Početna strana > Prenosimo > Srbija može ostati vojno neutralna
Prenosimo

Srbija može ostati vojno neutralna

PDF Štampa El. pošta
Miloje Miletić   
petak, 29. maj 2009.

(Večernje novosti, 30.05.2009)

Ekonomska kriza neće zaustaviti reformu Vojske Srbije. Kao što je predsednik Tadić nedavno najavio, očekujemo da najkasnije do 2011. naša zemlja dobije profesionalnu vojsku. Možda će zbog krize neki rokovi biti produženi, usporena modernizacija i opremanje, ali standard i obuka kadrova neće biti ugroženi - poručuje general-potpukovnik Miloje Miletić ekskluzivno za "Novosti", u svom prvom intervjuu od kada je u februaru preuzeo dužnost načelnika Generalštaba srpske armije.

Na pitanje kako je Vojska "prošla" u Vladinim merama štednje, general Miletić objašnjava:

- Pripadnicima Vojske nisu umanjene plate, ali budžet je značajno smanjen, za 5,1 milijardu dinara. Svesni smo da Vojska mora da deli sudbinu države. Ali, treba imati u vidu da svaka kriza zahteva pojačavanje, a ne smanjivanje bezbednosnih mera, jer dovodi do porasta kriminala, korupcije, opasnosti od terorizma.

* Šta ste rekli predsedniku Srbije, kada ste mu podnosili poslednji izveštaj - šta u ovom trenutku predstavlja najveću pretnju po bezbednost zemlje?

- Iako je bezbednost u Srbiji i regionu mnogo bolja nego prethodnih godina, na nju i dalje u velikoj meri utiču nasleđeni problemi iz prošlosti. Nacionalni, verski, politički ekstremizmi, pored postojećih ekonomskih teškoća, otežavaju demokratizaciju i tranziciju država na Balkanu. Najveći bezbednosni izazov ne samo za Srbiju i region već za celu Evropu je pokušaj otcepljenja autonomne pokrajine KiM.

* Koliku pretnju po Srbiju predstavljaju Kosovske snage bezbednosti?

- Oko 2.500 pripadnika KSB, koji su naoružani uglavnom lakim naoružanjem, u ovom trenutku ne predstavljaju vojnu pretnju za našu zemlju. Međutim, na duži rok, to može biti potencijalni izvor nestabilnosti. Stvaranje novih oružanih formacija, koje ne predviđa ni Rezolucija 1244 UN, niti bilo koji drugi međunarodni sporazum, remeti balans snaga na ovim prostorima.

* Koji su najveći problemi u saradnji VS sa Kforom?

- Ne postoje problemi u saradnji. Do pre dve godine, odnosno do odluke da se Kfor angažuje na formiranju tzv. Kosovskih snaga bezbednosti, održavali smo sastanke na svim nivoima, zajednički patrolirali duž aministrativne linije, izveli nekoliko vežbi, čak imali i zajedničke sportske susrete. I dalje realizujemo sve te aktivnosti, samo se ne održavaju sastanci na visokom nivou, načelnika GŠ VS i komandanta Kfora.

* Pre nekoliko meseci, ministar odbrane aktuelizovao je pitanje ukidanja kopnene i vazdušne zone bezbednosti. Prema vašim informacijama, da li je to moguće u narednom periodu?

- Odvijaju se određene političke konsultacije oko redefinisanja vojno-tehničkog sporazuma sa Kforom. Ali, u ovom momentu teško je predvideti kada će se to dogoditi.

* Da li je Vojska spremna da preuzme kontrolu?

- Mi smo spremni. VS ima snage u KZB. Uslovi za njeno ukidanje su se stekli, jer su se prilike u poslednjih 10 godina suštinski promenile. Od pozicije suprotstavljenih strana, izgradili smo pozicije partnerskih odnosa.

* Šta predviđaju Strategija nacionalne bezbednosti i Strategija odbrane, koje je nedavno usvojila Vlada Srbije?

- To su najvažniji strateški dokumenti kojima se uređuje sistem odbrane. Oni definišu globalno i regionalno bezbednosno okruženje, potencijalne opasnosti po sigurnost zemlje, i određuju misije i zadatke Vojske. Nakon što ova dokumenta prođu verifikaciju u parlamentu, usvojićemo Doktrinu VS, čime ćemo zaokružiti pravno-normativni okvir za funkcionisanje Vojske.

* Kako komentarišete brojne kritike da u ovim dokumentima nigde eksplicitno ne stoji da li zemlja treba da uđe u NATO ili da ostane vojno neutralna?

- Vojska se ponaša u skladu sa odlukama Skupštine, koja je decembra 2007. usvojila rezoluciju o vojnoj neutralnosti, tako da su i promene po tom pitanju u nadležnosti parlamenta.

* Da li je moguće da jedna zemlja, u trenutnom rasporedu geopolitičkih snaga u svetu, ostane vojno neutralna?

- To je, pre svega, političko pitanje. Ali, smatram da je moguće. To potvrđuje i postojanje evropskih zemalja koje nisu članice vojnopolitičkih saveza, ali su aktivno uključene u kolektivni sistem bezbednosti.

* S druge strane, iz vrha države sve češće se čuju pozivi da Srbija intenzivira aktivnosti u okviru "Partnerstva za mir". Na jačanje te saradnje ukazao je i ministar Šutanovac, prilikom susreta sa američkim potpredsednikom Bajdenom...

- Pre svega, smatram da je Bajdenova poseta Srbiji od izuzetnog značaja za spoljnopolitičku poziciju naše zemlje. A učešće u "Partnerstvu" nije ni u kakvoj koliziji sa našom vojnom neutralnošću. Sve nacionalne interese i ciljeve u oblasti odbrane možemo da ostvarimo kroz "Partnerstvo". Bezbednost postaje globalni problem. Povećava se potreba svih država da se uključe u jedan kolektivni sistem bezbednosti.

* Koje konkretne koristi Srbija ima od "Partnerstva"?

- Učešće u "Partnerstvu" je državni, a ne vojni projekat, i u njegovoj realizaciji učestvuje više ministarstava. Što se tiče VS, sarađujemo u oblastima bitnim za sprovođenje reformi, kao što su obuka, školovanje i zajedničke vežbe, te modernizacija i opremanje naše vojske. Ovim aktivnostima jačamo operativne sposobnosti naše vojske, u smislu interoperabilnosti.

* Gde se sve školuju naši oficiri?

- U SAD, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Nemačkoj, Italiji Turskoj, Grčkoj, Rusiji... U planu je da u ovoj godini otvorimo kancelariju u sedištu NATO u Briselu, što bi trebalo da nam otvori još veće mogućnosti za šire uključivanje naše države u ”Partnerstvo”.

* Upravo ste se vratili sa sastanka načelnika GŠ Američko-jadranske povelje u Tirani. Šta je bila glavna tema susreta?

- Članice inicijative su Albanija, BiH, Crna Gora, Hrvatska i Makedonija, a Srbija ima status posmatrača. Američko-jadranska povelja ima za cilj da doprinese evropskoj stabilnosti i bezbednosti i da unapredi regionalnu saradnju. U Tirani se, između ostalog, raspravljalo i o učešću zemalja članica u mirovnim misijama.

* U kojim sve međunarodnim mirovnim misijama učestvuju pripadnici VS?

- Trenutno u tri misije UN - u Kongu, Liberiji i Obali Slonovače, sa ukupno 13 ljudi. U proceduri je angažovanje našeg sanitetskog tima u misiji EU u Čadu, u sastavu norveškog kontingenta.

* O saradnji srpske vojske sa ruskim odbrambenim snagama ne zna se mnogo. Na koje sve načine se odvija ta saradnja?

- U ovom trenutku ona je najrazvijenija u oblasti vojnoekonomske saradnje. Tokom 2008. remontovali smo naše avione "mig 29" u Rusiji, isto radimo i sa određenim brojem helikoptera, određeni broj naših oficira usavršava se u ovoj zemlji... Postoji interes za jačanje vojne saradnje i radimo na tome da je unapredimo.

* Da li to na bilo koji način može poremetiti saradnju sa NATO?

- Ne. Na kraju krajeva, i Rusija učestvuje u "Partnerstvu za mir".

* Kakav je značaj vežbi, poput "Tise 2009", u kojoj su učestvovali pripadnici mađarske, rumunske i srpske vojske?

- Vojne vežbe sa susedima su deo redovnih aktivnosti koje sprovodimo od 2004. Na taj način gradimo međusobno poverenje, jačamo profesionalne veze i regionalnu saradnju.

* Šta očekujete od Treće konferencije načelnika GŠ balkanskih zemalja koja se u junu održava u Beogradu?

- Osnovni cilj je jačanje vojne saradnje među zemljama članicama, što doprinosi regionalnoj bezbednosti. Razmatraćemo mogućnost za izvođenje zajedničkih vežbi, školovanje i usavršavanje oficira, razmenjivanje iskustava...

* Ima li pokušaja da VS bude zloupotrebljena za dnevnopolitičke obračune, i kako im se odupirete?

- Nisam imao takvih pritisaka. Ali, pokušaja je, nažalost, bilo u prošlosti. Poslednjih nekoliko godina pripadnici VS nisu se pojavili ni na jednom političkom skupu, nijednim postupkom se nisu opredeljivali ni prema jednoj političkoj opciji.

* Da li ste zadovoljni nivoom depolitizacije u VS?

- Politika treba i mora da se bavi sistemom odbrane, ali samo u skladu sa Ustavom i zakonima o odbrani i Vojsci. Mislim da smo se kroz proces transformacije izborili da se kadrovska politika vodi na pravi način i da pravi ljudi dođu na prava mesta.

* Kako komentarišete pojedine zamerke da civilna kontrola oružanih snaga još nije na zadovoljavajućem nivou?

- Šta je to Vojska uradila u poslednjih nekoliko godina, a da nije bilo u skladu sa zvaničnom državnom politikom? VS je apsolutno pod civilnom i demokratskom kontrolom. Uostalom, na kolegijumu Ministarstva odbrane mnogo je više civilnih, nego uniformisanih lica.

* Kako vratiti poverenje građana u vojsku, kao i nekadašnji ugled, koji je godinama urušavan?

- Ja sam iz generacije oficira koja je prošla sve teške okolnosti koje su zadesile našu vojsku - raspad SFRJ, optužbe da je gubila ratove, pokušaje političkih zloupotreba, procesuiranje komandnog kadra u Hagu... Da bi politika opravdala sebe najlakše je bilo optužiti vojsku da je za sve kriva. A vojska nije bila u stanju da se suprotstavi određenim političkim uticajima. Ali, ugled i imidž vojske u društvu je značajno popravljen, to pokazuju sva istraživanja. Na naš konkurs za prijem 2.200 vojnika po ugovoru, prijavilo se više od 6.600 ljudi, a za 70 mesta u Vojnoj gimnaziji konkuriše 895 mladih.

* Kako biste ocenili vašu saradnju sa ministrom odbrane Šutanovcem?

- Profesionalno i korektno.

* Da li su službe koje obezbeđuju predsednika Tadića napravile propust u slučaju "bombaškog pada" Dragana Marića u zgradu Predsedništva Srbije?

- Marić nije uspeo da uđe u zaštićeni deo zgrade. Budite uvereni da "Kobre" uspešno rade svoj posao i da je predsednik bezbedan.

* Na koje radno mesto u VS je general Zdravko Ponoš raspoređen, nakonšto je razrešen dužnosti načelnika GŠ?

- Rešenje statusa generala Ponoša je u nadležnosti predsednika Srbije. Neposredno posle razrešenja koristio je godišnji odmor i nakon toga se vratio na posao.

* Mnoge oči uprte su u Vojsku i oko završetka saradnje sa Hagom...

- Ne postoji nijedan razlog da oči budu uprte u nas. Sada je, valjda, svima jasno da VS ne skriva nijednog haškog optuženika. To je stvar koju treba da završe nadležne državne službe, a ne Vojska.

(Razgovarala Danijela Milinković)