Početna strana > Debate > Sudbina dejtonske BiH i Republika Srpska > Cerić-Zukorlićevo zidanje „Bošnjakistana“
Sudbina dejtonske BiH i Republika Srpska

Cerić-Zukorlićevo zidanje „Bošnjakistana“

PDF Štampa El. pošta
Slobodan Durmanović   
četvrtak, 01. septembar 2011.

 (Novi Reporter, Banjaluka, 30. 8. 2011)

Taman kad se otvorila polemika o “Izveštaju o islamofobiji, diskriminaciji i netoleranciji na području Islamske zajednice u BiH u periodu 2004–2011.godine”, koji je izdala pomenuta islamska zajednica, njen poglavar reis Mustafa ef. Cerić zapalio je javnost novim pozivom na stvaranje bošnjačke države na Balkanu. O izveštaju se još polemiše i sva je prilika da će se još dugo polemisati, dočim je Cerićev potonji poziv posle dva-tri dana gotovo prekrio zaborav. Valjda zato što je Cerić i ranije iznosio slične poruke, pa se niko nije previše uzbudio toliko koliko je uzbuđenja javnosti doneo pomenuti izveštaj.

Rađanje “bošnjačkog Erdogana”

Tekst izveštaja, međutim, nikako da se pojavi na zvaničnom sajtu IZ u BiH, a iz onoga što su u javnost izneli ovlašćeni zvaničnici, očito je da se “islamofobični” nastupi uglavnom pripisuju srpskim političarima, poput Milorada Dodika i Nebojše Radmanovića, u jednom slučaju čak i srpskom patrijarhu Irineju, zatim međunarodnim zvaničnicima, tužiocima i policajcima koji su istraživali veze organizovanog kriminala i terorizma u BiH, pa i onim sarajevskim novinarima koji su reagovali pre svega na ono što su doživljavali kao nametanje verskih, ideoloških ili političkih stavova.

Kako kompletnog izveštaja još nema tamo gde treba da ga bude, iz odlomaka koje su javnosti čitali zvaničnici IZ u BiH nije bilo teško razaznati da je tu pre reč o markiranju neprijatelja kojima želi da se okruži vođstvo te zajednice oličeno u reisu Ceriću i novopazarskom muftiji Muameru Zukorliću. Sve, je li, u cilju da se baš to vođstvo ukaže balkanskim muslimanima – a pre svega onima u bošnjačkom delu Federacije BiH, zajedno sa Novim Pazarom, Sjenicom i Tutinom – kao jedino koje je kadro ostvariti dugoročni cilj stvaranje jedne, jedinstvene bošnjačke države na Balkanu. Pri čemu se, drastičnim preuveličavanjem opasnosti od islamofobije teži, zapravo, odbacivanju sekularizma u BiH.

Tako se, ujedno, zahuktala Cerić-Zukorlićeva kampanja za izbor novog reisa Islamske zajednice u BiH, zakazan za januar sledeće godine, kada Cerić, ukoliko ne uspe da izgura produženje svog mandata, namerava da “svoju inspiraciju” Zukorlića progura na svoje mesto. Zukorlićevu “borbu u Sandžaku” Cerić je isto tako lično, u svom poslednjem istupu u Novom Pazaru, predstavio kao “inspiraciju svim Bošnjacima” u težnji sa stvaranjem jedne države na Balkanu u kojoj će Bošnjaci biti “temeljni narod”.

Nije teško primetiti Cerićevu želju za političkom radikalizacijom u BiH i celom regionu, i to na način kojim se već uveliko služi Zukorlić ne samo u trouglu Novi Pazar-Sjenica-Tutin. Nepoznato je još samo ko će od njih dvojice od strane većine u vrhu IZ u BiH biti predstavljen kao “bošnjački Erdogan”. Sam Cerić je u više navrata naglašavao da “kao što je Alija Izetbegović pišući ’Islamsku deklaraciju’ želio islamizirati muslimane – tako sada muftija Zukorlić bošnjakizira Bošnjake”. A otvorenu logističku podršku takvoj ideji pruža i “Patriotska liga”. ”Reis Cerić predvodi kampanju nacionalizovanja, bošnjakizovanja Bošnjaka na području cele regije, od Slovenije do Makedonije. Nedavno je reis privukao pažnju javnosti u regiji svojom posrednom polemikom sa Miloradom Dodikom, predsednikom Republike Srpske. Takvim javnim provokacijama reis Cerić dobija podršku onih ‘ratnih kategorija’ stanovništva koje privlači takva retorika”, objašnjava novinar Esad Hećimović.

Nepoznato je još samo ko će od njih dvojice od strane većine u vrhu IZ u BiH biti predstavljen kao “bošnjački Erdogan”.

Dok se na jedan način obraća svim Bošnjacima, Cerić se trudi da vodi brigu i o tome šta će o njegovoj viziji reći u Evropskoj uniji. Tu, međutim, nije teško primetiti dvoličnost kojom se poglavar IZ u BiH služi, primećuje Hećimović podsećajući na neke Cerićeve istupe od pre tri godine. “Cerić je tvrdio da je za ’mlade evropske muslimane njihov islamski identitet važniji nego njihovi nacionalni i etnički identiteti’. Nasuprot ovoj evropskoj viziji, Cerić na Balkanu vidi ‘bošnjačko pitanje kao nacionalno, a ne versko’. Cerić, poredeći Evropu i Balkan, kaže kako se ’čitava Evropa organizovala na principu nacionalnih identiteta i da mi kao Bošnjaci takođe imamo pravo i obavezu da o tome otvorimo dijalog unutar samih sebe, pod uslovom da se oslobodimo  ideoloških stega koje su nam nametnute tokom zadnjih nekoliko decenija’. Dakle, nije u pitanju samo nedoslednost koja u Evropi zagovara jedan princip, a na Balkanu drugi”, zaključuje Hećimović.

U svrhu promocije tog drugog, preovlađujućeg principa “panbošnjačkog buđenja”, kako ga je sam Cerić nazvao u svom poslednjem istupu u Novom Pazaru, poglavar IZ u BiH koristi i moć koja mu je data na funkciji duhovnog vođe, pa tako istovremeno izdaje i naredbu svim Bošnjacima „da nikada ne smeju napustiti jedan drugog“. I dok se zdušno zalažu za obesnaženje sekularnih principa na kojima počivaju države u kojima žive, i Cerić i Zukorlić obilato se trude da norme u sekularnim društvima u kojima deluju iskoriste do kraja za svoj zajednički cilj. „Težeći bošnjačkom integralizmu, Zukorlić sve naše ostale identitete, uključujući regionalne, vidi kao izvor smutnji neprijatelja, nesloge i nejedinstva”, primećuje Hećimović.

Cerić, poredeći Evropu i Balkan, kaže kako se ’čitava Evropa organizovala na principu nacionalnih identiteta i da mi kao Bošnjaci takođe imamo pravo i obavezu da o tome otvorimo dijalog unutar samih sebe, pod uslovom da se oslobodimo  ideoloških stega koje su nam nametnute tokom zadnjih nekoliko decenija’.

(Ne)jasne granice “Bošnjakistana”

Povodom poziva na “panbošnjačko buđenje”, u RS i Srbiji nije bilo previše reagovanja, valjda zato što se od Cerića i Zukorlića ništa drugo i ne očekuje. Predsednik RS Milorad Dodik kratko je upozorio da ne treba olako shvatati pozive na ”panbošnjačko buđenje”, jer doprinose destabilizaciji prilika i u Srbiji i u celom regionu, dok se od zvaničnika u Srbiji oglasio jedino ministar dijaspore i vera Srđan Srećković porukom da takvi nastupi predstavljaju pokušaj destabilizacije prilika na prostoru nekadašnje Jugoslavije i Srbije. “Verujem da su to samo izolovani incidenti koji neće ugroziti opredeljenje većine građana zemalja regiona da gradimo moderna društva koja sarađuju na ekonomskom, političkom i kulturnom planu”, poručio je Srećković.

S druge strane, stručnjaci za pitanja bezbednosti upozoravaju da Cerića, kao čoveka od ogromnog uticaja na muslimansku zajednicu, treba shvatiti veoma ozbiljno. “Njegov poziv treba da bude opomena i razlog za ozbiljno promišljanje vlasti u Srbiji. Poziv na stvaranje nove države i cepanje granica ne može da prođe bez oružanog sukoba i dok je vreme, a ono polako curi, treba ići na ozbiljnu političku akciju da se takva mogućnost predupredi”,  kaže Zoran Dragišić, profesor na beogradskom Fakultetu za bezbednost.

Stručnjak za međunarodne konflikte i profesor na beogradskom Fakultetu političkih nauka Dragan Simeunović ukazuje da Cerićeva poruka nije dovoljno jasna, jer deluje da se prelama kroz naočare dnevne politike sa ove i one strane Drine. “Ako to ima za cilj nacionalnu bošnjačku državu, to bi značilo raspad BiH na tri dela i spajanje srpskog i crnogorskog dela Sandžaka sa novostvorenom državom Bošnjaka. Pitanje je da li bi Zapad mogao da proguta takvu kombinaciju, ma od koga dolazila, ali i ne treba ignorisati da Ceriću naruku u eventualnim planovima bošnjačke države ide činjenica da je na tlu bivše Jugoslavije stvoren veliki broj nacionalnih država, pa bi se teško moglo Bošnjacima osporavati pravo na isto. Ali, u tom slučaju Republika Srpska i hrvatski delovi u BiH pravili bi kombinacije koje ne isključuju pripajanje maticama”, objašnjava Simeunović.

Predsednik RS Milorad Dodik kratko je upozorio da ne treba olako shvatati pozive na ”panbošnjačko buđenje”

Možda se baš zato u Republici Srpskoj niko previše ne uzbuđuje zbog Cerić-Zukorlićevog zidanja “Bošnjakistana”, iako izgleda prilično naivno očekivati da bi se idejni tvorci takve “države” balkanskih muslimana zaustavili samo na teritorijama na kojima sadašnje bošnjačke verske i političke vođe imaju efektivnu kontrolu. Uostalom, ni najbliži Cerićevi saradnici, poput predsednika Sabora IZ u BiH Edhema Bičakčića, ne kriju da bi najpre u ovdašnjoj islamskoj zajednicu uveli šerijatsku praksu iz pradavnih vremena.  “Prva četvorica halifa, koji su birani na demokratski način u tadašnjim skupštinama, bili su to doživotno”, poručio je nedavno Bičakčić protivnicima predloga da se reis bira doživotno ili barem na mandat duži od sedam godina.

A kad se takva šerijatska praksa jednom uvede u okrilje verske institucije bosanskih muslimana, onda neće biti daleko ni trenutak kada će muslimanske vođe zahtevati da se takva ista praksa uvede i u celoj državi. I tada im neće biti mnogo važno da li u toj državi žive samo Bošnjaci ili je dele zajedno sa Srbima, Hrvatima i ostalim građanima.

 

 

Od istog autora

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner