Početna strana > Rubrike > Politički život > Preokret Miljenka Derete
Politički život

Preokret Miljenka Derete

PDF Štampa El. pošta
Marinko M. Vučinić   
subota, 24. mart 2012.

Ako od izbornih kampanja ima neke ozbiljne i opipljive koristi, osim za stranke koje posle izbora dele vlast i privilegije, onda je to politička situacija u kojoj na svetlo dana izlaze mnoge činjenice našeg političkog života koje smo samo naslućivali ili pretpostavljali da postoje.

U izbornim okršajima svaka politička zverka jasno pokaže svoje prave tragove, tako da se na delu pokazuje već čuvena „transparentnost“ naše novouspostavljene petooktobarske demokratije. Ako je do sada neko i imao iluzije o nepolitičkom delovanju nekih nevladinih organizacija koje su u prethodnom periodu uspostavile neprikosnoveni monopol na ekskluzivno predstavljanje nevladinog sektora, sada je sasvim jasno kako one otvorenim ulaskom u ovu izbornu kampanju u okviru političkog pokreta Preokret u stvari funkcionišu u neposrednoj borbi za osvajanje vlasti.

Predsednik Liberalno demokratske partije kao glavni promoter istine o Preokretu je izjavio da očekuje „otvoreno partnerstvo sa nevladinim organizacijama. Ima ih mnogo, zaista su različite organizacije, ali ih pozivamo da radimo zajedno“. Odazvale su se organizacije koje su već ne samo u političkoj već i u interesnoj simbiozi sa ovim pokretom koji u svojoj osnovi ima prepoznatljiv totalitarni prizvuk jer pretenduje da jedini poseduje istinu o društvenom stanju u Srbiji.

Ova se tendencija može jasno videti u izjavi inače veoma tolerantnog političara Žarka Koraća. “Istraživanja su pokazala da čak i oni koji se ne slažu sa LDP kažu da ljudi koji ga čine govore istinu – o Kosovu, evropskim integracijama, nacionalizmu, Republici Srpskoj i o tome kako trenutno izgleda politika u Srbiji. Taj slogan znači potrebu da neko u politici govori istinu, iako to nije popularno. Ali budimo otvoreni, ovde postoji samo jedna konzistentna ideologija – nacionalizam.“

U politički savez sa pokretom za jedinu postojeću istinu očigledno su svrstane tzv. nevladine ofganizacije koje su političke i ideološke predvodnice i predstavnice Druge Srbije koja ima mesijanski cilj da Srbiju uvede u Evropu i modernizuje je po svaku cenu, pa ako je nužno i bez Srba. Glavni ideolog Druge Srbije Latinka Perović, a samim tim i političkog pokreta Preokret, neposredno se uključila u izbornu kampanju zalažući se za stav da je opredeljivanje za “manje zlo jedini pravi izbor jer treba biti realističan. Svaki čovek bira manje zlo. Bitno je da se trudimo da ne idemo nazad jer će nam za povratak biti potrebno mnogo energije. I ovi izbori su opet izbori o orijentaciji“. A jedino istina o preokretu koju pronose ideolozi Druge Srbije i njeni politički sekundanti iz politički povlašćenih tzv. nevladinih organizacija predstavlja manje zlo koji nas neće vratiti nazad i tako ćemo obezbediti izbornu pobedu prave političke orijentacije. A na vidiku je i moguća postizborna koalicija sa dokazanim proevropskim političkim organizacijama kao što su to SPS i evropejska Jedinstvena Srbija.

Međutim, zar je zadatak i uloga nevladinih organizacija da se jednostrano politički opredeljuju za vladajuću političku oligarhiju kao oličenje spasonosnog manjeg zla ili je osnovna uloga nevladinih organizacija i to posebno onih koje se bave odbranom ljudskih prava i izgradnjom pretpostavki za stvaranje demokratskog društva da budu snažan i politički aktivan garant u obezbeđivanju poštovanja fundamentalnih demokratskih institucija. Ali upravo je napuštanje ove suštinske korektivne uloge pokazalo da je sirenski poziv političke moći jači i izazovniji od svih velikih zaklinjanja u neophodnost stvaranja snažnog i delotvornog građanskog društva kao jednog od glavnih ustava svakom pokušaju izneveravanja i gaženja temeljnih demokratskih načela, ljudskih prava i sloboda.

Najbolja ilustracija za otvoreno političko svrstavanje ovih tzv. nevladinih organizacija koje su našle svoje političko uhlebljenje u okrilju političkog pokreta Preokret i njegove neporecive Istine je objavljivanje poslaničke kandidature Miljenka Derete koji je inače oličenje političkog monopola u nevladinom sektoru. Ona je najavljena u medijima kao njegov veliki povratak u politiku, ali to ne odgovara elementarnim činjenicama jer on nikada zaista nije ni izlazio iz politike samo se njome bavio drugim sredstvima, neprestano sebe proklamujući kao borca za autonomno i nepolitičko delovanje nevladinog sektora.

Sada su se konačno iskazale njegove neprikrivene političke ambicije jer se on i do sada uvek javljao kao univerzalni kandidat za sva vladina i nevladina tela u kojima treba da se fingira prisustvo i uticaj nevladinog sektora. Sada je ta igra konačno završena i Miljenko Dereta se u ovoj izbornoj kampanji javlja kao klasičan politički i partijski aktivista što je uvek u stvari i bio. Pri tome da bi hipokrizija i licemerstvo bili dovedeni do vrhunca, on velikodušno najavljuje svoje povlačenje sa mesta izvršnog direktora "Građanskih inicijativa" uz svoje predizborno obećanje da će se i dalje boriti za civilno društvo jer se stalno govori o tome kako se “intelektualcima smučilo da se bave politikom a da ih s druge strane to ne sprečava da je kontinuirano kritikuju“. A šta je inače zadatak intelektulaca nego da neprestano razvijaju i praktikuju kritičko mišljenje.

Očigledno da će novi Parlament Srbije dobiti prekaljenog “intelektualca“ kome se očigledno smučilo da kao aktivista nevladinog sektora samo kontinurano kritikuje vlast ili se služi kritizerstvom i nekonstruktivnom kritikom kako to vole da kažu funkcioneri vladajuće Demokratske stranke koji sada učestvuju u izbornoj kampanji. Da li će politički život imati neke koristi od ovog političkog lupinga Miljenka Derete, ostaje da se vidi, ali je sigurno da je nevladinom sektoru u Srbiji nužan stvarni preokret i vraćanje njegove osnovne funkcije, da obavlja onaj izuzetno važan civilizacijski posao da bude stalni korektiv vlasti i uporna brana za sve one političare i političke stranke koje pokušavaju da ugroze osnovna ljudska i demokratska prava, ali i šire prostor ljudskih sloboda i jačaju demokratske institucije i potencijale našeg društva.

 

Od istog autora

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner