Početna strana > Rubrike > Komentar dana > Mesić i granice našeg dostojanstva
Komentar dana

Mesić i granice našeg dostojanstva

PDF Štampa El. pošta
Marinko M. Vučinić   
subota, 07. novembar 2009.

Srbija je već odavno zemlja raznih čuda i još čudesnijih presedana. Više se ne zna gde je granica našeg samoponižavanja. Objavljivanje intervjua odlazećeg predsednika Stjepana Mesića u listu Danas u kome on govori o ulozi Srbije u rešavanju duboke političke krize u Bosni i Hercegovini još jedan je u nizu dokaza da je u našoj zemlji ozbiljno narušeno elementarno osećanje za nacionalno dostojanstvo i državni interes. Doživotni bivši predsednik Republike Hrvatske u ovom razgovoru, nasuprot utvrđenim diplomatskim običajima, deli lekcije Srbiji kao suverenoj i nezavisnoj državi o tome šta bi morala da radi u aktuelnim dešavanjima u BiH.

Mesić pri tome, u dobro oprobanom stilu, ne propušta da prekori službenu Srbiju što se ozbiljnije ne bavi pacifikovanjem premijera Republike Srpske (RS) za koga je RS konstanta a ne Bosna i Hercegovina. Mesić otvoreno optužuje premijera Republike Srpske da traži izdvajanje ovog entiteta i ne pristaje na celovitu BiH. Ovo je još jedna priča o Srbima kao remetilačkom faktoru i službenom Beogradu koji ostaje samo na deklarativnoj podršci jedinstvenoj Bosni i Hercegovini a pri tome se brižni Stjepan Mesić još jednom oglašava kao njen izvorni čuvar. On ne propušta da kaže da ne treba zaboraviti da je Republika Srpska stvorena etničkim čišćenjem a da u isto vreme Milorad Dodik nastavlja istu politiku u Republici Srpskoj.

Svako karakterisanje Republike Srpske kao političke tvorevine nastale na etničkom čišćenju poziv je za njeno ukidanje i brisanje sa političke mape. Zato se ne može reći da je ovakva ocena ozbiljan politički doprinos očuvanju celovite Bosne i Hercegovine u kojoj je Republika Srpska stalno na optuženičkoj klupi. Ovakvim izjavama samo se produbljuju politički sukobi, pri čemu Stjepan Mesić nastupa kao licemerni pomiritelj i ideolog bosanskog državnog jedinstva. Na sličan način on je branio i celovitost socijalističke Jugoslavije.

Stjepan Mesić nije ni ovog puta odoleo da nam ispriča dirljivu priču o njegovoj iskrenoj brizi za povratak prognanih hrvatskih građana srpske nacionalnosti u Hrvatsku koja im je svojim ustavom garantovala visoki stupanj prava. Ovo je zaista više nego cinična izjava kada se zna da je tzv. povratak Srba u Hrvatsku samo prazna propagandistička priča koja se ponavlja kao konjukturna evropska mantra. On amnestira Harisa Silajdžića od krivice za kreiranje trenutne krize u Bosni i Hercegovini, tvrdeći da se ovaj član Predsedništva BiH uvek izjašnjavao za celovitu Bosnu i Hercegovinu, deleći naravno Mesićevo mišljenje da je Republika Srpska nastala kao rezultat etničkog čišćenja i genocida. Upravo Haris Silajdžić najupornije zagovara ukidanje Republike Srpske, a sve pod političkom firmom stvaranja funkcionalne državne bosanske ili, bolje rečeno, bošnjačke zajednice u kojoj bi bilo ukinuto entitetsko glasanje.

„U poslednjih deset godina uspjeli smo od Hrvatske stvoriti pravnu državu u kojoj vrijede europski standardi na svakom području“, navodi se u interjuu. Trebalo bi pitati preostale Srbe i povratnike kako se u Hrvatskoj sprovode ove uzvišene evropske vrednosti.

Plasiranje intervjua Stjepana Mesića na ovakav način otvara pitanje i za uredničku politiku lista Danas. Šta bi se desilo da je predsednik Republike Srbije govorio na isti način o tome šta bi službena državna politika Hrvatske trebalo da čini u Bosni i Hercegovini? To bi bilo odmah proglašeno kao flagrantno mešanje u unutrašnje stvari jedne nezavisne države i to na stranicama Danasa i ostalih medija koji neprestano Srbiju optužuju za nekooperativnost i nedovoljan učinak na normalizaciji odnosa u regionu. Tako nešto se, naravno, ne bi ni moglo desiti u nekom od hrvatskih listova.

 

Od istog autora

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner