| Hronika | |||
„NLS“ pokreće peticiju da Draža Mihailović dobije ulicu na Zvezdari |
|
|
|
| subota, 18. jul 2026. | |
|
Stranka Novo lice Srbije saopštila je danas da je pokrenula peticiju da nekadašnji načelnik štaba Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u otadžbini Dragoljub Draža Mihailović dobije ulicu u beogradskoj opštini Zvezdara, gde je živeo, povodom 80. godišnjice od kada je, kako je navela, "na montiranom procesu osuđen i streljan".
"Ovaj čin bi makar minimalno uticao na ispravljanje nepravde prema oficiru i gerilcu koji je branio Beograd i Srbiju od nacističkog okupatora sa željom da se u Kraljevini Jugoslaviji povrati demokratski poredak", naveo je u saopštenju portparol stranke Pavle Jeremić. Dodao je da NLS apeluje na nadležne organe da što pre prihvate taj zahtev, ali i naveo da je septičan da će do toga doći "znajući da Srpska napredna stranka (SNS) mari jedino za korupciju i uništavanje Beograda i njegovih spomenika kulture". "Smatramo da general Mihailović zaslužuje mnogo više od ulice u Beogradu, s obzirom na to da mnogi predstavnici diktatorskog komunističkog režima imaju spomenike, muzeje i bulevare nazvane po njima, a da se radi o ljudima koji su maltene pola veka vladali u uslovima jednopartijske diktature bez raspisivanja izbora i obezbeđivanja osnovnih političkih i ljudskih prava na slobodno mišljenje", naveo je Jeremić. Pozvao je građane da potpišu peticiju onlajn, ili na nekom od štandova koje će ta stranka organizovati. Ideja o podizanju spomenika pojavila se nakon njegove sudske rehabilitacije 2015. godine, kada je Viši sud u Beogradu poništio presudu iz 1946. kojom je osuđen za izdaju i ratne zločine, uz obrazloženje da nije imao pravično suđenje. Najglasniji zagovornici podizanja spomenika bili su: Pokret obnove Kraljevine Srbije (POKS), koji je u više navrata podnosio inicijative Skupštini grada Beograda. Srpski pokret obnove (SPO), koji se još od devedesetih zalagao za rehabilitaciju Mihailovića i njegovo javno obeležavanje. Udruženje pripadnika Jugoslovenske vojske u otadžbini (Ravnogorski pokret) i više ravnogorskih udruženja. Pojedini istoričari, javne ličnosti i političari desne i monarhističke orijentacije. Tokom godina razmatrano je više mogućih lokacija, uključujući Terazijsku terasu, Kalemegdan i druge javne prostore, ali nijedna inicijativa nije dobila konačno odobrenje gradskih vlasti. Tema ostaje jedna od najkontroverznijih u srpskoj javnosti. Protivnici spomenika smatraju da je Mihailović odgovoran za saradnju pojedinih četničkih jedinica sa okupatorima i za ratne zločine nad civilima, dok zagovornici ističu njegovu ulogu kao komandanta Jugoslovenske vojske u otadžbini i jednog od prvih organizatora otpora nacističkoj okupaciji, kao i činjenicu da je rehabilitovan u sudskom postupku. Podsetimo, i gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić zalagao se za to da Mihailović dobije spomenik u glavnom gradu. (N1) |