Sudbina dejtonske BiH i Republika Srpska

Proključao bosanski lonac

PDF Štampa El. pošta
Dragiša Spremo   
petak, 04. decembar 2009.
Lider bašnjačke stranke SDA Sulejman Tihić, koji je i predsedavajući u Domu naroda parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, obratio se ovih dana Ustavnom sudu BiH sa apelacijom da se Izborni zakon i Poslovnik predstavničkog doma arlamentarne skupštine BiH usklade sa ustavom BiH.

Svoju apelaciju Tihić je motivisao tvrdnjom da su „neustavan Izborni zakon i Poslovnik državnog parlamenta entitetsko glasanje pretvorili u (mono)etničko“. Zato on traži od Ustavnog suda da oceni saglasnost člana 9.1. stav (2) i (3) Izbornog zakona Bosne i Hercegovine i člana 79. Poslovnika predstavničkog doma parlamentarne skupštine BiH sa ustavom Bosne i Hercegovine.

Sledeći taj stav i logiku, Tihić napominje da zbog neustavnih odredbi Izbornog zakona, u sadašnjoj strukturi predstavničkog doma parlamentarne skupšine BiH nije ispoštovan ustavni princip o proporcionalnoj zastupljenosti sva tri konstitutivna naroda i ostalih građana BiH prema popisu stanovništva iz 1991. godine.

Tražeći uporište za tezu da se entitetsko glasanje kao zakonski instrument pretvorilo u (mono)etničko, što ne odražava težnju ustava BiH, bošnjački lideri se rado i sve češće pozivaju na stanovište koje je Ustavni sud Bosne i Hercegovine zauzeo u odluci o konstitutivnosti naroda.

... Ustavni princip kolektivne jednakosti konstitutivnih naroda zabranjuje bilo kakve posebne privilegije za jedan ili dva od tih naroda, svaku dominaciju u strukturama vlasti i svaku etničku homogenizaciju putem segregacije zasnovane na teritorijalnom razdvajanju. Uprkos teritorijalnom rasporedu Bosne i Hercegovine uspostavljanjem dva entiteta, ovaj teritorijalni raspored ne može služiti kao ustavna legitimacija za etničku homogenizaciju ili pravo na održavanje efekata etničkog čišćenja.“

Detalji o ovoj apelaciji izloženi su na veb sajtu Stranke demokratske akcije,čiji je lider upravo Sulejman Tihić – bošnjački političar koji je učestvovao u svim dosadašnjim razgovorima o ustavnim promenama u BiH i koji se u javnim izjavama predstavljao kao čovek kompromisa. Koliko je to daleko od istine pokazuje ovaj sadašnji, neodmeren i izazovan potez prema Republici Srpskoj, kojim se ustremljuje na postojeće entitetsko glasanje u parlamentarnoj skupštini BiH. Jer, entitetsko glasanje je institut uspostavljen u Dejtonu, propisan je Aneksom IV Dejtonskog sporazuma, predstavlja ustavnu zaštitu i garanciju postojanja Republike Srpske.

Osporavanje entitetskog glasanja znači osporavanje i samih entiteta. Zato je ovaj potez Sulejmana Tihića, kojim dovodi u pitanje važeći izborni zakon BiH i poslovnik predstavničkog doma u državnom parlamentu, naišao na podozrivost i kritike u Republici Srpskoj. Lideri vodećih političkih stranaka u Srpskoj smatraju da je Tihićeva inicijativa za ocenu saglasnosti izbornog zakona i poslovnika predstavničkog doma parlamenta BiH sa ustavom BiH faktički udar na samu suštinu dejtonskog uređenja zemlje i zagarantovanu entitetsku zastupljenost u zajedničkim institucijama.

- Opšti je pritisak na Republiku Srpsku, njenu autonomiju i njena prava po Dejtonskom mirovnom sporazumu. A jedan od tih ataka je i ovo što Tihić radi. On pokušava da korak po korak redukuje sva prava koja RS ima u institucionalnom smislu. Tihić, naravno, ima pravo da pokrene pitanje ustavnosti i podnese apelaciju, ali mislim da to ne odgovara ni političkom trenutku niti to smatramo dobronamjernim – kaže Milorad Dodik, lider SNSD.

Sa tom ocenom saglasni su i lideri opozicionih stranaka SDS Mladen Bosić i PDP Mladen Ivanić. Po mišljenju Bosića, Tihić  pokušava da „na mala vrata“, preko Ustavnog suda BiH i međunarodnih sudija, preglasavanjem Srba, dođe do ustavnih promjena. Bošnjaci, kaže, odlažu i popis stanovništva kako bi u međuvremenu došlo do prekompozicije BiH. Napominje takođe da je neodrživa praksa da strane sudije preglasavaju Srbe i Hrvate u Ustavnom sudu BiH, kao i to da se ova institucija stalno pokušava iskoristiti za mijenjanje Ustava i zakona.

Lider PDP ističe da da je Tihić ovim povukao opasan potez, jer je to udar na entitetsko glasanje i pokušaj rušenja RS, a time i BiH. „Politički, ovo je želja Bošnjaka da dominiraju i da odlučuju u BiH po principu jedan čovjek jedan glas“. Međutim, ustav se ne može na takav način mijenjati.

Hajde da pogledamo zajednički, iz neutralnog ugla, kako ovo prokomentarisati.

Za autora ovog teksta najpre se postavlja pitanje otkud i zašto apelacija Ustavnom sudu usred tako dugih, zgusnutih i sveobuhvatnih razgovora i pregovora o ustavnoj reformi u BiH. Jasno je da ustavni sud i postoji zato da bi, pored ostalog, davao kvalifikovane odgovore na sve što bi u ustrojstvu države moglo da bude sporno. Ali, ustavnim sudom se ne stvara država, niti njen državno-pravni i politički poredak. U ovom slučaju ne radi se o tumačenju pojma entiteta i entitetskom glasanju, već o inicijativi za preispitivanje (eventualno i poništavanje) tog zaštitnog sredstva za entitete, garantovanog Dejtonskim sporazumom.

U svakom slučaju, sadašnji uzavreli bosanski lonac trebalo bi najpre rashladiti, a onda bistrom glavom nastaviti započete razgovore o eventualnoj dogradnji Dejtonskog ustava BiH.

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner