Početna strana > Prenosimo > Srbija ne može automatski da podržava sve stavove EU
Prenosimo

Srbija ne može automatski da podržava sve stavove EU

PDF Štampa El. pošta
Vuk Jeremić   
nedelja, 20. septembar 2009.

(Politika, 20.09.2009)

Prema informacijama do kojih je došlo Ministarstvo spoljnih poslova Srbije više od 30 zemalja Afrike, muslimanskog sveta i Karipskog arhipelaga u proteklih nekoliko meseci izloženo je velikom pritisku Prištine da priznaju nezavisnost Kosova. Kulminacija tog pritiska desiće se na Generalnoj skupštini UN koja je počela pre nekoliko dana u Njujorku, kaže u razgovoru za „Politiku” Vuk Jeremić, ministar spoljnih poslova Srbije.

„Biće to borba za svaki glas, za svaku zemlju. Priština se već nekoliko meseci dobro spremala za nastup u Njujorku Poslednjih nekoliko meseci i mi smo vrlo aktivno angažovani u nastupu prema tim zemljama. Kulminacija naših napora će se desiti tokom Generalne skupštine. Delegacija Srbije na čelu sa predsednikom Tadićem će imati težak posao, ali sam optimista da ćemo izaći kao pobednici kao što je to bio slučaj prošle godine”, objašnjava Jeremić.

Najavili ste da će Srbija do kraja godine da podnese kandidaturu za EU, kakav će biti efekat tog poteza imajući u vidu izjavu Karla Bilta da pre odrmzavanja SSP-a Srbija ne bi trebalo da podnosi kandidaturu?

Namereni smo da stavimo tačku na domaću i međunarodnu debatu o tome kojim putem ide Srbija. Nakon podnošenja kandidature više neće biti dileme - strateški cilj naše spoljne politike je članstvo u EU. Pred nama su nedelje i meseci intenzivnog rada, kako u diplomatskom smislu, tako i u kontekstu napora da okončamo saradnju sa Haškim tribunalom. Učinićemo sve da se do kraja godine steknu nephodni uslovi da podnošenje našeg zahteva za članstvo bude uspešno. Do sada se nikome u Evropi nije desilo da mu kandidatura bude odbijena, nadam se da neće ni nama.

Znači li to da su kritike iz zemlje i sveta koje stižu na račun Srbije zbog sve tešnje saradnje sa Pokretom nesvrstanih i Kinom toliko snažne da smo prinuđeni da povučemo takav potez uz sve rizike?

Mi smo izloženi spoljnim pritiscima po mnogim pitanjima, ali oni nikada nisu bili, niti verujem da će biti, presudan faktor u procesu odlučivanja u okviru Vlade Srbije. Naravno, mi relevantna mišljenja itekako ozbiljno uzimamo u obzir, ali naša zemlja je mnogo puta u svojoj istoriji bila pod pritiscima pa smo naučili kako da sa njima živimo i da im se odupiremo. Srbija će nastaviti da vodi dobro promišljenu, izbalansiranu i nezavisnu spoljnu politiku koja ima jasno zacrtane prioritete.

Holandski ministar spoljnih poslova Maksim Ferhagena odložio je posetu Beogradu u julu, planirate li da se skoro sretnete sa njim kako biste pokušali da utičete na promenu holandskog stava o odmrzavanja SSP-a?

Svakodnevno imamo kontakte sa Holandijom, kao i sa svim ostalim zemljama članicama EU. Nadam se da će biti prilike za moj susret sa ministrom Ferhagenom u Njujorku tokom zasedanja Generalne skupštine UN, a poziv njemu da poseti Beograd je i dalje otvoren. Želimo najbolje moguće sveobuhvatne odnose sa svim budućim partnerima u Uniji.

U EU je primećeno da Srbija sve ređe glasa za rezolucije koje EU predlaže u UN, a nezadovoljstvo time izražavaju i predstavnici diplomatskog kora u Beogradu u nezvaničnim razgovorima sa novinarima?

Mi se još ne nalazimo u EU tako da ne učestvujemo u njihovoj unutrašnjoj diskusiji koja prethodi donošenju stavova. Prema odlukama EU se ponašamo tako što pažljivo sagledavamo sadržinu svake od njih, a u velikoj većini slučajeva im se i priključujemo. Kada bi po automatizmu podržavali sve odluke EU u čijem donošenju ne učestvujemo, prestali bi da imamo bilo kakvu autonomiju u spoljnoj politici.

Znači izveštaj Evropskog saveta za inostrane poslove u kome stoji takva ocena nije tačan?

Ponavljam, u velikoj većini slučajeva im se priključujemo, osim kada to, zbog sadržine same odluke, naprosto nije moguće. Primera radi, od 18 zajedničkih stavova EU izrečenih u Savetu bezbednosti ove godine, Srbija je podržala 14. Od četiri puta kada nismo, jednom je to bilo zbog osude rukovodstva Republike Srpske, drugi put zbog činjenice da bi se time de fakto dao legitimitet „humanitarnim intervencijama” kakva je bila i „Milosrdni anđeo” 1999. godine. Složićete se da je za Srbiju izuzetno teško da podrži nešto slično. Nastavićemo da vodimo nezavisnu spoljnu politiku koja za centralni strateški prioritet ima priključenje EU. U ovom trenutku, u cilju zaštite svih državnih interesa, prinuđeni smo da se prema odlukama EU postavimo od slučaja do slučaja.

Posebno ste kritikovani zbog glasanja protiv rezoluciije o kršenju ljudskih prava u Iranu?

Srbija izuzetno ozbiljno pristupa problemu ljudskih prava, i to prevashodno pokazuje načinom na koji se ona štite na našoj teritoriji. I u međunarodnoj areni se vrlo pažljivo odnosimo prema tome. Pitanje ljudskih prava na Bliskom istoku je prilično delikatno jer postoje mesta gde se ona zaista flagrnatno krše, recimo u Saudijskoj Arabiji, ali to vrlo retko dolazi na dnevni red u UN. U slučaju Irana zaključili smo da, uzimajući u obzir sve državne interese koje Srbija ima, nismo bili u prilici da damo podršku toj konkretnoj rezoluciji. S druge strane, pre nekoliko dana EU je izašla sa osudom pogubljenja tri maloletnika u Iranu, čemu se Srbija priključila, s obzirom da se principijelno protivimo smrtnoj kazni.

Postoji li jedinstvo u vladi o tome kako ćemo se u pojedinim slučajevima izjašnjavati u UN?

Vlada ima jedinstvenu spoljnu politiku, i sve odluke koje smo do sada doneli su bile usaglašene u državnom vrhu.

Koliko takav stav može da šteti naporima Srbije za približavanje EU?

Kada je reč o Iranu mislim da se prilično nepotrebno podiglo dosta prašine u javnosti. Najbolji dokaz za to je izuzetno uspešna poseta izraleskog ministra spoljnih poslova. Da zaista ima neke drame po pitanju našeg odnosa sa Iranom, Liberman nikada ne bi došao u Beograd, a pogotovo ne da potpiše Sporazum o ukidanju viza. Priključenje EU je naš strateški prioritet, ali ne i jedini. Očuvanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta mirnim sredstvima takođe je važan zadatak za našu diplomatiju.

Da li očekujete da će izveštaj o ispunjenju tehničkih uslova za beli šengen biti poziitivno ocenjen?

Učinili smo sve da kriterijumi neophodni za liberalizaciju vižnog režima budu ispunjeni. Mislim da imamo razloga za optimizam. U sledećoj godini će, po svoj prilici, građani Srbije moći da bez viza putuju u EU i da se posle dužeg vremena osećaju kao sav normalan svet.

Jedan od uslova bio je saradnja sa Euleksom na šta najviše zamerki ima opozicija koja smatra da je to priznanje nezavisnosti Kosova na mala vrata?

Sve vreme se striktno vodilo računa o punoj saglasnosti teksta protokola sa Rezolucijom 1244. Terminologija koja je korišćena je upravo ona iz Rezolucije. A sama činjenica da je potpisivanje do te mere uzburkalo albansku javnost u Pokrajini pokazuje da je po sredi nešto što ni na koji način nema za svoj efekat potvrdu nezavisnosti Kosova.

Dnevnik na albanskom „Koha ditore“ piše da će taj protokol naterati Srbiju da prizna carinu sa Kosovom?

Srbija nikada, ni pod kakvim okolnostima i ni po koju cenu neće pristati na bilo koji čin koji bi za svoj efekat mogao imati promenu našeg stava o Kosovu, koji je zacrtan u Ustavu i potvrđen u Skupštini Srbije. Granice između Srbije i Kosova nikada neće biti.

Carine su nešto što simbolizuje međudržavnu granicu?

Modaliteti trgovine preko administrativne linije razgraničenja su nešto što je precizno definisano Rezolucijom 1244 i planom od šest tačaka generalnog sekretara UN, koji je potvrđen u Savetu bezbednosti. Sve što budemo radili ni na koji način neće dovesti u pitanje naš principijelni stav o jednostrano proglašenoj nezavisnosti Kosmeta i biće u punom skladu sa odlukoma SB.

Američki potpredsednik DŽozef Bajden je prilikom posete Beogradu rekao da SAD ne očekuje od Srbije da prizna nezavisnost Kosova, ali to zvuči kao da stav Beograda i nije toliko bitan jer će se SAD ponašati prema Kosovu kao prema nezavisnoj državi?

Suvereno je pravo svake zemlje da donosi odluke u domenu odnosa prema statusu teritorija. Ono što je važan rezultat posete američkog potpredsednika je legitimizacija našeg neslaganja po pitanju Kosova, kao i naših namere da najbliže moguće sarađujemo po svim drugim pitanjima. Ja verujem da postoji dobra volja kod velike većine zemalja koje su priznale Kosovo da se Srbija ne dovede u situaciju nemogućeg uslovljavanja. Naravno, ostaćemo sve vreme na oprezu da nam se ni u budućnosti ne desi da dođemo u takvu situaciju.

Najznačajniju podršku u tim nastojanjima Srbija dobija od Rusije čiji predsednik 20. oktobra dolazi u Beograd?

Poseta Dmitrija Medvedeva će biti istorijska samim tim što je ovo prvi put da predsednik Ruske Federacije dolazi u državnu posetu Republici Srbiji. Očekujemo da će se potvrditi zajedničko gledanje na problem budućeg statusa Kosova i Metohije, ali i otvoriti značajne nove mogućnosti u ekonomskoj saradnji. Ova poseta će za svoj efekat imati učvršćivanje odnosa između Moskve i Beograda.

Šta je bilo prepreka za razvoj takvih odnosa sa Rusijom, pre svega ekonomskih, i ranije?

Odnosi Srbije i Rusije su vekovima bliski, tako da ova poseta neće predstavljati prekretnicu, već potvrdu kontinuiteta saradnje po svim pitanjima.

Srbiju u decembru čeka završnica rasprave o Kosovu u Međunarodnom sudu pravde. Kritičari odlaska na sud tvrde da postoji veliki rizik definitivnog gubitka Kosova ukoliko mišljenje ne bude u našu korist?

Mi smo doneli političku odluku da odbrani naše teritorijalne celovitosti pristupimo na miran način, koristeći isključivo dipomatska sredstva i oslanjajući se na međunarodno pravo. Ako se pozivate na međunarodno pravo onda je logično da zaštitu tražite pred organom koji je jedini u svetu za to zadužen, a to je MSP. Veliki je uspeh što smo se izborili da dođemo do Suda na način koji nije konfrontirajući sa bilo kim, dakle ne kroz podnošenje tužbi protiv drugih država, već kroz proces traženja savetodavnog mišljenja. Zaista je teško očekivati da će se sud izjasniti o jednostrano proglašenoj secesiji jedne pokrajine, protivno demokratskom Ustavu zemlje članice UN i volje Saveta bezbednosti, na način da kaže da je to u skladu sa međunarodnim pravom.

Da li bi Sud mogao istovremeno da da za pravo i Beogradu i Prištini?

Očekujem da će MSP postupati po međunarodnom pravu. Ukoliko bude tako, izvesno je da će odluka biti u našu korist. Takođe, činjenica je da su međunarodne institucije danas, uključujući i MSP, izložene političkim pritiscima. Upravo je to bio razlog zbog čega smo se energično angažovali da veliki broj zemalja sveta, uključujući i one najznačajnije, podnesu sudu svoje zvanično mišljenje i time postanu deo ovog procesa. Time smo učinili da se ovaj slučaj stavi pod lupu svetske javnosti i bitno smanjili prostor za pritiske. Očekujem da će sud ipak odlučivati po pravu.

(Razgovarala Jelena Cerovina)

 

Od istog autora

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner