Početna strana > Hronika > Vjosa Osmani: Protivim se osnivanju ZSO. Jedini način za postizanje dugotrajnijeg mira je međusobno priznanje Srbije i Kosova
Hronika

Vjosa Osmani: Protivim se osnivanju ZSO. Jedini način za postizanje dugotrajnijeg mira je međusobno priznanje Srbije i Kosova

PDF Štampa El. pošta
ponedeljak, 06. februar 2023.

 PRIŠTINA – Predsednica privremenih prištinskih institucija Vjosa Osmani, u intervjuu za hrvatski Večernji list, optužila je srpskog predsednika Aleksandra Vučića da pokušava da destabilizuje region i poručila da će Priština, uz pomoć NATO, sprečiti takav scenario.

Osmani je, u intervjuu koji je objavljen danas, u više navrata komentarisala politiku srpskog predsednika, nakon upornih pitanja hrvatskog novinara o Vučiću, a govorila je i o stanju na Kosovu i Metohiji i pregovorima sa Beogradom i poručila da se protivi osnivanju Zajednice srpskih opština na severu Kosmetu.

Istovremeno je odbacila bilo kakvu ideju podele Kosova i Metohije ističući da bi to „otvorilo Pandorinu kutiju”.

Govoreći o dijalogu, ona je rekla da „svaki pregovarački proces ima dve strane” i kada bi se pitalo samo takozvano Kosovo, „dogovor bi se odavno postigao”.

Prema njenim rečima, do sada je nedostajala „konstruktivnost srpske strane” i to je po njenom mišljenju razlog što se proces, koji je započeo 2011. „odugovlači već godinama”.

Naglasila je da u Prištini postoji konsenzus gde su „crvene linije” koje u pregovorima „ne bi prešli ni po koju cenu”, a to je kako je nabrojala „da neće biti pregovora što se tiče nezavisnosti i suvereniteta” takozvanog Kosova, i „o kosovskom teritorijalnom integritetu kao suverene države” i neće biti pregovora o ustavnom sistemu koji je postavljen 2008.”

Iznela je tvrdnju i da je jedini način za postizanje dugotrajnijeg mira „međusobno priznanje”.

Na konstataciju novinara „da se čini da je međunarodna zajednica preblaga prema Aleksandru Vučiću i njegovoj politici” i pitanje „zašto su Amerika i Evropska unija blagi prema Vučićevoj politici”, rekla je da je „teško razumeti zašto je toliko mirotvornosti kada je u pitanju predsednik Srbije Aleksandar Vučić, uzimajući u obzir da se radi o lideru koji je služio kao Miloševićev ministar propagande u ratovima bivše Jugoslavije i koji nije nimalo promenio stavove i ciljeve prema susednim zemljama”.

Upoređujući dalje Vučića sa Miloševićem, za koga je navela „da su ga mnogi devedesetih smatrali mirotvorcem”, ona je rekla „da što više Vučića smatraju mirotvorcem i što više Srbija ne dobija jasne instrukcije delovanja i sankcije međunarodne zajednice, biće sve više podstaknuta da čine nasilje nad svojim susedima”.

Na pitanje šta su o po njenom mišljenju „Vučićevi krajnji ciljevi”, Osmani je navela da je uverena da su „Vučićevi ciljevi teritorijalni„ i da „njemu nije stalo do srpskih građana, ni do Srba koji žive na Kosovu”.

Osmani je rekla da predsednik Srbije Aleksandar Vučić ima jasne teritorijalne pretenzije prema takozvanom Kosovu i drugima na Zapadnom Balkanu.

Iznela tvrdnju da predsednik Srbije ima za cilj da destabilizuje region kako bi ostvario svoje ciljeve i da time pomaže ruskom predsedniku Vladimiru Putinu, ali da će Priština svojim snagama i uz pomoć NATO sprečiti ove scenarije.

Govoreći o osnivanju ZSO rekla je da to „kompleksno pitanje” i da ustav takozvanog Kosova „ne dopušta stvaranje posredničke vlade koja je 2015. bila inicirana dokumentom o zajednici srpskih opština” i da „zbog toga dokument iz 2015. nije prošao test Ustavnog suda Kosova”.

Rekla je i da žele da spreče „drugi stepen vlasti između lokalnih i nacionalnih uprava” i da ZSO dobije moć koja vodi prema modelu Republike Srpske u Bosni i Hercegovini.

Osmani je još navela i da je Srbija potpisala gotovo 40 sporazuma u Briselu, ali da prema njenim tvrdnjama „većinu njih nije implementirala”, i da je to pokazatelj kako je rekla „da u Srbiji ne drže do svoje reči” i da se na Beograd mora „izvršiti pritisak” da bi se naterao da implementira ono što je potpisano.

Ocenjujući odnose Prištine sa državama regiona ona je rekla da „izvanredno sarađuje i s Crnom Gorom, Severnom Makedonijom i Albanijom, kao i s Hrvatskom i Slovenijom koje su u Evropskoj uniji i koji su „velika podrška”.

„Bosna i Hercegovina nije formalno priznala Kosovo, ali imamo izvanredne odnose s ljudima iz Bosne i Hercegovine”, rekla je Osmani.

Posebno je istakla „nikada bolje odnose s Hrvatskom” i naglasila da „Hrvatska dobro razume kroz što prolazimo i kroz što smo prošli”.

Navela je i da jako počašćena time što je primila u posetu sve predsednike susednih zemalja, osim predsednika Srbije i da će te posete uzvratiti, prenosi Tanjug.

(Politika)
 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner