa odeljenom braćom iz naših redova nego sa papom rimskim koji se moli „blaženom“ Alojziju Stepincu i proglašava za sveca Karola Vojtilu, čoveka koji je Srbima naneo toliko zla.
|
|
|
Srbija i Crna Gora
|
|
|
|
Branimir Marković
|
|
sreda, 23. april 2008. |
|
U svetlu ovih trendova otvara se i teoretsko pitanje da li su multietničke „države svih građana“ (prva, svetska Crna Gora, a odskora i druga - „nezavisno Kosovo“) projektovane kao nova napredna etapa u razvoju čovečanstva, ili su smišljene samo kao prevarna međufaza u redefinisanju i kreiranju novih „podobnih“ nacionalnih identiteta. |
|
Kosovo i Metohija
|
|
|
|
Aleksandar B. Đikić
|
|
ponedeljak, 15. decembar 2014. |
|
Ponavljanjem fraze da „nikada nećemo priznati Kosovo“, a istovremeno iz petnih žila se truditi da Kosovo dobije što više državnih atributa, postajemo u međunarodnim odnosima veoma smešni.
|
|
Istina i pomirenje na ex-YU prostorima
|
|
|
|
Stefan Karganović
|
|
sreda, 11. januar 2012. |
|
Nije teško shvatiti zašto mi izazivamo negodovanje sa obe strane srebreničkih barikada: i jednu i drugu stranu pokreću motivi političke prirode i oni se osećaju ugroženi kada se neko Srebrenicom bavi na nestandardan način – objektivno i neostrašćeno.
|
|
Srbija i Crna Gora
|
|
|
|
Milan Radović
|
|
utorak, 15. april 2008. |
|
Ali, onaj koji je razbio Blok za zajedničku državu u referendumskoj noći i tako rasturio po prvi put stečeno jedinstvo impozantnih 185002 glasača, i ovog puta je odigrao ključnu ulogu.
|
|
Kosovo i Metohija
|
|
|
|
Emil Vlajki
|
|
sreda, 12. novembar 2014. |
|
Nažalost, Srbi u ovim vremenima potpuno zakazuju kada se radi o diplomatskom bojnom polju. Stalno daju neke ustupke i prepuštaju, malo po malo, Kosmet Albancima. Očajnički krik upućen albanskom premijeru od strane srpskog premijera: „Kakve veze Albanija ima sa Kosmetom“, krajnje je deplasiran.
|
|
Istina i pomirenje na ex-YU prostorima
|
|
|
|
Milojko Budimir
|
|
utorak, 24. januar 2012. |
|

U proteklom periodu sistematski je uništeno oko 3.000 spomenika NOR-a. Scene rušenja i skrnavljenja obišle su svijet, koji je nažalost ostao indiferentan. Za sve vrijeme UNESKO i druge međunarodne organizacije nisu iskazale dovoljnu brigu u zaštiti spomenika srpske kulture.
|
|
Srbija i Crna Gora
|
|
|
|
Želidrag Nikčević
|
|
utorak, 25. mart 2008. |
|
Uopšte nije tačna teza da crnogorska vlast opstaje na podelama. Upravo suprotno: podele same po sebi ne predstavljaju problem, nego je nesreća u tome što vlast odbija da ih prizna, institucionalizuje i legitimiše.
|
|
Kosovo i Metohija
|
|
|
|
Pokrajinski odbor DSS
|
|
ponedeljak, 03. novembar 2014. |
|
Doduše, i sama javnost Srbije u zadnje dve godine je primetila da je iz vokabulara predsednika Vlade iščezla sintagma da je Kosovo deo Srbije. Ovo je naročito uočljivo posle potpisivanja Briselskog sporazuma
|
|
Istina i pomirenje na ex-YU prostorima
|
|
|
|
Stefan Karganović
|
|
subota, 17. decembar 2011. |
|
Potvrda genocida je politički cilj, nametanje isfabrikovane brojke je metod, montirana suđenja su sredstvo. Svakodnevna uporna borba u sudnici mora se voditi koncentrisano, profesionalno i precizno.
|
|
Srbija i Crna Gora
|
|
|
|
Miša Đurković
|
|
ponedeljak, 03. mart 2008. |
|
Ni Miloševićeva ni postmiloševićevska vlast nisu imale nikakvu realnu strategiju za odnos prema Crnoj Gori, a posebno ne prema srpskom pitanju u toj republici. Sve do referenduma, Beograd je u RCG podržavao neokomunističke i projugoslovenske opcije.
|
|