Početna strana > Hronika > Predrag Marković: Formulacija o "nasilnoj aneksiji" Crne Gore istorijski neutemeljena
Hronika

Predrag Marković: Formulacija o "nasilnoj aneksiji" Crne Gore istorijski neutemeljena

PDF Štampa El. pošta
četvrtak, 04. jun 2026.

 Zakon o vraćanju imovine dinastiji Petrović ponovo je otvorio rasprave o tumačenju događaja iz 1918. godine i odnosu Srbije i Crne Gore. Istoričar Predrag Marković ocenio je da je formulacija o "nasilnoj aneksiji" Crne Gore istorijski neutemeljena i podsetio na odnose dinastija Petrović i Karađorđević.

Nova tačka spora u srpsko-crnogorskim odnosima – zakon o vraćanju imovine dinastiji Petrović. Da li je 1918. došlo do okupacije, kako je to navedeno u ovoj odluci, ili do ujedinjenja Srbije i Crne Gore?

Ne znam da li su svesni toga da je neko pre njih to već uradio. To su italijanski fašisti 1941. godine. Dvanaestog jula 1941. godine, italijanski fašisti i njihovi saradnici su na Cetinju organizovali Petrovdansku skupštinu, gde su ukinuli ujedinjenje Srbije i Crne Gore i predvideli povratak dinastije Petrović na prsto Kraljevine Crne Gore

"Ne znam da li su svesni toga da je neko pre njih to već uradio. To su italijanski fašisti 1941. godine. Dvanaestog jula 1941. godine, italijanski fašisti i njihovi saradnici su na Cetinju organizovali Petrovdansku skupštinu, gde su ukinuli ujedinjenje Srbije i Crne Gore i predvideli povratak dinastije Petrović na prsto Kraljevine Crne Gore", naveo je Marković.

Podsetio je da je princ Mihailo Petrović odbio da prihvati ponuđenu krunu.

"Za razliku od današnjih Crnogoraca, Petrovići su bili ozbiljne patriote i princ Mihailo Petrović odbio je da bude kralj Crne Gore u znak lojalnosti prema Jugoslaviji i svom rođaku kralju Petru", istakao je Marković.

Ističe da su "od svih tradicija izabrali onu koja nije baš najbolja".

"Trinaestojulski ustanak je delimično izbio kao reakcija na taj događaj, gde su nacionalisti i komunisti zajedno podigli ustanak", dodao je Marković.

Nasilna aneksija – faktografska netačnost

Govoreći o tome kako tumači odluku crnogorske Skupštine da u Zakonu o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš ostane formulacija "nasilna aneksija", istoričar Predrag Marković ocenjuje da je formulacija o "nasilnoj aneksiji" Crne Gore istorijski neutemeljena.

"To je netačno faktografski. Podgorička skupština je proglasila ujedinjenje. Srpske vojske gotovo da nema u Crnoj Gori u trenutku kada se Srbija i Crna Gora ujedinjuju, a to što ima vojska se bavi Bokom Kotorskom. Oni se bave time da sačuvaju veliku flotu koja se nalazi u tom zalivu, a zovu se Jadranske trupe", rekao je Marković.

Postavio je i jedno, kako kaže, paradoksalno pitanje koje je potpuni apsurd.

Najveći crnogorski separatista Sekula Drljević završio je kao ustaša. To je zanimljiva geneza te ideje koja je po poreklu suprotna Republici Crnoj Gori. Republika Crna Gora je partizanski projekat, a nezavisna Crna Gora odvojena od Srbije, kao što smo videli, istorijski je ustaško-fašistički, italijanski projekat

"Kada je to Boka odlučila da bude deo Crne Gore? Bokelji su 7. novembra 1918. godine glasali na nekoj skupštini za ujedinjenje sa Srbijom. Znači, ako negirate ujedinjenje Srbije i Crne Gore na osnovu jedne skupštine koja nije demokratski izabrana, ali tada oni nemaju parlament. Crnogorska država je prestala da postoji kapitulacijom. Ajde da vidimo dalje – Budva, Petrovac i Kotor. Kada su oni to glasali da budu u Crnoj Gori? Prema tome, ajde da okrenemo sada to", dodaje Marković.

Prema njegovim rečima, teza o okupaciji Crne Gore razvijala se tokom međuratnog perioda uz podršku italijanskih fašista i ustaškog pokreta.

"Najveći crnogorski separatista Sekula Drljević završio je kao ustaša. To je zanimljiva geneza te ideje koja je po poreklu suprotna Republici Crnoj Gori. Republika Crna Gora je partizanski projekat, a nezavisna Crna Gora odvojena od Srbije, kao što smo videli, istorijski je ustaško-fašistički, italijanski projekat", naveo je Marković.

Političke posledice i stavovi srpskih stranaka

Komentarišući moguće posledice po odnose Srbije i Crne Gore, Marković je ocenio da u Srbiji ne bi trebalo preterano emotivno reagovati na ovakve političke poruke.

Osvrnuo se i na različite stavove srpskih stranaka u crnogorskom parlamentu prilikom glasanja o zakonu.

"Crnogorci su poznati po političkoj pragmatičnosti. Što bi oni žrtvovali vlast zbog jedne sitnice kao što je nespretna formulacija u tekstu zakona", ocenio je Marković.

Odnos Petrovića i Karađorđevića

Govoreći o odnosima dve dinastije, Marković je ocenio da su Petrovići i Karađorđevići bili veoma bliski i da je odnos kralja Aleksandra prema kralju Nikoli ostavio dugoročne posledice.

"Jedna od najvećih grešaka Aleksandra Karađorđevića bio je njegov odnos prema rođenom dedi Nikoli Petroviću. Mislim da je to imalo loše posledice po budućnost", naveo je Marković.

Podsetio je da su i posle ujedinjenja pripadnici dinastije Petrović dobijali apanaže i da su, kako kaže, pojedini nekadašnji protivnici nove vlasti bili rehabilitovani i uključivani u državne poslove.

"Oni su čak vođu pobunjeničke vlade Jovana Plamenca planirali da bude jugoslovenski ambasador u Pragu, što bi bilo kao da Tito pošalje Dražu Mihajlovića u Prag. Znači, toliko su rehabilitovali te zelenaše. Međutim, ta greška prestolonaslednika Aleksandra koji je inače govorio cetinjski. Na tim retkim snimcima gde se čuje njegov govor, on govori u cetinjskom dijalektu. To je jedna neverovatna porodična tragedija", navodi Marković.

"Za restituciju svima kojima je imovina nepravedno oduzeta“

Povodom tvrdnji da bi novi zakon mogao da otvori prostor za vraćanje imovine Srpskoj pravoslavnoj crkvi i dinastiji Karađorđević, Marković je podsetio da u pojedinim državama regiona ni danas nije vraćena sva imovina nekadašnjim vlasnicima.

"Slovenija kao najzakonitija zemlja u okruženju nije vratila Bled Karađorđevićima koji su oni svojim novcem podigli tamo te objekte", dodao je Marković.

"Ja sam za restituciju svima. Svako kome je nepravedno oduzeta imovina treba da je dobije nazad. Ne vidim zašto bi se tu izdvajala bilo koja dinastija u odnosu na druge građane", zaključio je Marković.

(RTS)
 
Pošaljite komentar

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li mislite da će u Srbiji biti parlamentarnih izbora u 2026. godini?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner