Početna strana > Prenosimo > Postoje „crvene linije“ preko kojih Srbija ne sme da pređe
Prenosimo

Postoje „crvene linije“ preko kojih Srbija ne sme da pređe

PDF Štampa El. pošta
Dimitri K. Sajms   
subota, 12. decembar 2009.

(Danas, 11.12.2009)

Srbija nije centralno pitanje za Obamu. Predsednik SAD želi da pomogne evropsku i transatlantsku integraciju Srbije. Njemu se verovatno dopada ova Vlada Srbije, ali neće dati nijednu koncesiju što se tiče Kosova. On je i sam rekao da, što se njega tiče, nema povratka nazad – kaže u razgovoru za Danas direktor Niksonovog instituta i stručnjak za Istočnu Evropu i Rusiju Dimitri Sajms.

Sagovornik Danasa podseća da je Obama dok je bio senator, bio predsednik potkomiteta Komiteta za spoljne odnose koji se bavio Centralnom Evropom i zemljama bivšeg SSSR-a.

- Ako sudimo po ovome, on bi trebalo da bude ekspert za ovo područje, ali tokom svog predsedavanja on nikada nije organizovao nijednu diskusiju potkomiteta o ovim zemljama. Kada govorimo o Srbiji, on je učinio napredak, iako ljudi koji su oko njega i koji su važni za ovo pitanje nisu sasvim naklonjeni Srbiji. Osoba koja mu daje savete je potpredsednik Bajden a on nema neku posebnu naklonost prema Srbiji. Druga osoba je sekretar Hilari Klinton i ona se ne razlikuje od potpredsednika Bajdena. Sledeća osoba je Ričard Holbruk. Dobra strana je da su tu sekretar za odbranu Bil Gejts i savetnik za nacionalnu bezbednost general DŽons. General DŽons se bavio problemima Kosova i NATO. Moj utisak je da on američku politiku prema Kosovu nije prihvatio do kraja, smatrajući da ona nije prava.

Da li predsednik Obama može pomoći popravci imidža Srbije u SAD?

- Oprostite što ću biti otvoren, ali Srbija nema nikakav imidž. Poznato je da se Amerikanci ne bave detaljno spoljnim svetom. Među ljudima u američkim institucijama o Srbiji postoje dve škole mišljenja. Jedna je da je Srbija ruski trojanski konj, i druga proističe iz činjenice da Srbija nije sledila američku politiku devedesetih godina. Simpatizeri bosanskih muslimana bili su tada veoma delotvorni prikazujući da je ono što se dešava u Bosni veoma slično holokaustu i na toj osnovi mobilisali su veoma moćnu jevrejsku zajednicu u SAD. Mislim da je to sada prošlost. Sada je najvažnije pitanje kako se Srbija uklapa u tekuće američke interese. Gledajući na taj način, ne uočavam snažne antisrpske stavove unutar američkog establišmenta.

Tokom posete Beogradu, potpredsednik Bajden je rekao da SAD neće tražiti od Srbije da postane član NATO i da prizna Kosovo. Koliko to doista odgovara stvarnoj politici?

- Zasluga je Obamine administracije da ona ne traži nametanje američkih interesa drugim narodima i zemljama, pa ni Srbiji. To je sasvim u skladu sa opštom pozicijom administracije. Postoje, međutim, neke „crvene linije“ preko kojih se ne može. Jedna je pokušaj da se koristi vojna sila da se povrati Kosovo ili deo Kosova. Druga „crvena linija“ je agresivno mešanje u gužvu koja postoji u Bosni i nagoveštavanje da bi srpska vojska mogla da bude umešana u to što se tamo događa. Ja sam, međutim, siguran da Srbija ne želi da pređe preko tih granica.

Nedavno je u Beogradu boravio i ruski predsednik Dimitrij Medvedev. Koliko zbližavanje Srbije s Rusijom može da remeti odnose sa Amerikom?

- Predsednik Obama želi da ruski predsednik Medvedev bude dobrodošao u Vašingtonu. Ne mislim, stoga, da bi SAD mogle da imaju primedbe da Medvedev bude dobrodošao u Beogradu, kada je već dobrodošao u Vašingtonu. Osim toga, SAD ne žele konfrontaciju, nego saradnju sa Rusijom u pitanjima koja su važna za američki nacionalni interes. Zbog toga vlada Srbije neće biti kritikovana što je dočekala Medvedeva s poštovanjem i saslušala njegove stavove. Ja nisam pomenuo pitanje gasovoda u kojem je prethodna administracija bila veoma snažno protiv svakog ruskog mešanja u ovo pitanje i pridruživanje drugih zemalja na rusku stranu. Ova administracija je mnogo otvorenija prema ruskim stavovima. Ona neće praviti velike smetnje za učešće Srbije u „Južnom toku“. Veliku krizu u odnosima može samo da proizvede korišćenju sile. Novi sukob u Bosni bio bi veliki problem za Obamu, što važi i za Kosovo. SAD su vodeća država koja je zalaže za kosovsku nezavisnosti i njenih pristalica ima dosta u sadašnjoj administraciji.

Šta Kosovo znači za Ameriku?

- Ja sam nemam odgovor. Sa stanovišta američkog nacionalnog interesa, ne vidim da je to na bilo koji način u američkom interesu. To posebno važi za nas koji smo upozoravali Bušovu administraciju i predviđali da će ono što se dešava na Kosovu biti presedan za druge zemlje, za ono što se kasnije dogodilo u Južnoj Osetiji i Abhaziji. Može da vas iznenadi, ali brojni viši zvaničnici administracije koji su se slagali s nama, a kojima je bilo teško da to izraze unutar administracije, slagali su se s našim mišljenjem. Većina Amerikanaca nije čula za Kosovo. Za one koji se bave time, kojima je to važno, to je deo transatlantske strategije. Kosovo pokazuje da su NATO i SAD nešto odlučili. Manje je važno da li je ta regionalna odluka prava, nego ko ju je doneo. Ovde je u pitanju pozicija američke „meke sile“ i američkog kredibiliteta.

Ali, ne može se reći da je poslednjih godina, pre predsednika Obame, američki kredibilitet bio posebno visok?

- Američki kredibilitet u nekim pitanjima i dalje je veoma visok. Ja sam američki patriot sa veoma otvorenim očima i otvoren sam za probleme koje stvara Amerika. Uzmimo sadašnju finansijsku krizu za koju su velikom delom odgovorne Sjedinjene Države. Ali, upravo SAD mogu da obezbede globalno vođstvo za rešenje kriza. Veliki broj vlada koje su veoma kritične prema Americi, od Moskve do Pekinga, od Berlina do Rijada, dolaze u SAD i traže da SAD nađu rešenje. Paradoksalno je i da se dolar oporavlja i jača.

U Srbiji imate vladu koja je naklonjena predsedniku Obami. On je novoizabrani predsednik koji je okupiran domaćim problemima i uz to sa nasleđenim velikim problemima u Iraku gde Amerika dobija rat, ali ne i mir; Avganistanu koji je najduži rat u istoriji u koji je uključena Amerika; Iran i njegov nuklearni program; Severna Koreja kojoj se upućuje sve više i više zahteva, a kojoj nešto morate da date zauzvrat; Kina koja je u usponu, tradicionalna Rusija i „drug“ Čavez koji pravi sve više problema u Južnoj Americi. Zašto Obama ne bi pozdravljao svaku vladu koja mu ne pravi probleme? Srpska vlada nije samo u osnovi demokratska vlada i proatlantska, nego je to vlada koja ne pravi probleme. On i njegovi savetnici uvek će to da odobre i da pozdrave.

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner