Početna strana > Rubrike > Savremeni svet > Nuklearni sporazum - bolan kompromis, ali i šansa za prosperitet Irana
Savremeni svet

Nuklearni sporazum - bolan kompromis, ali i šansa za prosperitet Irana

PDF Štampa El. pošta
Vladimir Jevtić   
ponedeljak, 20. jul 2015.

U utorak prošle nedelje, nakon 18 dana iscrpljujućih pregovora između Irana i šest svetskih sila, koje čine SAD, Rusija, Velika Britanija, Nemačka, Francuska i Kina, postignut je dogovor o iranskom nuklearnom programu. Ovaj dogovor pozdravile su sve strane, a naročito Iran, kome će sankcije UN biti ukinute momentalno. Jedina zemlja koja se aktivno protivi ovom sporazumu je Izrael. Benjamin Netanjahu smatra da sporazum predstavlja pretnju po Izrael i da će samo omogućiti Iranu da lakše dođe do nuklearnog oružja.

Izraelski lider veruje da je sporazum opasan za Izrael, region i svet u celini i jevrejska država se neće osećati bezbednom ako on stupi na snagu". Svi govore o nadoknadi za Izrael. Ako bi taj sporazum trebalo da učini Izrael i naše arapske susede bezbednijim, zašto bi to trebalo ičim kompenzovati", izjavio je Netanjahu“.[1] I zaista, Barak Obama je u telefonskom razgovoru sa izraelskim liderom obećao vojnu pomoć Izraelu zbog sporazuma koji će stupiti na snagu. Natenjahu nije želeo da komentariše ovaj telefonski razgovor jer računa na poslednju opciju - da će američki Kongres odbaciti tekst sporazuma.[2]

Izrael će bez sumnje lobirati u Kongresu da se tekst ne prihvati. Ako Kongres odbije tekst sporazuma, Obama može da uloži veto, što će on sigurno i uraditi, dok se demokratski kongresmeni spremaju kako bi imali dve trećine glasova, što je potrebno da bi Obamin veto ostao na snazi. Obama je izjavio da je sporazum sa Iranom jedina mogućnost da se spreči izbijanje rata. „Bez sporazuma, rizikujemo još više ratova na Bliskom istoku i druge države na Bliskom istoku osećaće se prinuđenim da razviju svoje nuklearno oružje”, rekao je Obama i dodao da bi se time stvorio rizik od izbijanja trke u naoružanju „u najopasnijem regionu sveta”.[3]

Osim Baraka Obame, i ruski ministar inostranih poslova Sergej Lavrov pozdravio je sporazum, rekavši da će on doprineti postizanju mira i stabilnosti na Bliskom istoku i Severnoj Africi. Međutim, Sergej Lavrov nije zaboravio da opomene Obamu na njegovo ranije obećanje da će, ako se bude postigao adekvatni mirovni sporazum sa Teheranom, nestati i potreba za komponentama američkog raketnog štita u Evropi, što je Obama 2009. godine rekao u Pragu.[4]

Naravno, to je apsolutno tačno, ali, nažalost, ne bi trebalo da očekujemo da će američki antiraketni štit nestati iz Evrope jer uprkos izjavama Obame i zapadnih političara kako je taj štit namenjen zaštiti Evrope od balističkih projektila iz Irana, jasno je svima da se iza ovih diplomatskih nonsensa krije namera da se NATO opremi za suočavanje sa Rusijom.

Šta zapravo sadrži sporazum? Sporazum predviđa momentalno skidanje sankcija Iranu osim onih koje se odnose na uvoz oružja sa Zapada. Ukoliko nezavisne komisije potvrde da Teheran ne razvija atomsku bombu u narednih pet godina, i one će biti skinute.

Sva iranska postrojenja za obogaćivanjem uranijuma nastaviće sa radom, ali ne preko dozvoljenog limita, što će utvrditi posebne komisije za kontrolu. Iran se obavezao da neće uvoziti tehnologiju za proizvodnju balističkih projektila, kojima se atomske bombe mogu eventualno lansirati. Najvažnije od svega je da se sada, kao što je rekao Sergej Lavrov, otvara mogućnost za stvaranje koalicije između Irana i ostatka sveta protiv "Islamske države". Ovo je značajno zato što predstavlja pokazatelj iranskog otvaranja prema svetu. Ono što je najbitnije za Iran jeste činjenica da će nestati restrikcije koje su Teheran obogaljile u smislu izvoza nafte.

Sada će Iran u pogledu izvoza nafte ponovo stati na noge i postati konkurentan ostalim zemljama Zaliva. Osim toga, odmrzava se iranska imovina koja je zamrznuta u SAD, što će dodatno pospešiti iranski ekonomski rast. Iran će profitirati i od otvaranja svog tržišta zemljama u razvoju, što još dodatno može ojačati ekonomiju.[5] Sve u svemu, dogovor o iranskom nuklearnom programu snižava tenzije u regionu i otklanja mogućnost rata osim u slučaju ukoliko bi Izrael krenuo u samostalnu akciju bombardovanja iranskih postrojenja, što je ipak malo verovatno jer ne bi imao podršku nijedne važnije zemlje na svetu, a pogotovo ne Amerike.

Jedino što je Izraelu ostalo kao opcija je da lobira i da se nada da će Kongres odbiti sporazum, a u tom slučaju Obama ima pravo veta. Izgledi da Izrael na neki način zaustavi mirovni proces koji je u toku su minimalni i teško je zamisliti na koji način bi Izrael to i mogao da učini. Sve države, osim naravno pomenutog Izraela, koji nema baš mnogo jake argumente za protivljenje sporazumu, zadovoljne su postignutim sporazumom - Zapad, koji neće više morati da sa strahom gleda na Teheran, i Iran, koji će ovim sporazumom dobiti mnogo, a izgubiti zaista malo.


 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner