Početna strana > Rubrike > Komentar dana > Zašto "Druga Srbija", Latinka, Čanak i Vučić podržavaju Đukanovića
Komentar dana

Zašto "Druga Srbija", Latinka, Čanak i Vučić podržavaju Đukanovića

PDF Štampa El. pošta
Dejan Mirović   
ponedeljak, 06. januar 2020.

Nakon usvajanja srednjovekovnog Zakona o slobodi vjeroispovjesti, koji su osudili (ili se distancirali) vaseljenski i ruski patrijah, kao i papa, Đukanovićev režim je pokazao neronovsko lice. Zbog Zakona koga bi Boden definisao kao „samovolju“ vladara, uhapšen je čitav jedan opozicioni poslanički klub, na vernike je bacan suzavac, a episkop Metodije je posle divljačkog prebijanja zaršio u bolnici. Premijer Marković je, u stilu UDBE, pretio mitropolitu Amfilohiju.

Takvi primitivni postupci nisu neočekivani od režima koji 15 godina nije rešio ubistvo novinara Duška Jovanovića i koga nemački Cajt i Evropski biro za borbu protiv prevare i korupcije (OLAF) dovode u  vezu sa međunarodnom kontrabandom.

Ipak, kao i mnogo puta pre toga,  „druga Srbija“ je pružila podršku Đukanoviću. Grupa političara i intelektulaca, „perjanice“ takozvane druge Srbije (uz pojačanja iz regiona poput Titovog omladinca Azema Vlasija i ratnih huškača iz 90-tih, Mesića i Kučana) objavila je apel podrške Đukanoviću krajem decembra 2019.  

Na prvom mestu je potpisana  ideolog druge Srbije  Latinka Perović. Ona godinama deli  lekcije o demokratiji, iako se kao bivši sekretar CK SK Srbije „proslavila“  hapšenjem čuvenog profesora Pravnog fakulteta u Beogradu Mihaila Đurića zbog teksta o Titovim amadmanima iz 1971. Potpisnik je i bivši titoistički funkcioner Filip David, ali i ekstremisti okupljeni oko  LDP i LSV , poput Čede Jovanovića, Nenada Čanka  i drugih.  Podršku je dao i omiljeni pisac Bebe Popovića, Svetislav Basara.

Ovakav amalgam neotitoizma i udvoričke pokornosti prema Americi, koji prati podrška Đukanoviću, ili duh samoporicanja, kako ga je definisao Milo Lompar, nije marginalna pojava u Srbiji.

Naprotiv,  ideologija „druge Srbije“ je na vlasti u Srbiji od 2012. godine. Zbog nacionalnog glasačkog tela u Srbiji koje prezire Đukanovića, nju prati mimikrija. Ona se sastoji od Vučićevih folklornih izjava o Crnoj Gori koje ništa ne znače u međunarodnom pravu

Naprotiv,  ideologija „druge Srbije“ je na vlasti u Srbiji od 2012. godine. Zbog nacionalnog glasačkog tela u Srbiji koje prezire Đukanovića, nju prati mimikrija. Ona se sastoji od Vučićevih folklornih izjava o Crnoj Gori  koje ništa ne znače u međunarodnom pravu. Poslednji primer je  buka oko virutelno-medijske posete Vučića severu Crne Gore za Badnje veče, iako mu je javno od strane rektora Cetinjske bogoslovije Perovića ukazano da je to neprikladno.

Mimikrije ima i u apelu podrške Đukanoviću jer se kritikom navodnog mešanja Srbije daje legitimitet Vučiću u nacionalnom glasačkom telu, a potpisnicima nezavisna pozicija u odnosu na vlast.

U praksi je drugačije.

Latinka Perović i Vučić tvrde da je 2016. u Crnoj Gori navodno pokušan državni udar, koji je „predvodila“ penzionerka Branka Milić

Godine 2013. Srbija je potpisala ugovor sa Crnom Gorom koji je omogućio Đukanovićevim diplomatama, poput srbofobne Mirne Nikčević, da koriste oko 40 srpskih ambasada. Ugovor nije nikada raskinut iako je Podgorica glasala za prijem Kosova u UNESKO i INTERPOL i donela srbofobni zakon.

Nenad Čanak je koalicioni partner SNS u Novom Sadu. Čedomir Jovanović je izjavio 2016. u Čačku da Vučić primenjuje politiku LDP. Basara je jedini srpski pisac koji je napravio intervju sa Vučićem. Tada  je zaključeno da Srbi treba da promene svest i da prihvate protestanski moral umesto pravoslavnog i da se okanu Kosovskog mita. Latinka Perović i Vučić tvrde da je 2016. u Crnoj Gori navodno pokušan državni udar, koji je „predvodila“ penzionerka Branka Milić. Latinka Perović je podržala Briselski sporazum 2013. Zagrebački profesor Mira Bogdanović (ona sigurno nije srpski nacionalista) je još 2016. izjavila da Aleksandar Vučić u praksi ispunjava ideologiju Latinke Perović.

Zato su vlasti Srbije 2015. uputile Hrvatskoj protestnu notu zbog odluke Gradskog veća Vukovara da uvede posebnu taksu za ćirilične natpise, a Crnoj Gori nisu zbog Zakona o slobodi vjeroispovjesti.

Zato srpsko Ministarstvo inostranih poslova mesec dana upadljivo ćuti povodom odredbi skandaloznog zakona, iako su se oglasile čak i njihove ruske kolege. Srpsko ministarstvo je Zakon stidljivo pomenulo tek kada je Podgorica protestovala zbog mitinga ispred ambasade u Beogradu.

Zato kabinet Đukanovića nije u saopštenju od 2. januara bio protiv Vučićeve posete i nije, kao rektor Cetinjske bogoslovije, naveo da je ona neprikladna.

 

Od istog autora

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner