Početna strana > Prenosimo > Sonja Liht, siva eminencija Tadićeve diplomatije
Prenosimo

Sonja Liht, siva eminencija Tadićeve diplomatije

PDF Štampa El. pošta
Slavko Živanov   
utorak, 30. avgust 2011.

(Fakti)

Došlo je do preseljavanja štaba za vođenje diplomatije iz ministarstva spoljnih poslova u predsednički kabinet, a Sonja Liht upravlja srpskom spoljnom politikom iz senke, bez legitimiteta. Njen uticaj na formiranje spoljne politike Srbije je vanredan i presudan, nedemokratski, vanistitucionalan i kulturološki nepristojan

Predsednica Fonda za političku izuzetnost, predsednica Spoljnopolitičkog saveta Ministarstva spoljnih poslova i predsednica UO „Politika“ po svim pokazateljima poseduje daleko veću moć nego što bi se to očekivalo kada se formalno pogleda spisak organizacija u kojima je aktivna ili ih vodi.

Neki će reći da ta nesrazmera i snaga potiče iz dobrih odnosa sa predsednikom Srbije, a da je još armirana zajedničkim prijateljstvom sa Dragoljubom Mićunovićem. Sa onim što je takođe iz nečuvene flore mirođija za svaku čorbu. Bilo kako bilo, njen uticaj na formiranje spoljne politike Srbije je vanredan i presudan, nedemokratski, vanistitucionalan i kulturološki nepristojan.

Od agresivnih kontramera koje je zajedno sa Mićunovićem preduzela zbog Jeremićeve najave bojkota prilikom dodele Nobelove nagrade za mir, nekoliko „odapetih“ arija izuzetno kritičkih tonova ka konceptu spoljne politike Vuka Jeremića, pa sve do konačne pobede i preseljavanja štaba za vođenje diplomatije iz ministarstva spoljnih poslova u predsednički kabinet, Sonja Liht upravlja srpskom spoljnom politikom iz senke, bez legitimiteta i reklo bi se, voluntaristički. Ovog leta, dok većina u Srbiji traži posao, nemali broj se odmara na Mediteranu ili dalje, Sonja Liht je izuzetno aktivna u prognozama i dijagnozama spoljnopolitičkih tokova i evo kako to tumačenje srpske spoljnopolitičke astrologije izgleda:

Kada je Gvido Vestervele sredinom avgusta ove godina iz Prištine poručio da je Nemačka priznala Kosovo i da su granice na Balkanu iscrtane, da su za Nemačku definitivne i konačne - što bi trebalo da znači da Srbija to mora da prihvati - Liht se nije previše uzbudila. Čak i kad se nemački šef diplomatije iskazao blagonaklonim prema kosovskim specijalcima i njihovom blic-krigu na sever Kosova, Sonja Liht je, 11. avgusta, rekla da “neće da kaže da Vestervele ima drugačiju politiku, ali je zanimljivo da ne održava u pravom smislu reči javno mnjenje u Nemačkoj”.

Tada je Liht ambiciozno probala da utiče na javno mnjenje u Nemačkoj, takoreći izrazivši brigu o istom, naravno bez bilo kakvog pokrića. Ali, zato nije primetila da je možda Gvido došao da trasira put zahtevima svoje mnogo ozbiljnije šefice i kancelarke. Sonja to, izgleda nije umela da prepozna previđajući da nije slučajno to što u Nemačkoj Merkelova uglavnom nosi pantalone, a da Gvido siromah i kad bi hteo (a neće) ne sme ni da pisne na svoju ruku, pa čak i ako bi ga u tome podržao suprug.

Nešto kasnije, dan-dva pre posete Merkelove, Liht nas podučava da “nije dobro za nas da gledamo na svet samo iz svoje perspektive“, da „moramo imati u vidu širi kontekst”, jer ako se “fokusiramo isključivo na to da li Merkelova dolazi sa porukom da Srbija prizna Kosovo, gubimo iz vida širi evropski i svetski kontekst koji je za nas značajan”. Ona naglašava da je Kosovo značajna tema, ali je ubeđena da to nije jedini razlog posete (sic). Ili još gore, mesec dana ranije, 25. jula, Liht kaže da “ne veruje da će biti povećan pritisak na Srbiju posle izručenja poslednjeg haškog begunca Gorana Hadžića.”

Ona je ubeđena da se Srbija neće dodatno pritiskati da prizna Kosovo, a da će se “tražiti kreativni pristup u smislu zajedničkog prisustva određenim regionalnim događanjima”. Danas, međutim, znamo da u porukama Merkelove ničeg drugog značajnog sem Kosova nije bilo. Sem tog novog jakog pritiska na Srbiju zbog Kosova teško da i ima drugih tema.

Taj novi pritisak u rangu je haškog koji je ispunjen čime je prevaziđen, pa se na njegovom mestu stvara drugi, možda jači ili bar istog intenziteta. I to je jedina značajna, suštinska poruka ove posete nemačke kancelarke. Sve ostalo je drugo(ili treće)razredno sa spiska neobavezujućih opštih mesta, ili je nebitno.

Posle ovoga, posle dolaska nemačke kancelarke i njenog zahteva da se Srbija odrekne severa Kosova i formalno i faktički, pomogne Euleksu da vrši punu nadležnost na celoj teritoriji Kosova i tome pripadajuće - natera Srbe na severu da sve to prihvate i kao nekoć pred Jadovnom mirno sačekaju svoj red pred jamom, Sonja Liht iznenađeno ali rezignirano priznaje “da se očekivalo da novih uslova neće biti. Da se zahtevi Evrope iskazuju sve konkretnije pa je za Srbiju najbolje da nastavi dijalog”, kao i da je dobro to “što je poruka Markelove makar delimično izbalansirana”.

Kakav dijalog? O čemu? Kako izgleda ta “delimična izbalansiranost”? Kao i ona “delimična trudnoća” možda?!

Umesto da saopšti da nam je Merkelova poručila da Srbija treba da uradi ono što nije pošlo za rukom Amerikancima, NATO-u, Kforu, Unmiku, albanskim teroristima i kasapima, svim tim alama i vranama, pa pošto to nisu uspeli oni da urade u prethodnih desetak godina bombardovanja i okupacije, onda bi to trebalo da učini Srbija sebi i Srbima. Ali, to Sonja neće da kaže, ali će nam još štošta drugo u narednom periodu govoriti.

Sve to “drugo” i drugačije ostalo je za neko novo, naknadno obraćanje Sonje Liht ovom puku kada se oboje, i puk i Sonja, malo priberu i nastave po starom. Sonja da gleda i tumači, a puk da veruje na reč...

Takav nam je raspored planeta, takvi su nam tumači konstelacija, sociolozi, anesteziolozi, astrolozi - svi predsednikovi ljudi...

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner