Cerić deli muslimane

Potpuno je neosnovano i tendenciozno tvrditi da su u pogledu poštovanja ljudskih prava muslimani ili Bošnjaci u Srbiji kolektivno diskriminisani, kako je to prilikom nedavne posjete Raškoj oblasti kazao poglavar Islamske zajednice u BiH, reis-ul-ulema Mustafa Cerić.

Ovo je u intervjuu "Fokusu" kazao profesor orijentalistike na beogradskom Filološkom fakultetu i bivši ambasador SR Jugoslavije u Vatikanu profesor dr Darko Tanasković. Prema njegovim riječima, vjerovatno je da u oblasti poštovanja ljudskih prava svih građana Srbije, bez obzira na vjersku i nacionalnu pripadnost, još uvijek ima i uvijek će biti određenih propusta i nedosljednosti, što se u redovnom, pravnom i demokratskom postupku otklanja, ali je istakao da se ne može govoriti o diskriminaciji Bošnjaka.

- Rekao bih da reis-ul-ulema Cerić i njegov domaćin, muftija Zukorlić, kao diskriminaciju doživljavaju upravo nastojanje države da se prema svim svojim građanima muslimanske vjeroispovesti, a ne samo prema onima koji slijede njih dvojicu, odnosi s jednakim uvažavanjem. Inače, ako prema muslimanima, odnosno Bošnjacima u Srbiji, ima neke diskriminacije, onda bi to mogla da bude samo pozitivna diskriminacija, u smislu primjene najviših strandarda poštovanja svih njihovih manjinskih prava - rekao je profesor dr Tanasković.

Kako ocjenjujete Cerićevu posjetu Raškoj oblasti? Poznato Vam je da se tome protivila Islamska zajednica Srbije.

- Cerićeva posjeta bila je sve samo ne rutinska, kako je on želio da je predstavi. Ona je i tempirana i osmišljena sa ciljem davanja snažne podrške sandžačkom muftiji, Muameru Zukorliću, u njegovom sporenju s reis-ul-ulemom, Ademom Zilkićem, i pripadnicima Islamske zajednice Srbije. Riječ je o političkom činu, što nije čudno kad je reis Cerić u pitanju, jer njemu čak i neki muslimanski krugovi u BiH zamjeraju pretjeranu političku instrumentalizaciju islama i IZ. Glavni problem jeste, međutim, u tome što je u pitanju krajnje problematična politika s neizvjesnim ishodima.

Šta je, po Vama, suština otvorene podrške reisa Cerića sandžačkom muftiji Muameru Zukorliću?

- Suština podrške, bar kako se meni čini, sastoji se u afirmisanju stava o nedjeljevosti IZ u BiH i Srbiji, a prvenstveno u Sandžaku, s podrazumijevajućim političkim implikacijama. Islamska zajednica za koju se zalažu Cerić i Zukorlić zapravo je nacionalna bošnjačka IZ, što baš i nije u skladu s nadnacionalnom prirodom islama. Ali, o načinu svog vjerskog organizovanja treba suvereno da odlučuju sami muslimani koji žive u Srbiji, bez miješanja sa strane. Neki od njih, kao što je poznato, ne slažu se sa Cerićevim i Zukorlićevim "sarajevocentričnim" viđenjem.

Nedavno je reis Cerić otvoreno stao u zaštitu pripadnika vehabijskog pokreta u BiH. Šta nam to govori? Da li je to najava dalje radikalizacije Islamske zajednice u BiH?

- Meni neka njegova izjava u tom smislu nije poznata, pa ne bih želio ni da komentarišem vaš navod. Čudilo bi me, međutim, da bi politički umješan kombinator, kakav je Cerić, mogao sebi da dozvoli da upravo u trenutku kad pokušava da što čvršće veže svoj čamac uz američki brod, otvoreno podrži vehabije u BiH. Šta bi mu rekli, na primjer, jevrejski i američki učesnici nedavnog skupa u Parizu, posvećenog njegovanju sjećanja na holokaust, gde je bio specijalni gost i po ko zna koji put propagandno kapitalizovao srebreničku nesreću ?

Iako vehabije nikako nisu simpatična i mirotvorna skupina, uvjeren sam da glavna prijetnja, kako kažete, drugima, a samim tim i stabilnosti i miru u zemljama Zapadnog Balkana, gdje danas ima pripadnika ovog radikalnog pokreta, ne dolazi od njih. I dalje su uticajniji oni koji su im devedesetih godina omogućili da dođu. 

(Fokus)