Početna strana > Rubrike > Kulturna politika > Vratimo vaspitnu ulogu školi - apel za uvođenje etičke kompetencije učenika
Kulturna politika

Vratimo vaspitnu ulogu školi - apel za uvođenje etičke kompetencije učenika

PDF Štampa El. pošta
Kristina Rajić   
četvrtak, 18. maj 2023.

Novi školski standardi će uskoro biti usvojeni. Međutim, vrlo je zabrinjavajuće da među brojnim kompetencijama koje učenici treba da steknu u toku svog školovanja, NE POSTOJI ETIČKA KOMPETENCIJA. Pitanje morala u smislu jasne svesti o ispravnosti postupaka sa stanovišta pravde, u smislu diferencije dobra i zla,  osećanja odgovornosti, očigledno nije poželjna u našem sistemu.

Uvidom u zvanične obavezujuće predmetne kompetencije objavljene u PRAVILNIKU O PLANU I PROGRAMU NASTAVE I UČENjA ZA GIMNAZIJU, koji je objavljen u  PROSVETNOM GLASNIKU Službenog glasnika Republike Srbije, godina LXIX – broj 4,  2. jun 2020: Beograd: Javno preduzeće „Službeni glasnik”, možemo konstatovati  da, osim u uvodnom delu u kom su uopšteno dati ciljevi predmeta srpskog jezika i književnosti, ni ishodi ni standardi niti predmetne kompetencije  ne sadrže odredbe o moralu.  U savremenom svetu, dobro, kao i zlo, krajnje je relativizovano, a to je i deklarativni zahtev našeg školstva.

Pitanje morala u smislu jasne svesti o ispravnosti postupaka sa stanovišta pravde, u smislu diferencije dobra i zla,  osećanja odgovornosti, očigledno nije poželjno u našem sistemu

U skladu sa novim normama je očigledno i izbacivanje iz školskog programa onih književnih dela na kojima su se učenici vaspitavali kako ne treba biti poltron i podmitljiv, radeći protiv drugog i protiv sveopšteg dobra, a reč je o Gogoljevom  „Revizoru“ i Nušićevom „Narodnom poslaniku“. Umesto toga petnaestogodišnjacima je ponuđena kao obavezna lektira Nenadovićev roman „Dorotej“ sa eksplicitnim scenama bluda, pedofilije, zoofilije i sličnog.

Istraživački zadatak poput: „Procenite sa moralnog stanovišta osnovni motiv (pobudu) koji pokreće glavnog junaka na akciju. (...) U čemu je vaspitna vrednost bajke?“ (M. Nikolić, Metodika nastave srpskog jezika i književnosti, 1999: 519) i slični primeri iz nekadašnje nastavne prakse, izostali su iz zvaničnog školskog Pravilnika, koji su nastavnici u obavezi da poštuju.

Reč moral jedino se spominje u okviru ishoda naprednog nivoa, standarda koji su pred usvajanjem, međutim, isključivo u cilju tolerancije prema moralno različitim perspektivama:  "SRP.SO.N.3.1. Razumeju moć jezika kao sredstva izražavanja različitih dimenzija ljudskih iskustava (društvenih, kulturnih, moralnih, duhovnih i estetskih), uvažavajući kontekst i različite perspektive."

Pred nastavnicima su obavezujuće odredbe na osnovu kojih će učenike usmeravati ka toleranciji prema moralnim izopačenjima, na šta nas društvo već decenijama priprema medijskim sadržajima

Pred nastavnicima su obavezujuće odredbe na osnovu kojih će učenike usmeravati ka toleranciji prema moralnim izopačenjima, na šta nas društvo već decenijama priprema medijskim sadržajima. Verujem da mnogi nastavnici nisu svesni situacije jer je pred njima šuma brojeva kojima su označena uputstva o standardima, ishodima, ciljevima i kompetencijama učenika, kako bi se prikrila suština, kako se ona ne bi uočila. Ostanemo li nemi pred ovom situacijom, svesno ćemo moralno urušavati pojedinca i čitavo društvo.

Ovim apelujem na kolege, roditelje i čitavo društvo da se spasi što se još spasiti može. Odredbe o etičnosti nužno, i to eksplicitno, moraju biti deo PRAVILNIKA O PLANU I PROGRAMU NASTAVE I UČENjA u toku celokupnog procesa školovanja.

(Autor je nastavnik srpskog jezika i književnosti)