Početna strana > Hronika > Novosti: Tači crta granice i zove NATO
Hronika

Novosti: Tači crta granice i zove NATO

PDF Štampa El. pošta
četvrtak, 21. jun 2018.

 UOČI dogovorene nove runde razgovora sa Beogradom, predsednik privremenih institucija u Prištini Hašim Tači još jednom je dolio ulje na vatru provokacijom da će se na pregovaračkom stolu naći i pitanje granica, a najavio je da će Priština tražiti pomoć eksperata, "uključujući i NATO".

Ovaj Tačijev istup u Beogradu je protumačen kao taktika kojom on gura pod tepih obaveze iz briselskog dijaloga koje Priština nije ispunila, kao i dokaz da na albanakoj strani nema spremnosti za postizanje kompromisa.

Tači je "izračunao" da je granična linija duga 400 kilometara i poručio da se "neće dozvoliti da bude ugrožen nijedan milimetar teritorije Kosova". Komentarišući ove reči, direktor Kancelarije za KiM Marko Đurić rekao je da ne razume o čemu govori jer Tačijev "nije ni jedan jedini milimetar teritorije AP Kosovo i Metohija":

- To što Tači govori jasno pokazuje da neki zamišljaju da će biti dovoljno da dovedu delegaciju Srbije i predsednika Vučića za sto u Briselu i da dobiju sve. Ali, ne treba da računaju na to, jer se to neće dogoditi. Ovakve izjave jasno govore i o količini pritiska kome će Srbija i njen predsednik po ovom pitanju biti izloženi. Ali, mogućnost da se nešto na taj način postigne biće upravo obrnuto proporcionalna količini pritiska koji se na predsednika Vučića vrši.

Prema Đurićevoj oceni, očigledno je potpuno odsustvo spremnosti Prištine za kompromis i ozbiljan razgovor, zbog čega on od predstojećih razgovora u Briselu ne očekuje - ništa.

Nova runda razgovora, podsetimo, biće trodnevna. Sutra i u subotu sastaju se ekspertski timovi, a za nedelju je zakazan sastanak Vučić - Tači.

Reagujući na Tačijevu izjavu, prvi potpredsednik Vlade Ivica Dačić poručio je juče da granice između "Kosova" i Srbije ne postoje i da zato nisu utvrđene, kao i da ubacivanje drugih tema u dijalog nije više moguće:

- Bilo je moguće pre desetak ili dvadesetak godina, a danas da Srbiji neko postavlja ultimatum je potpuno nemoguće.

Dačić je naveo i da prvo treba da se vidi postoje li granice između Kosova i Albanije, a "pošto nema kontrole" zaključio je da je to "velika Albanija". On je rekao i da kod dela Albanaca postoji želja za stvaranjem tzv. zelene transverzale:

- To postoji više vekova. Poznata je ta želja još iz doba Austrougarske i Turske da se odvoje Srbija i Crna Gora linijom koja bi išla preko Kosova, Sandžaka i BiH. Prepreka tome je severno Kosovo i u tome je stvar.

Ali, kako je dodao, ne brinu ga Albanci i velikoalbanske teorije, već njihovi mentori koji se prave da to ne čuju i ne znaju, pa kada na njihova vrata zakuca ta vrsta ekstremizma, ispadne da su i oni zabrinuti zbog toga:

- Mnoge od tih zemalja podržavale su razne oslobodilačke pokrete koji su postali glavna teroristička pretnja. Iza ideje "zelene transverzale" je islamski ekstremizam.

Pre Tačija, ove nedelje zamenik predsednika njegove nekadašnje stranke - DPK, Redžep Hoti, takođe se bavio iscrtavanjem međe, rekavši da podela Kosova nije na dnevnom redu, ali i kada bi bila "da bi podrazumevala da Kosovo uzme Sandžak i deo juga Srbije".

Dušan Proroković, iz Centra za strateške alternative, smatra da su pretnje Prištine i njihovo pozivanje na NATO bili realna opasnost po Srbiju i njenu bezbednost pre deset godina, ali da je danas situacija u međunarodnoj politici i odnosu snaga - drugačija:

- Kada velike sile ulože u otvaranje nekog žarišta, kao što je to slučaj sa nekim zapadnim kada je reč o KiM, njihov interes je da se brinu da ono stalno "tinja". Ali, Zapad više nema moć, a ni interes da otvara velike krize na Balkanu. Recimo, kada bi buknula kriza u Sandžaku, kome bi se Srbija više priklonila - Rusiji ili SAD? I u Vašingtonu i u Briselu su svesni da nisu više u situaciji da se tako igraju.

Administrativni prelaz između centralne Srbije i pokrajine

DIJALOG je tokom godina doveo do znatne normalizacije odnosa između Prištine i Beograda. Sada je normalizacija dovedena do sveobuhvatnog nivoa. Suštinu pravnoobavezujućeg sporazuma definišu dve strane uz pomoć visoke predstavnice EU. Trajno rešenje znači održivo realno rešenje, u skladu sa međunarodnim pravom.

Ovako je Maja Kocijančič, portparol evropske šefice diplomatije Federike Mogerini, odgovorila na pitanje "Novosti" da li će se na sastanku Vučića i Tačija naći i pitanje granica. (G. Č.)

VULIN: POKUŠAJ DA SE POTISNE SUD ZA OVK

IZJAVE predsednika privremenih institucija u Prištini stara su taktika pred svaki nastavak dijaloga - kaže za "Novosti" ministar odbrane Aleksandar Vulin. - Tači uvek pokrene temu koja treba da oteža položaj Srbiji i skrene pažnju sa činjenice da Priština nije formirala ZSO. Ne treba zaboraviti ni da će Tači uraditi sve samo da se ne pominju ZSO i Sud za ratne zločine OVK, a to su teme koje ne mogu biti sklonjene u stranu. Tači je obično glasan i hrabar dok ne vidi Vučića, kada se nađu u istoj prostoriji, bude mnogo tiši. Tako će biti i ovaj put.

ZSO I MESTO U UN NISU POVEZANI

IAKO je poznat stav Beograda da u nastavku dijaloga primarno pitanje treba da bude sprovođenje sporazuma o Zajednici srpskih opština, zamenik premijera u Prištini Enver Hodžaj juče je rekao da bi osnivanje ZSO i "sticanje mesta Kosova u UN" trebalo da se odvijaju paralelno. Na to je zamenik direktora Kancelarije za KiM Dušan Kozarev uzvratio da uspostavljanje ZSO ne može imati nikakve veze sa željom Hodžaja i da je obmanjivanje javnosti kad se te dve teme dovode u bilo kakvu vezu.

(Večernje novosti)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner