Početna strana > Prenosimo > Već dugo zapadni pristup Balkanu se sastoji od manipulacija i ucena
Prenosimo

Već dugo zapadni pristup Balkanu se sastoji od manipulacija i ucena

PDF Štampa El. pošta
Ajvor Roberts   
petak, 10. septembar 2010.
(BBCSerbian 9. 9. 2010)

Povodom dogovora Srbije i EU u vezi sa rezolucijom koja će biti podneta Ujedinjenim nacijama, za BBCje govorio bivši britanski ambasador u Beogradu Ajvor Roberts.

Roberts je danas predsednik Triniti koledža na Univerzitetu u Oksfordu, a prvo pitanje BBC-ja za njega bilo je da li se ono što je nedavno učinio Beograd moglo opisati kao zaokret, kao prihvatanje neminovnosti, ili kao kapitulacija?

"Ne bih koristio jake reči kao što je kapitulacija; mislim da je to ustupak zapadnim zemljama. Teško je međutim sa sigurnošću reći šta bi mogao da bude sledeći pozitivni korak. Problem u pozadini svega ovoga je da Srbija sa Prištinom želi da razgovara jedino o statusu; Priština uopšte ne želi da razgovara o tome, ali je srećna da razgovara o praktičnim pitanjima. U usaglašenom tekstu rezolucije ne vidim ništa što bi dve strane moglo da primora da razgovaraju o onome što je, sa srpske tačke gledišta, najvažnije."

Praktična ili tehnička pitanja

Čini se da je Srbija ovim pristala na razgovore o takozvanim praktičnim ili tehničkim pitanjima, tj. da se pomirila sa time da razgovora o statusu nema?

"Da, i to ne može da bude loše, a moglo bi da bude i pozitivno ako dovede do smanjenja tenzija. Ali to nije korak ka ostvarenju glavnog cilja Srbije - a to je rešavanje statusa Kosova tako da se zadrži makar privid suvereniteta Srbije nad teritorijom koju ona smatra svojom", kaže Roberts za BBC.

Upravo zato je pitanje i bilo da li je ovo poraz za Srbiju, ili, kako kažu neki u Beogradu, kapitulacija, ponovio je novinar BBC-ja.

"Izvinite, ali ja sam predugo vremena proveo u diplomatiji da bih koristio tako jake reči, kada to nije opravdano. U većini diplomatskih manevara ne ostvarite ni stopostotni uspeh ni stopostotni neuspeh. Mislim da ovde treba reći da Srbija nije dobila sve ono što je htela, ali ni da nije doživela potpunu katastrofu. Ja bih to nazvao nekom sivom zonom", kaže Ajvor Roberts.

Neminovnost ili iznenađenje?

A koliko je bilo neminovno da se Srbija nađe u ovoj situaciji, posle odluke Međunarodnog suda pravde koja je ozbiljno oslabila poziciju Beograda?

"Moram da kažem da sam bio iznenađen odlukom tog suda. Ne bih da se pravim da sam stručnjak za međunarodno pravo, ali moje shvatanje te oblasti je da se granice mogu menjati jedino uz saglasnost obeju strana. Zato mi je teško da shvatim kako je Međunarodni sud pravde zaključio da je jednostrana secesija Kosova bila u skladu sa međunarodnim pravom. Ne znam dovoljno o Međunarodnom sudu pravde da bih mogao da sudim koliko je on bio pod političkim pritiskom, ali jasno je da su Amerika i Britanija ulagale napore da mišljenje bude u skladu sa njihovom politikom. To mišljenje Suda je svakako oslabilo poziciju Srbije."

Do koje mere dogovor Srbije i EU ukazuje da je Srbija sada primorana da promeni strategiju, i da za Kosovo više neće moći da se bori onako energično kao do sada?

"Mislim da od unutrašnjepolitičkih okolnosti u Srbiji zavisi da li će Srbija biti manje energična oko Kosova, a ja iz Oksforda o tome ne mogu da dam sud. Bio sam u Srbiji pre nekoliko meseci, i moram da kažem da ljudi nisu sa mnom sve vreme govorili o Kosovu. Možda se oni oko toga manje uzbuđuju nego što se nekima čini. Mislim da je Srbija zaključila da budućnost nije u sukobu sa međunarodnim faktorima, iako naravno ne podržavaju svi oni nezavisnost Kosova, već u saradnji sa EU i sa Amerikom. Pretpostavljam da će zauzvrat biti olakšano napredovanje Srbije ka EU", kaže Ajvor Roberts.

Ne naročito prihvatljivo oruđe

Kako, međutim, gledate na ono što su u ovoj situaciji učinile vodeće evropske zemlje? Srbiji je, izgleda, rečeno da će ili napraviti ustupak oko ovoga ili će joj put ka EU biti blokiran.

"To je već dugo vremena sastavni deo zapadnog pristupa Balkanu, koji se sastoji od manipulacija i ucena. To jeste oruđe koje se koristi u diplomatiji, ali ja ga lično ne smatram prihvatljivim", kaže Roberts.

Na pitanje za kakvo rešenje bi se on zalagao, nekadašnji britanski ambasador u Beogradu je rekao:

"Čini mi se da bi i dalje najbolji rezultat donela ideja o podeli Kosova za koju sam se zalagao u prošlosti. Čak je i Međunarodna krizna grupa u svom poslednjem izveštaju govori o podeli odnosno o razmeni teritorija. Meni je to najrazumnije rešenje, i da sam na mestu Vuka Jeremića vrlo energično bih se za to zalagao", navodi Roberts.

Ostaje, međutim, pitanje koliko bi vodeće zapadne sile na tako nešto pristale. One, kako se čini, nastoje da učine upravo suprotno: da Srbiju primoraju da se pomiri sa činjenicom da je Kosovo nezavisno. Ajvor Roberts o tome kaže:

"Činjenično stanje na terenu je drugačije. Sever Kosova je faktički i dalje deo Srbije - okrenut je Beogradu, a ne Prištini. Mislim da bi bilo razumno da međunarodna zajednica prizna činjenično stanje na terenu. Potpuno je bilo predvidljivo da će na terenu nastati situacija koja je suprotna onome što želi Zapad. Zapad je jednostavno želeo da što pre problem Kosova skine sa dnevnog reda, i priznanje nezavisnosti Kosova se činilo kao najmanje bolno rešenje. Ali u međunarodnim odnosima stvari nisu uvek tako jednostavne, i razvoj situacije na terenu je to pokazao", kaže Ajvor ROberts na kraju razgovora za BBC.