Početna strana > Rubrike > Kulturna politika > Poslednjeg dana marta 2023. izbori za prvog čoveka SANU - Dušan Kovačević favorit, sadašnji predsednik Vladimir S. Kostić se neće kandidovati?!
Kulturna politika

Poslednjeg dana marta 2023. izbori za prvog čoveka SANU - Dušan Kovačević favorit, sadašnji predsednik Vladimir S. Kostić se neće kandidovati?!

PDF Štampa El. pošta
Vladan Dinić   
petak, 27. januar 2023.

Naredni izbori novog predsednika SANU, kao i izbor novog Izvršnog odbora SANU, dva potpredsednika i generalnog sekretara 30. marta ove godine u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti - proći će bez Vladimira S. Kostića (69), sadašnjeg aktuelnog predsednika! On je, da podsetimo, dva puta, prvi put pred akademicima i nedavno na konferenciji za štampu izjavio da se neće kandidovati za – treći mandat?!

Ova potvrda iz usta samog Vladimira S. Kostića, objektivno, veliko je iznenađenje - jer je Vladimir S. Kostić bio i veliku favorit da po treći put pobedi na izborima za predsednika SANU, 30. marta 2023. godine...

I, s dolaskom nove 2023. godine, početkom januara Vladimir S. Kostić se ponovo obratio javnosti upoznavši medije s predstojećim izbornim procesom, ali i sa svojom čvrstom odlukom da se ne kandiduje?!

Vladimir S. Kostić: “Vreme je za druge!”

- Posle osam godina, svojom voljom i bez ikakvih pritisaka, nalazim da bi svaki moj pokušaj produženja vršenja ove funkcije bio nametljiv, preteran i bez trunke pristojnosti. Jednostavno, vreme je za druge!  Ovako je sredinom novembra prošle godinea  Vladimir S. Kostić predsednik SANU najavio je i ponovio da se povlači s mesta na kojem je proveo osam godina i da se neće ponovo kandidovati.

Pre nekoliko dana, na konferenciji za medije predsednik SANU bio je, čini se, još jasniji:

– Mi smo pre osam godina stupili na dužnost. I igrom okolnosti tada smo od jedne kuće dobili ispitivanje javnog mnjenja o prisutnosti Akademije u javnom mnjenju, o aktivnostima koje se ovde organizuju. Bila je to zanimljiva studija urađena telefonskim putem s oko 1.100 selektiranih osoba iz Srbije. S obzirom na brojku učesnika ne bih se u to kleo, ali zanimljiv je bio ishod. Naime, mali broj ljudi imao je jako malo informacija o tome šta SANU radi, a supstancijalan broj nije uopšte znao šta Akademija radi. Veliki broj ljudi nije znao ni gde se Akademija nalazi. Samo dva do tri procenta ljudi za sebe je tvrdilo da ima uvid u ono što Akademija radi. Bili smo ispod radara javnosti, i to je za nas bilo poražavajuće, kazao je Kostić, i nastavio...

– Prva konferencija za medije održana je pre šest godina i ja sam je vodio. I sada sam stigao do poslednje konferencije Izvršnog odbora SANU na ovom mestu. Završavam kao zločinac na mestu zločina i zatvaram taj krug, gorko se našalio Kostić u svom, verovatno, poslednjem obraćanju javnosti.

SANU otvorila dveri

Ali, i pored brojnih kritika koje je SANU trpela u javnost i onih uperenih protiv njega, pre svega zbog, blago izrečenih ocena o odnosu predsednika SANU o Kosovu i Metohiji, akademik Vladimir S. Kostić osvrnuo se na postignute uspehe u prethodnih osam godina, bar kad je vidljivost i marketing SANU u pitanju:

– Sa zadovoljstvo mogu da kažem da, uz izvesna iskakanja koja su se dešavala, u 2022. godini objavljeno je 10.857 priloga o SANU. Dakle, vidljivija je Akademija nego što je bila ranije. A želim da vas informišem i da je s novim sajtom ta vidljivost Akademije postala još izraženija. Od ustanovljenja, na sajtu smo imali oko 120 vesti o aktivnostima, simpozijumima, koncertima u SANU… Sajt je posetilo 127 hiljada korisnika 2022. godine s prosečnim zadržavanjem od jedan minut i 40 sekundi. Koliko sam razumeo, to je mnogo. Ukoliko sam rekao neku glupost, oprostite mi, ali 127 hiljada ljudi ipak nešto znači. Jer, imali su znatiželju da vide šta se dešava u ovoj kući – naveo je odlazeći predsednik SANU.

Onda je, čini se, malo van teme govorio o programu Akademije narednih meseci (a to će svakako obrtazložiti novi predsednik, kad bude izabran?!) i podsetio je na prijem u članstvo SANU istaknutih umetnika (Mrđana Bajića, Miodraga Tabačkog, Slobodana Šijana) i, nažalost, blagopočivšeg Dejana Mijača za kojim, kako je rekao, iskreno žale, jer je bilo mnogo ideja šta bi sve moglo da se uradi, i da se „predstavi srpsko pozorište na moderniji način“... A potom se odlazeći predsednik SANU Aleksandar S.Kostić osvrnuo na najvažniju stvar koja očekuje SANU u ovoj godini – izbor novih časnika:

– Očekuje nas 30. marta izbor novog Izvršnog odbora SANU – novog predsednika, dva potpredsednika i generalnog sekretara. Voleo bih da vas upoznam sa izbornim ciklusom. Do kraja februara odeljenja SANU dostavljaju predloge Predsedništvu SANU za nove časnike. Konačan rok za dostavljanje predloga za kandidate isključivo putem pisarnice SANU jeste 7. mart. Već 8. marta biće održana sednica Izborne komisije za izbor časnika SANU. Komisija će sagledati da li svaka prijava sadrži sve neophodne elemente i na kraju sastaviti listu kandidata. A dve nedelje pre zvaničnih izbora, 16. marta, biće održana konferencija na kojoj će članovi Akademije biti upoznati sa spiskom kandidata. Nije pravilo ali je poželjno da predlozi za predsednika sadrže i predlog programa rada i viziju kandidata, kazao je Kostić.

Priče o nekom mom tajnom delovanju nemaju veze

Nevoljno, ili se samo tako čini,  govorio je odluci da se posle osam godina povuče samovoljno iz trke za eventualni treći mandat na čelu SANU:

– Odluka moje malenkosti jeste da posle dva turnusa mislim da nije uljudno niti pristojno da nastavim sa svojim prisustvom na čelnom mestu Akademije. Priče koje se u medijima pojavljuju o nekom mom tajnom delovanju nemaju veze. Ja sam to odlučio i to se ne može menjati – odsečan je bio Kostić.

Osvrnuo se i na to što se u meddijima i javnosti, od kada je saopštio da odlazi s mesta predsednika SANU - spekuliše s imenima pretendenata na funkciju predsednika SANU:

– U jednom od nedavnih intervjua iskreno sam rekao da ukoliko Akademija nema bar deset kandidata koji ne mogu da rade bolje posao od mene onda je treba rasformirati. Imena koja se pojavljuju u štampi su potpuno legitimna. Ne bih voleo da ta imena kandidata potvrđujem, ali 7. marta ćemo apsolutno svi biti informisani ko su kandidati o kojima će se odlučivati. Gajim još uvek iluziju da je ta vrsta izbora važna za ovu sredinu. I u tom smislu nadam se da će Akademija kroz izbor budućeg predsednika i časnika izabrati i dalje pravce kretanja ove kuće,  zaključio je Vladimir S. Kostić.

“Hvala vam i doviđenja...”

Kada je upita “šta smatra najvažnijim što je u proteklih osam godina na mestu prvog čoveka SANU uradio, odgovorio je:

– Neumesno je da govorim o tome. Znam da sam želeo da uradim još više. Sebi mogu da dam jedan kompliment – da sam posao radio svakodnevno i s ekipom koja je preuzela svoj deo odgovornosti. Da li je bilo uspešno, to ćete vi morati procenite. Ja se ne bih usudio. I nije ovo patetika. Hvala Vam io doviđenja!

Mnogi su ovo “doviđenja” protumačili tako – da će se Vladimir S. Kostić ipak u zadnji čas predomisliti, ali...Ukoliko prof. dr Vladimir S. Kostić ostane pri svojoj odluci – da se ne kandiduje, sasvim je moguće da će broj mogućih kandidata za prvog čoveka najumnije srpske ustanove – Srpske akademije nauka i umetnosti biti veliki, a trka mnogo neizvesnija.

“Gužva u šesnaestercu!”

U akademskoj čaršiji, kao mogući “naslednik” Vladimira Kostića pominju se: “večiti kandidat” – dr Jovan Hadži-Đokić (78, Bajina Bašta), Miro Vuksanović (78, Krnja Jela – Crna Gora), prof. dr Kosta Čavoški (81, Banatsko Novo selo), Tibor Varadi (83, Veliki Bečkerek, danas Zrenjanin), dr Stevan Pilipović (72, Novi Sad), dr Danilo Basta (77, Zrenjanin), književnik Matija Bećković (83, Senta) i kao glavni favorit - pisac i knjiiževnik Dušan Kovačević (74, Mrđenovac kod Šapca)...a moguće je da se još neko pojavi, jer je izborna procedura u SANU počela prošle nedelje...

Dakle, fudbalskim jezikom rečeno: “gužva u šesnaestercu!”, a potencijalnom pobedniku neće biti nimalo lako, da u, po mnogo čemu, razjedinjenoj SANU dobije potreban broj glasova, 50 odsto plus jedan...

Jasno je. međutim, da će se mnogi akademici koji se pominju kao kandidati presabrati i, verujemo realno proceniti svoje šanse, i odustati na vreme. Uz to, primetno je da među kandidatima figurira sam jedan (dr Jovan Hadži-Đokić) iz Odeljenja medicinskih nauka, koje je najbrojnije i po zakonu velikih brojeva ima najviše šanse da “progura” svog kandidata, ali...

Jasno je da među pomenutim akademicima ima naučnika raznih političkih opcija, Tibor Varadi, Matija Bećković, književnik Dušan Kovačević, a jedan od onih koji bi mogao da “pomiri” sve opcije je akademik Danilo Basta, koji – kako mi je rekao, nema nameru da se kandiduje za predsednika SANU!

Šta “kvalifikuje” Dušana Kovačevića?

Ipak, poslednjih nedelja “isplivao je” akademik - kao glavni favorit - pisac i knjiiževnik Dušan Kovačević (74, Mrđenovac kod Šapca)... Dobro, ali šta kvalifikuje akademika, pisca i književnika Dušama Kovačevića kao favorita za budućeg predsednika Srpske akademije nauka i umetnosti?!

Da li, i pre svega, reči iz 2015. godine tog redovnog člana SANU i velikog dramskog pisca o sudbini Kosova i Metohije koje pokušavaju da nam otmu:

 - Ako postoji nekakav ’scenario’ za ’konačno rešavanje srpskog pitanja’ kao večitog ’remetioca’ ideje o međunarodnoj kontroli balkanskih prostora, on, verovatno, liči na nemački plan tokom Drugog svetskog rata – podela Srbije po ’interesnim zonama’ (pogledati mape iz 1941–1944). Trenutni, međunarodni ’diplomatski rat’ oko Kosmeta vodi se zapravo samo iz jednog jedinog razloga – kako pronaći u Srbiji ljude – bilo bi dobro da su iz ’vrha vlasti’, koji će potpisati nekakav papir – bilo šta, može i salveta, da se – (dobrovoljno) odriču svog dela zemlje ne bi li činovnici raznoraznih ’mirovno-pregovaračkih organizacija’ imali nešto ’crno na belo’ pred svetom i, naročito, pred secesionistima u svojim zemljama, da je ’slučaj Srbija’ rešen na ’dobrovoljnoj osnovi’, te nema smisla da i oni, na primer, Baskijci, potežu za eksplozivom i municijom, u želji da dobiju Ono, što su Oni dobili terorizmom. Taj papir, taj ’poklon’, u Srbiji niko (normalan i moralan) neće potpisati, a onima koji bi to ipak učinili – bez obzira na to što bi im potpis ’važio’ kao da je na tarabi, valjalo bi spremiti ’aneks ugovora’, u koji bi bilo ’taksativno uneto – poklanja i svoju kuću, okućnicu, stanarsko pravo i grobno mesto, te, tako tim činom i potpisom potvrđuje svoje ubeđenje da se samo ustupcima i odricanjem mogu izgraditi ’dobrosusedski odnosi’ sa budućom državom na teritoriji Srbije, sve u ime mira i budućnosti, Srbije.” (20 srpskih podela (Srba na Srbe), Zavod za udžbenike, Beograd 2015, str. 32) 

Verujem da su ovim argumentovanim, intelektualno briljantnim i visoko moralnim, stavom bili inspirisani i predlagači akademika Dušana  Kovačevića za kandidata koji će biti voljan i sposoban da izvede SANU iz lavirinta u koji je zapala u poslednjoj deceniji...Jer, On, Dušan Kovačević, čini se, jedan je od retkih koji bi svojim autoritetom mogao da odstrani debele zakulisane radnje na pokušajima autokolonizovanju SANU i Srbije, uz prećutnu podršku premijera Srbije i da spreči davoski, klaus-švabovski Institut za strateška istraživanja  - koji bi trebalo “da zameni” akademijski odbor za srpsko pitanje...

Dakle. novi izbori u SANU 30. marta ove godine, a u skladu sa procedurom imaće prekluzivan rok da obelodane i istaknu svoju kndidaturu, ali i da dobiju poverenje 20 kolega akademika koji bi to morali i da potpišu. Nekoliko dana kasnije, svaki od kandidata koji preda ove potpise javno se predstavlja kolegama akademicima. Za razliku od mnogih drugih izbora, gde kandidat sam predstavlja svoj program, ovde o kandidatima besede drže drugi akademici.

Ipak, i tu ima problema, nekim akademicima to pravo može biti  "uskraćeno". Posle analize prisutnosti na sednicama, odeljenja svake godine daju spiskove svojih aktivnih članova koji dolaze na sednice, odnosno onih koji, kako se to kaže u SANU, "učestvuju u radu Akademije". Očekuje da će ove godine o novom predsedniku odlučivati “oko” 110 aktivnih akademika...

Da bi postao predsednik, kandidat mora da osvoji bar polovinu tog broja, plus jedan. Glasanje je tajno, glasa se na papirima između nominovanih kandidata. Istovremeno se biraju ne samo predsednik, nego i potpredsednici i sekretar, ali je to glasanje odvojeno, pošto se svaka funkcija nezavisno bira.

Ukoliko tom prilikom niko ne obezbedi podršku više od 50 odsto glasača, dve nedelje kasnije za nove kandidate se organizuje novo glasanje. Ranije je bilo pravilo, koje je u međuvremenu izmenjeno, da kandidati koji ne prođu u prvom glasanju, ili ne se ne izabere predsednik, nemaju pravo da se opet kandiduje. Danas, i sada, to je promenjeno, pa je moguće da ISTI kandidati ponovo budu na listi za novog predsednika i da će se glasati dok neko ne dobije 50 odsto plus jedan glas!

Budući da je broj glasova očito presudan, najveći uticaj mogu da imaju odeljenja sa najvećim brojem članova. U SANU trenutno postoji osam odeljenja, među kojima je najbrojnije Odeljenje medicinskih nauka.

Istorija SANU

Istorija Akademije se može podeliti na četiri veće etape, prema oblicima u kojima je funkcionisala: Društvo srpske slovesnosti (1841–1864), Srpsko učeno društvo (1864–1886), Srpska kraljevska akademija (1886–1947) i Srpska akademija nauka i umetnosti (1947–2011).

Tokom svog razvoja, Akademija je prošla kroz niz faza, kroz prelome i uzlete, od kojih su neki došli kao rezultat dramatičnih istorijskih preokreta, dok su drugi bili posledica unutrašnjeg vrenja i razmimoilaženja akademika. Ipak, Akademija se održala jer je, ne samo pravno već i praktično, zauzimala važno mesto u razvoju srpske nauke.

Prvobitni izgled Palate SANU posle otvaranja 1924. godine

Razvijajući se od 1841. godine, iz Društva srpske slovesnosti, a potom iz Srpskog učenog društva, Srpska kraljevska akademija se po zakonu formira 1886. godine. Ona uspeva da preživi Prvi svetski rat i traje do 1942, kada je tokom okupacije njen zamrznut, pa ponovo obnovljen 1944.

Tokom većeg dela tog perioda, Akademijom predsedava Aleksandar Belić, koji će ostati njen predsednik i posle  Drugog svetskog rata... U jesen 1944, po nalogu rejonske milicije, sa zgrade Akademije se skida tabla sa dotadašnjim nazivom i briše se reč "kraljevska".

Novi naziv je Srpska akademija nauka. Ipak, Akademija će tek 1947. definisati svoj novi status i tada dolazi do velikih lomova, deo članstva i predsednik daju ostavke, ali se vraćaju odlukom Vlade NR Srbije.

Tada će Akademija biti uspostavljena novim zakonom, kada počinje četvrta faza njene istorije. Krajem osamdesetih, uoči i nakon sloma Jugoslavije, Akademija je prošla kroz još jedan istorijski preokret, da bi tek nakon 2003. ponovo zauzela kurs vodeće naučne ustanove u zemlji.

Odeljenja Akademije

Po zakonu iz 2011. godine, Srpska akademija nauka i umetnosti zauzima vrh piramide u naučnoistraživačkoj delatnosti u Srbiji. Danas se Akademija sastoji od više odeljenja u kojima je organizovan rad po oblastima istraživanja akademika:

Odeljenje za matematiku, fiziku i geo-nauke; Odeljenje hemijskih i bioloških nauka; Odeljenje tehičkih nauka; Odeljenje medicinskih nauka; Odeljenje jezika i književnosti; Odeljenje društvenih nauka; Odeljenje istorijskih nauka; Odeljenje likovne i muzičke umetnosti

U sastavu Akademije su i ogranak u Novom Sadu, Centar u Kragujevcu, Centar u Nišu, zatim više različitih instituta, kao i fondovi i zadužbine. U martu su izbori i za predsednike ogranaka SANU u Novom Sadu i Nišu...

Dosadašnji predsednici

Josif Pančić (1887–1888), Čedomilj Mijatović (1888–1889), Dimitrije Nešić (1892–1895), Milan Đ. Milićević (1896–1899), Jovan Ristić (1899), Sima Lozanić (1899–1900), Jovan Mišković (1900–1903), Sima Lozanić (1903–1906), Stojan Novaković (1906–1915), Jovan Žujović (1915–1921), Jovan Cvijić (1921–1927), Slobodan Jovanović (1928–1931), Bogdan Gavrilović (1931–1937), Aleksandar Belić (1937–1960), Ilija Đuričić (1960–1965), Velibor Gligorić (1965–1971), Pavle Savić (1971–1981), Dušan Kanazir (1981–1994), Aleksandar Despić (1994–1998), Dejan Medaković (1999–2003), Nikola Hajdin (2003–2015), Vladimir S. Kostić (2015-2023) ...

(Konačan rok za dostavljanje predloga za kandidate isključivo putem pisarnice SANU je 7. mart)

Videti još: Vladimir Kostić: Ne znam ko će biti kandidati za predsednika SANU, ali ja sigurno neću

Vladimir Kostić u svom poslednjem obraćanju sa mesta predsednika SANU: Završavam kao zločinac na mestu zločina i zatvaram taj krug. Jednostavno, vreme je za druge

 

 

Od istog autora

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner