Početna strana > Rubrike > Kulturna politika > „Ženska razvratnička kultura”
Kulturna politika

„Ženska razvratnička kultura”

PDF Štampa El. pošta
Vladislav Đorđević   
subota, 21. jul 2012.

1. Uvod

Feminizam je složen fenomen. U njemu postoje mnogobrojni misaoni pravci, ponekad i međusobno suprotstavljeni. Po jednom toku feminističke misli – razvijenom na Zapadu 70-ih godina XX veka – isključivi cilj feminizma je profesionalni uspeh žena. Tom cilju žene treba sve da podrede, pa i svoju seksualnost. Da bi profesionalno uspele žene treba da se ponašaju borbeno i kočoperno kao muškaraci, a da potiskuju svoju seksualnost.

2. Rast „razvratničke kulture”

Uspešna poslovna žena i danas je ideal feministkinja, ali je napušten aseksualni pristup. Danas se, štaviše, razmetanje seksepilom smatra demonstracijom ženske moći i stoga poželjni način ponašanja. Arijel Levi (Ariel Levy) lucidno uočava da današnje feministkinje ne gledaju sa simpatijom na aseksualnost nekih ranijih feministkinja, već da veličaju razvrat. U knjizi „Ženske šovinističke svinje: žene i rast razvratničke kulture” („Female Chauvinist Pigs: Women and the Rise of Raunch Culture”, 2005) ona s pravom primećuje da je današnji feminizam pokretačka sila „ženske razvratničke kulture” („women’s raunch culture”).

„Ženska razvratnička kultura” se javlja u društvima u kojima žene uživaju zavidan nivo finansijske samostalnosti. Žene koje imaju novaca imaju tendenciju da često menjaju seksulne partnere. Njihovi kriterijumi za onog „pravog” obično su toliko visoki da ga retko pronalaze. Tragajući za nedostižnim „princom iz bajki” one se upuštaju u razvratnički život. Među ekonomski samostalnim ženama često je upuštanje u muški striptiz i druge oblike razvrata.

Popularna kultura koja nadahnjuje te „ženske šovinističke svinje” („female chauvinist pigs”) jeste raznolika. Analizirajmo najpre pop muziku.

3. Madona

Kada je 1992. godine Madona objavila album „Erotika” („Erotica”), naslovna pesma se odmah našla na drugom mestu američke top-liste. Bio je to presedan u istoriji muzike i top-lista. Spot koji je pratio ovaj singl predstavio je Madonu kao „kučku”, a sve je bilo nakrcano kadrovima u kojima se smenjuje gola Madona, sadomazohističke scene i fotografije iz knjige „Seks” („Sex”). Spot „Erotika” emitovan je na MTV-ju samo tri puta, a onda je usledila zabrana. Ali on je bio svakodnevno na ponudi naših kanala.

4. Rijana i Britni

Od Madoninog spota „Erotika” koketiranje sa erotikom, pa čak i pornografijom, nije nikakav tabu, tako da gospođa Čikone ne bi imala problema da ove godine reprizira sličan spot. Današnje perjanice ženskog popa svojim eksplicitnim tekstovima na neki način „postvaruju” žene: predstavljaju ih isključivao kao „meso”. Savremena MTV produkcija je erotizovana, a odgovornost za to ne snose muški izvođači, nego najpoznatije ženske pop zvezde (Rijana, Lili Alen, Britni Spirs, Šakira). Rijana peva: „Možeš li ga dignuti? Jesi li dovoljno veliki?” Nekadašnja tinejdžerska pop-atrakcija Britni Spirs nema više dodirnih tačaka sa svojom pubertetskom čednošću iz spota „Oops, I Did It Again”. Ona u svom spotu „3” peva o grupnom seksu: „1, 2, 3, ne samo ja i ti, uhvaćena sam u sredini”.

Došlo je do inverzije polnih uloga. Muški izvođači su nežni, krhki, nesigurni, ali pametni momci („REM”, „Radiohead”), a ženske pevačice eksplicitno iznose seksualne prohteve. To je logična posledica feminističkog zalaganja za izmenom „rodnih uloga”.

5. Lejdi Gaga

Lejdi Gaga, najveća pop atrakcija današnjice, taj status je obezbedila spotovima i pesmama u kojima je sve nakrcano eskplicitnim izrazima koji su bliski pornografiji. Njen hit „Love Game” sadrži sledeći stih: „Želim zajahati tvoju palicu”. Nove ženske pop zvezde propagiraju „ženske razvratničke kulture”. No, to ne bi bilo moguće bez odobravanja i podsticaja feminističkog „trećeg talasa”.

6. Bijonse i Šakira

Nedavno je svet proslavio stogodišnjicu Osmog marta (8. mart 1910 – 8. mart 2010). Koji je domet feminizma najjasnije se vidi u pop muzici. MTV svakodnevno pušta spotove u kojim se pevačice nude kao roba. Bijonse je u kavezu, kao i Šakira. I njihove koleginice iz prve lige svetskog popa snimaju spotove u kojma su vezane lancima ili igraju na šipki.

U spotovima se pevačice pojavljuju u kavezima, obučene kao životinje ili kao prostitutke, a većina njihovih pesama govori o seksualnim prohtevima. Gotovo svaka pesma ima erotske, pa i pornografske elemente. Došlo je do ekstremne seksualizacije pop muzike što je logična posledica feminističkog zahteva za „emancipacijom”.

7. Srpska pop scena

Srpska pop scena nije različita od one u SAD. Srpska pop scena, pogotovo turbo folk, predstavlja domaću verziju „ženske razvrtničke kulture”. Srpska komercijalna muzička scena seksualizovana je po analogiji sa onom na MTV-ju.

8. Popularna ženska literatura

Ne mogu se samo pop pevačice optužiti za raspirivanje „ženske razvratničke kulture”. Televizijske serije, filmovi, pozorišne predstave i literatura takođe propagiraju „žensku razvratničku kulturu”. Neka dela „literaturu za mlade žene” („chik lit”) otvoreno propagiraju prostituisanje. „Grabljivica” (2007), „Gola istina” (2008) i „Sponzoruše” (2008) samo su neka dela tog „prostitutskog” žanra.

Za eksploziju „ženske razvratničke kulture” nisu krive samo frivolne pevačice i književno pretenciozne prostitutke, već i spisateljice popularne psihologije. Mnoga dela tog žanra propagiraju „žensku razvratničku kulturu”. „Zašto muškarci vole kučke” (2007), „Vitka kučka” (2008), „Vodič ’dobrim’ devojkama za seks ’loših’ devojaka” (2008) i „Zašto se muškarci žene kučkama” (2010) samo su neka dela tog „kučkinog” žanra. Važno je primetiti da su svi pisci tih „kučnih” priručnika žene.

9. „Seksu naklonjeni feminizam”

U feminističkoj misli „drugog talasa” (grubo govoreći od 70-ih do 90-ih godina XX veka) postojao je trend izvesnog asketizma. Neke feministkinje tog talasa ženama su preporučivale potiskivanje seksualnosti da bi mogle biti uspešne poslovene žene. Potiskivanje seksualnosti se preporučivalo i zbog toga da „neprijatelju” ne bi davale povod da ih „iskoristi”. Žene su upozoravane od „postvarivanja” – mogućnosti da ih muškarci doživljavaju samo kao „seksualne objekte”. U feminizumu „drugog talasa” razvio se jak diskurs protiv pornografije i „zloupotrebe žena u reklamama”.

Međutim, taj askestski smer nije odneo prevagu. U feminizmu „trećeg talasa” (grubo govoreći od 90-ih godina do danas) dominira „seksu naklonjeni feminizam” („pro-sex feminism”). Taj smer je toliko zavladao feminističkim razmišljanjem (i praksom) da je „razvratnička kultura” postala kod mnogih mladih žena.

„Žensku razvrtničku kulturu” danas propagiraju mnoge pevačice i spisateljice, ali nisu samo one odgovorne za raširenost razvrata. „Ženska razvratnička kultura” samo je krajnji ishod feminističkog zalaganja za rekonstrukcijom „rodnih uloga”.

10. Odgovornost „rodnih” feministkinja

Istinski odgovorne za „žensku razvratničku kulturu” su feministkinje „trećeg talasa”. Njihova kritika „patrijarhalnosti”, „seksizma”, „tradicionalnih rodnih uloga” pruža teoretsko opravdanje za napuštanje ženske čednosti i smernosti.

Za „žensku razvratničku kulturu” nisu toliko krive frivolne pevačice, nazovi književnice i nazovi psihološkinje koliko visokoobrazovne predavačice „rodnih studija”. Odbacivanje ženske čednosti i moralnosti posledica je urgiranja savremenih feministkinja da žene odbace tradicionalne „rodne” uloge. Istinski odgovorne za procvat „ženske razvratničke kulture” nisu fufice sa ekrana već uštogljene profesorice „rodnih studija” sa univerziteta.

Bibliografija

1. Argov, Šeri, „Zašto muškarci vole kučke: od nesigurne do devojke iz snova: ženski vodič za teranje po svom u vezi”, Laguna, Beograd, 2007.

2. Argov, Šeri, „Zašto se muškarci žene kučkama: ženski priručnik za osvajanje njegovog srca”, Beograd, Laguna, 2010.

3. Kisling, Barbara, „Vodič ’dobrim’ devojkama za seks ’loših’ devojaka: vodič za zadovoljstvo i zavođenje”, Esotheria, Beograd, 2008.

4. Levy, Ariel (2005), Female Chauvinist Pigs: Women and the Rise of Raunch Culture, Free Press, New York, 2005.

5. Rebić, Maša, „Sponzoruše”, Alnari, Beograd, 2008.

6. Stanković, Simonida, „Grabljivica”, Alo novine, Beograd, 2007.

7. Fridmen, Rori i Kim Barnuin, „Vitka kučka”, Leo commerce, Beograd, 2008.

8. Celzijus, Nives, „Gola istina: autobiografija s grupnim iskustvom”, Alo novine, Beograd; Pemier media, Zagreb, 2008.

Autor je član Srpskog kulturnog kluba

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner