Početna strana > Hronika > Slobodan Komazec: Zaduženost Srbije skoro 108 milijardi evra. Mi nemamo ni ekonomsku, finansijsku ni političku strategiju razvoja
Hronika

Slobodan Komazec: Zaduženost Srbije skoro 108 milijardi evra. Mi nemamo ni ekonomsku, finansijsku ni političku strategiju razvoja

PDF Štampa El. pošta
sreda, 18. jun 2025.

 Ekonomista prof. dr Slobodan Komazec izjavio je danas da je zaduženost Srbije dostigla skoro 108 milijardi evra.

Komazec je agenciji Beta kazao da sistem stvara visoko zavisnu, prezaduženu, nesposobnu za sopstveni razvoj privredu, duboko socijalno raslojeno društvo i gotovo kolonijalni položaj prema stranom finansijskom kapitalu.

"Privreda i država preživljavaju u brojnim društvenim deformacijama: nepotizam, klijentelizam, masovni lopovluk, kriminalne afere zloupotrebe, pljačke, uz odliv nacionalnog bogatstva u inostrnstvo, rasprodaja resursa, kolonijalni finansijski položaj, ubijanje realne nacionalne ekonomije i nestajanje stanovništva. Prevladava sistem poslušnih, nagrađivanje i napredovanje nesposobnih partijskih kadrova, a kritički orijentisani su skrajnuti. Negativna selekcija i poslušništvo dominiraju", ocenio je profesor.

On je naveo da spoljni dug javnog sektora iznosi 29 milijardi evra, a unutrašnji 12,2 milijarde evra.

Dodao je da su preduzeća zadužena u inostranstvu 18,3 milijarde evra, a kod banaka u zemlji koriste 14,3 milijardi evra.

"Stanovništvo kod banaka u zemlji koristi 12,6 milijardi evra. Država je preduzetnicima u sistemu PDV dužna četri milijarde evra na ime povraćaja poreza, a dospele izdate garancije države iznose 1,1 milijardu. Ogromne su i dospele kamate na dugove, dugovi u sistemu stranih direktnih investicija koji iznose 10,8 milijardi evra, kao i nevraćene oduzete penzije u sklopu fiskalne konsolidacije 820 miliona evra", naveo je Komazec.

Prema njegovim rečima, nacionalna ekonomija ulazi u fazu niskih stopa rasta i sve većeg tereta spoljnih dugova.

"Optimizam vlasti se u javnosti širi i očekuje podrška javnosti, a sve je u senci velikih deficita i dospelih obaveza koji guše privredu i ograničavaju budući razvoj. Otvoren je put u narastanje elemenata bankrotirane ekonomije", naglasio je.

Komazec je ocenio da izvoz ne može biti poluga razvoja, jer se od 15 najvećih izvoznika iz zemlje njih 13 odnosi na strane korporacije.

"Dominira izvoz sirovina. Svi efekti ove proizvodnje i izvoza se odlivaju u inostranstvo, efekta ma domaću privredu i razvoj nema. Dakle, izvoz nije pokretačka snaga razvoja nacionalne privrede", kazao je i istakao da je domaća privreda postala totalno zavisna od uvoza robe, kapitala i radne snage.

"Ne postoji nikakva stimulativna izvozna politika, dok je uvoz stimulisan monetarnom, fiskalnom i spoljnotrgovinskom politikom. Država ulazi u visok spoljnotrgovinski deficit, koji se iz godine u godinu povećava. Tako je u 2022. dostigao oko 12,4 milijarde evra, što je do sada nezapamćeno visoko. U periodu 2012 – 2025. deficit spoljne trgovine je dostigao 92 milijarde evra, dok je prirast bruto proizvoda u istom periodu 46 milijardi, a strane direktne investicije 40 milijardi. Radi se o izrazito neefikasnoj privredi, ali i upotrebi robnog uvoza i stranih investicija", objasnio je profesor.

Komentarišući izjavu predsednika Aleksandra Vučića da u Srbiji nikada ništa ne bi bilo izgrađeno da su se za projekte radile ekonomske studije opravdanosti, Komazec je rekao da se investiciona politika ne može voditi bez studija opravdanosti investicije i efekata investicije.

"Uzmimo za primer fudbalske stadione u Leskovcu, Loznici, Zaječaru, Beogradu. Ova tri stadiona su ostvarila gubitak u 2024. godini od 100 miliona evra. Gubitak u sledećim godinama će biti znatno veći. Stadion u Surčinu je stvarno nepotreban, a biće i nerentabilna investicija", kazao je.

"Mi s ovakvim konceptom razvoja i pogrešnom makroekonomskom politikom smo postali ne tigar, već patuljak koji prati druge i zaostaje za državama u regionu. Nema strategije, nema vizije razvoja, nema procene tokova kuda ide svet – da se brod koji se nasukao odvede u mirnije vode, da nam se akviviraju privredni motori (faktori razvoja) za brže pokretanje ekonomije i visok privredni rast više na domaćim faktorima razvoja. Ne može se ovako voditi ekonomija u vreme veoma turbulentnih kretanja u svetu. To je gubitnička i krizna politika, a ne razvojna. Mi nemamo ni ekonomsku, finansijsku ni političku strategiju razvoja", zaključio je profesor Komazec.

(Beta)

 
Pošaljite komentar

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li mislite da će u 2025. godini biti održani vanredni parlamentarni izbori?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner