Hronika | |||
Na današnji dan papa Grgur XIII izdao bulu o prelasku na gregorijanski kalendar, rođen Miša Anastasijević, Raul Kastro izabran za naslednika svog brata Fidela Kastra, |
subota, 24. februar 2018. | |
Na današnji dan 1582. godine papa Grgur XIII izdao je bulu o primeni gregorijanskog kalendara. Reforma julijanskog kalendara i uvođenje gregorijanskog, sprovedena je iz praktičnih razloga, julijanski kalendar je astronomski neprecizan, dok je kod gregorijanskog odstupanje neuporedivo manje. 1389 - Danci su u bici kod Folkepinga porazili Šveđane i zarobili švedskog kralja Alberta, posle čega je danska kraljica Margaret postala vladar i Švedske. 1525 - Upotrebivši prvi put u istoriji ratova puške arkebuze, španska armija pod komandom markiza od Peskare, do nogu je, u bici kod Pavije, u Italiji, potukla francusko-švajcarsku vojsku koju je predvodio francuski kralj Fransoa I. U bici je poginulo 14.000 vojnika, a Fransoa I je zarobljen. 1530 - Karla V u Bolonji je za svetog rimskog cara i kralja Italije (već je bio kralj Španije i vladar njene ogromne imperije) krunisao papa Klement VII, što je bilo poslednji put u istoriji da rimski episkop kruniše nekog vladara. 1563 - Hugenoti (francuski kalvinisti) su ubili Fransou Lorena, vojvodu od Giza, jednog od francuskih rimokatoličkih vođa u građanskom ratu s hugenotima, koji je sa svojim snagama opsedao Orlean. 1786 - Rođen je nemački pisac Vilhelm Grim, sakupljač i obrađivač narodnih bajki, koje je, kao i većinu drugih dela, objavio u saradnji sa starijim bratom Jakobom. Izdavao je i nemačke srednjovekovne književne spomenike i proučavao mitologiju. 1803 - Rođen je srpski trgovac i brodovlasnik Miša Anastasijević. Za "kapetana dunavskog" 1833. postavio ga je knjaz Miloš Obrenović, s kojim je bio u poslovnom ortakluku. Od tog vremena on je poznat kao "Kapetan Miša". Posedovao je čak 74 broda, solane u Vlaškoj i Mađarskoj kao i velika imanja u rumunskoj žitnici Vlaškoj. Veliku zgradu na Studentskom trgu u Beogradu, u kojoj se sada nalazi rektorat Univerziteta u Beogradu, poznatu kao Kapetan-Mišino zdanje, poklonio je 1863. "svom otečestvu". 1848 - Pod pritiskom revolucije abdicirao je francuski kralj Luj Filip. Važio je za vladara sklonog građanskom ustrojstvu zemlje, bez naklonosti "starom režimu", ali mu to nije spaslo krunu - naprotiv. Francuska Druga republika je proglašena dva dana docnije. 1852 - Rođen je engleski pisac irskog porekla DŽordž Ogastas Mur, autor realističkih i naturalističkih romana. Dela: romani "Moderni ljubavnik", "Glumčeva žena", "Ester Voters", "Ave", "Ispovesti mladića", "Uspomene iz mrtvog života", "Salve", "Vale". 1882 - Rođen je srpski slikar Ljubomir Ivanović, pionir srpske grafike. Posle studija na Državnoj akademiji u Minhenu, bio je profesor Umetničke škole u Beogradu. U srpskom slikarstvu razvio je crtež od pomoćne slikarske discipline do samostalnog umetničkog dela. Njegovi izvanredni realistički crteži, s motivima iz raznih krajeva naše zemlje imaju, uz umetničku, i izuzetnu dokumentarnu vrednost. Izradio je dve mape linoreza: "Stari Pariz" i "Iz naših krajeva" i tri albuma crteža olovkom: "Iz Južne Srbije", "Predeli Šumadije i Južne Srbije" i "Jugoslovenski predeli". 1885 - Rođen je američki admiral Čester Vilijam Nimic, komandant Pacifičke flote SAD u Drugom svetskom ratu. 1887 - Pariz i Brisel postale su prve dve prestonice povezane telefonskom vezom. 1920 - Prvi politički program Nacionalsocijalističke radničke partije Nemačke, koju je 1919. u Minhenu osnovao (preuzeo) Adolf Hitler, objavljen je u 25 tačaka. Program koji je sačinio Hitler kasnije je razrađen u njegovoj knjizi "Majn kampf". Već u njoj je jasno nagoveštena njegova politička vizija (rasizam, posebno prema Jevrejima). 1926 - Rođen je Nikola Karaklajić srpski šahista, reprezentativac i prvak Jugoslavije u šahu, internacionalni majstor. Kao član reprezentacije Jugoslavije na Olimpijadi u Moskvi 1956. osvojio je srebrnu medalju. Nalazio se i u selekciji koja je 1957. na prvom ekipnom prvenstvu Evrope u Beču zauzela drugo mesto. Decenijama je radio kao šahovski trener. Bio je selektor reprezentacija Malte, Singapura, Šri Lanke i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Čitav radni vek proveo je u Radio Beogradu, gde je radio kao novinar i muzički urednik. Karaklajić se smatra prvim muzičkim urednikom u negdašnjoj Jugoslaviji koji je dozvolio emitovanje rok muzike. 1945 - Egipatski predsednik vlade Ahmed Maher Paša ubijen je u skupštini, odmah pošto je u Drugom svetskom ratu objavio deklaraciju o stupanju Egipta u rat protiv Nemačke i Japana. 1945 - Trupe SAD oslobodile su japanske okupacije u Drugom svetskom ratu glavni grad Filipina Manilu. 1946 - Huan Peron je izabran za predsednika Argentine, započevši prvi od tri mandata na čelu te države. 1966 - U Gani je vojnim udarom, dok je bio u poseti Kini, zbačen predsednik Kvame Nkrumah, pod čijim je vođstvom Gana 1957. izborila nezavisnost od Britanije. Vlast je preuzelo takozvano Veće nacionalnog oslobođenja s generalom DŽozefom Ankrahom na čelu. Svrgnuti predsednik otišao je u Konakri, gde ga je gvinejski predsednik Seku Ture 2. marta 1966. proglasio kopredsednikom Gvineje. 1971 - Alžir je saopštio da preuzima kontrolu nad francuskim petrolejskim kompanijama u zemlji. 1974 - Umro je srpski biolog Siniša Stanković, član Srpske akademije nauka i umetnosti, direktor Biološkog instituta. Bavio se uporednim istraživanjima porekla i razvića živog sveta balkanskih jezera, strukturom i razvojem njihovih ekosistema. Prirodne nauke studirao je u Beogradu i Grenoblu, a redovni profesor Beogradskog univerziteta postao je 1934. Tokom nemačke okupacije u Drugom svetskom ratu bio je član rukovodstva NOP Srbije i veći deo rata proveo je kao zatočenik na Banjici. Posle oslobođenja izabran je za predsednika Prezidijuma Narodne skupštine Srbije i uspešno je zastupao interese Jugoslavije na međunarodnim konferencijama. U univerzitetsku nastavu uveo je ekologiju, citologiju, embriologiju, dinamiku razvića, uporednu anatomiju. Dela: "Ohridsko jezero i njegov živi svet" (sinteza njegovih naučnih istraživanja i shvatanja), univerzitetski udžbenici "Uporedna anatomija kičmenjaka", "Ekologija". 1974 - Pakistan je saopštio da je zvanično priznao Bangladeš (bivši Istočni Pakistan) kao nezavisnu državu. 1975 - Umro je sovjetski državnik Nikolaj Aleksandrovič Bulganjin, predsednik vlade Sovjetskog Saveza od 1955. do 1958, učesnik Oktobarske revolucije. Boljševicima se priključio 1917. uoči revolucije i do 1922. radio je u ČEKI (politička policija). Član Centralnog komiteta Komunističke partije Sovjetskog Saveza postao je 1934 a Politbiroa 1948. Tokom Drugog svetskog rata bio je u vojnim savetima Zapadnog, Drugog pribaltičkog i Prvog beloruskog fronta, potom zamenik ministra odbrane, a posle rata ministar oružanih snaga i zamenik predsednika vlade, pre nego što je postao šef vlade. 1990 - Umro je italijanski državnik Alesandro Pertini, bivši predsednik Italije, najpopularniji italijanski političar posle Drugog svetskog rata. Član italijanske Socijalističke partije postao je 1918, niz godina proveo je u fašističkim zatvorima, u Drugom svetskom ratu učestvovao je u pokretu otpora, a potom je bio poslanik i senator. Za šefa države izabran je 1978. i tu dužnost obavljao je do 1985. kada se povukao iz javnog života. 1991 - Nekoliko časova posle poslednjeg pokušaja sovjetske diplomatije da spreči sukob, počela je ofanziva američkih snaga i njihovih saveznika u Zalivskom ratu protiv Iraka u kojem je sa obe strane učestvovalo više od 1,3 miliona vojnika. Kako je navedeno, cilj ofanzive bilo je prisiljavanje Iraka da napusti Kuvajt, koji je okupiran 1. avgusta 1990. 1993 - Kanadski premijer Brajan Malruni, čija je popularnost spala na najniže grane u istoriji anketiranja birača u Kanadi, dao je ostavku posle devet godina na vlasti. 1995 - U retkoj javnoj svađi transatlantskih saveznika, ambasada SAD u Parizu optužila je ministra unutrašnjih poslova Francuske Šarla Paskvu da je slagao povodom špijunskog skandala i odluke francuskih vlasti, dva dana ranije, da zbog političke i ekonomske špijunaže protera četvoricu američkih diplomata i još jednog državljanina SAD. 1996 - Kubanski vojni avioni oborili su dva mala aviona jedne kubanske izbegličke organizacije u SAD, koji su - uprkos ponovljenih upozorenja u višednevnom "ratu živaca" da provokacije neće biti tolerisane - ušli duboko u vazdušni prostor Kube. 1996 - Palestinski islamski teroristi su u dva samoubilačka napada u Izraelu ubili 27 ljudi. 1998 - Francuska skupština je jednoglasno ratifikovala sporazum o sveobuhvatnoj zabrani atomskih proba. 2003 - U zemljotresu u severozapadnoj kineskoj provinciji Sinkjang poginulo je najmanje 268 ljudi. 2004 - U zemljotresu koji je pogodio oblast El Hoseima na mediteranskoj obali Maroka, poginulo je najmanje 572 ljudi. 2007 - U eksploziji kamiona bombe, u iračkom gradu Habanija, u blizini sunitske džamije, na prepunoj pijaci, poginulo je 37 ljudi a povređeno je 64. Habanija se nalazi u provinciji Anbar, oko 85 kilometara zapadno od Bagdada. 2008 - Kubanska skupština izabrala je Raula Kastra, brata Fidela Kastra, na mesto predsednika Državnog saveta, najvišeg organa vlasti, čime je on postao i novi predsednik zemlje i novi vrhovni komandant vojske. Fidel Kastro je tri dana ranije saopštio da se, iz zdravstvenih razloga, povlači sa položaja šefa države, na kojem se nalazio od 1959. (Tanjug) |