Hronika | |||
N1: Izgradnjom Moravskog koridora predviđena promena toka Zapadne Morave u blizini Kraljeva na četiri lokacije - kakvi problemi mogu nastati? |
![]() |
![]() |
![]() |
nedelja, 18. avgust 2019. | |
Moravski koridor dužine od 110 kilometara bi trebalo da poveže sva veća naseljena mesta od Ćićevca do Čačka. Najava da ovog leta može početi gradnja autoputa Pojate - Preljina nameće pitanje kuda će proći trasa budućeg koridora, a zanimljivo je da gradnja podrazumeva i promenu toka Zapadne Morave u blizini Kraljeva na četiri lokacije. U zgradi gradske uprave u Kraljevu na javni uvid izložen je prostorni plan budućeg autoputa Pojate - Preljina. A najinteresantniji deo ovog nacrta jeste izmena toka Zapadne Morave, duž koje će autoput i prolaziti. Na potezu u dužini od oko desetak kilometara u blizini Kraljeva, gde Morava meandrira, predviđeno je da se ona "ispravlja".
![]() "U tom potezu od mesta Oplanići do Sirče, gde se ispravljaju ti meandri, ne verujem da će se javiti neka bitnija odstupanja i promene Morave", rekao je za N1 Aleksandar Nestorović, direktor Direkcije za planiranje i izgradnju Kraljevo. Međutim, da će određenih promena biti, kaže za N1 građevinski inženjer Vasko Nikolov iz Kraljeva. Prema njegovim rečima, sigurno će se povećati brzina i protok reke. "To sa sobom nosi određene probleme vezane za postojeće objekte, odnosno mostove na Moravi. U kojoj meri će oni biti ugroženi povećanjem brzine toka reke. Povećanjem protoka, sigurno će doći do produbljivanja korita i u postojećem delu Morave", rekao je Nikolov. On kaže da će se menjanjem toka Zapadne Morave, smanjiti biološki sloj reke, i to će uticati na biljni i životinjski svet u reci. "Bilo je potrebno uraditi hidrostatičku studiju procene uticaja. Ne znam da li je urađena", kaže Nikolov. "To mi nije poznato, tako da ne znam oko toga ništa", kaže i direktor Aleksandar Nestorović. Iz ministarstva saobraćaja su saopštili da će saobraćajnica imati i zaštitnu funkciju od poplava, i radovi će biti na takozvanoj obaloutvrdi. Završetak se očekuje za dve i po godine, a za njegovu realizaciju planirano je kreditno zaduženje "kod stranih investicionih korporacija i fondova" na iznos od 800 miliona evra. (N1) |