Početna strana > Hronika > Tim srpskih naučnika u časopisu „Nejčer“: Ležište litijuma u zapadnoj Srbiji nije vredno eksploatacije zbog velikog ekološkog rizika. Bio bi to jedinstven slučaj u svetu da se litijum kopa u naseljenom i poljoprivrednom kraju
Hronika

Tim srpskih naučnika u časopisu „Nejčer“: Ležište litijuma u zapadnoj Srbiji nije vredno eksploatacije zbog velikog ekološkog rizika. Bio bi to jedinstven slučaj u svetu da se litijum kopa u naseljenom i poljoprivrednom kraju

PDF Štampa El. pošta
četvrtak, 25. jul 2024.

Ležište litijuma u zapadnoj Srbiji nije vredno eksploatacije zbog ekoloških rizika, jer je jedino u svetu gde se planira vađenje litijuma u naseljenom i plodnom poljoprivrednom području, a što je najvažnije sigurno će uništiti jednu od samo tri vodonosive oblasti u Srbiji, tvrdi tim naučnika u danas objavljenoj analizi.

Naučnici Dragana Đorđević, Jovan M. Tadić, Branimir Grgur, Ratko Ristić, Sanja Sakan, Jelena Brezjanović, Vladimir Stevanović i Bogdan Šolaja objavili su rad „Uticaj istražnih aktivnosti potencijalnog rudnika litijuma na životnu sredinu u zapadnoj Srbiji“ u časopisu iz grupe „Nature“, a koji je objavio portal Prvi prvi na skali.

Oni u tom radu navode da bi iskopavanje rude litijuma u oblasti Jadar u naseljenom i živom poljoprivrednom kraju bio bi prvi i jedinstven slučaj u svetu.

„Izgradnja rudnika i postrojenja za preradu, u okviru istog industrijskog kompleksa za vađenje litijuma i bora uništila bi životnu aktivnost oko 20.000 stanovnika lokalne zajednice koji već dobro zarađuju“, pokazala je analiza tima naučnika.

Kako su ukazali, preduzeće Rio Tinto planira da rudnik i prerađivačku fabriku postavi usred plodnog zemljišta okruženog naseljima koja se nalaze iznad najveće rezerve podzemne pijaće vode u zapadnoj Srbiji, a takođe i jalovište između dve bujične reke koje svakih par godina plave polje.

„Veliki problem vezan za eksploataciju litijuma u svetu je agresivan proces hemijske ekstrakcije koji uključuje ogromnu količinu koncentrovanih mineralnih kiselina, pre svega koncentrovane sumporne kiseline. Potrošnja enormne količine vode za proizvodnju litijum karbonata bi posledično stvorila ogromne količine otpadnih voda koje bi predstavljale veliku trajnu opasnost od zagađivanja površinskih i podzemnih voda“, navodi se u analizi.

Istaknuto je i da, iako se čini da litijum igra značajnu ulogu u smanjenju emisije gasova sa efektom staklene bašte (GHG), ogromna količina energije iz fosilnih goriva se troši u procesu proizvodnje litijum karbonata iz ruda i emisije ugljen dioksida (CO“) su značajne.

„Ekstrakcija litijuma iz rudnika i proizvodnja litijum karbonata ne doprinose smanjenju emisije CO2“, navodi se u analizi i dodaje da ležište u Srbiji sa oko jedan odsto globalne rezerve litijuma ne nudi iznos koji će globalno rešiti problem klimatskih promena. Naučnici su posle detaljne analize upozorili da je dosadašnje istraživačko bušenje ležišta litijum/borata, koje je obavila kompanija Rio Tinto, već izazvalo štetu po životnu sredinu, pri čemu je voda iz rudnika koja sadrži visoke nivoe bora curila iz istražnih bušotina i uzrokovala sušenje useva.

„Štaviše, naša istraživanja otkrivaju značajno povišene nizvodne koncentracije bora, arsena i litijuma u obližnjim rekama u poređenju sa uzvodnim regionima. Otvaranjem rudnika, problemi će biti umnoženi jalovinom, otpadnim vodama rudnika, bukom, zagađenjem vazduha i svetlosnim zagađenjem, ugrožavajući živote brojnih lokalnih zajednica i uništavajući njihove izvore slatke vode, poljoprivredno zemljište, stoku i imovinu“, navodi se u njihovoj analizi.

Ističe se i da „nekontrolisana konkurencija za resurse može imati dugoročne posledice po životnu sredinu i buduće generacije“.

„Važno je uzeti u obzir perspektive različitih zainteresovanih strana, uključujući rudarske kompanije, aktiviste i vladine zvaničnike kada se donose odluke o rudarstvu i korišćenju resursa. Istina je da se ekonomske koristi povezane sa rudarskim projektima mogu pojaviti, ključno je dati prioritet zaštiti životne sredine i javnom zdravlju kako bi se osigurala održiva budućnost“, poručio je tim naučnika.

(Beta)

 
Pošaljite komentar

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner