Početna strana > Hronika > Mejn: Protivnici Trampa iz redova konzervativaca Taker Karlson, Mardžori Tejlor Grin i Tomas Masi razmatraju osnivanje treće stranke
Hronika

Mejn: Protivnici Trampa iz redova konzervativaca Taker Karlson, Mardžori Tejlor Grin i Tomas Masi razmatraju osnivanje treće stranke

PDF Štampa El. pošta
sreda, 05. avgust 2026.

Nekadašnji sledbenici, a danas glasni protivnici američkog predsednika Donalda Trampa na desnici postavili su temelje za buduću političku organizaciju i treću stranku na američkoj politikoj sceni.

Sastanku, koji je tokom vikenda održan na imanju konzervativnog političkog komentatora Takera Karlsona u Mejnu, prisustvovali su kongresmen Tomas Masi, bivša kongresmenka Mardžori Tejlor Grin, bivši direktor Nacionalnog centra za borbu protiv terorizma DŽo Kent i drugi učesnici, piše Politiko.

Sastanak, koji je zabeležen na fotografiji koju je Grinova objavila u subotu, poslužio je kao polazna tačka za moguću nezavisnu predsedničku kampanju usmerenu na okončanje američkog učešća u stranim sukobima.

"Rekli smo da više neće biti ratova i to smo ozbiljno mislili, pa smo podržali Donalda Trampa jer je dao to obećanje"

„Rekli smo da više neće biti ratova i to smo ozbiljno mislili, pa smo podržali Donalda Trampa jer je dao to obećanje. Ali, izneverio nas je sve”, napisala je Grinova u objavi.

Dodala je: „Pokret je počeo.”

DŽo Kent, bivši Trampov zvaničnik za nacionalnu bezbednost, koji je početkom godine podneo ostavku i koji je prisustvovao sastanku sa Karlsonom, rekao je da se grupa okupila kako bi osmislila strategiju za organizovanje zajedničkog protivljenja ratu sa Iranom.

"Sadašnji sistem jednostavno ne funkcioniše"

„Tu ima još mnogo praktičnih stvari koje treba uraditi”, rekao je Kent u intervjuu za progresivnu emisiju „Janug Turks”.

Dodao je: „Kandidovanje u ime treće stranke predstavlja veliki izazov. Nije nemoguće, ali je veoma teško. Međutim, došli smo do zaključka da sadašnji sistem jednostavno ne funkcioniše i da moramo pronaći nešto novo kako bismo spasli našu zemlju.”

Karlson, Grinova i Masi podržali su Trampa uoči izbora 2024. godine.

Međutim, svi su se tokom njegovog drugog mandata udaljili od njega, pošto je Trampova administracija nastavila da usklađuje vojne operacije sa Izraelom na Bliskom istoku.

Grinova i Masi oštro su kritikovali i Trampovo protivljenje objavljivanju saveznih istražnih dokumenata povezanih sa osuđenim seksualnim prestupnikom DŽefrijem Epstinom, što je dodatno izazvalo Trampov gnev.

Za sada nije jasno ko bi mogao da predvodi novi pokret. Kent je rekao da su svi učesnici sastanka u Mejnu pozvali Karlsona da se kandiduje za predsednika 2028. godine uz njihovu podršku, ali da je Karlson odbio tu mogućnost.

„Nadam se da će se jednog dana probuditi i da će Taker reći da će se kandidovati”, rekao je Kent.

Karlson i Masi nisu odgovorili na zahteve za komentar, dok je Grinova odbila da govori o tome.

Izazovi ogromni 

Izazovi sa kojima se suočavaju kandidati trećih stranaka i nezavisni predsednički kandidati ogromni su, dodaje Politiko.

Oni moraju da ispune različite zahteve u pogledu broja potpisa i rokova u svakoj saveznoj državi samo da bi se našli na glasačkim listićima. Ranije nezavisne kampanje nisu uspele finansijski da pariraju dvema velikim strankama.

Poslednja predsednička kampanja kandidata treće stranke - nezavisna kandidatura Roberta F. Kenedija Mlađeg 2024. godine - završena je nekoliko meseci pre dana izbora, kada je Kenedi podržao Trampa.

U trenutku kada je odustao od kandidature, njegova podrška u anketama bila je jednocifrena, dok se istovremeno suočavao sa tužbama kojima se pokušavalo da mu se onemogući učešće na izborima u više saveznih država.

Kent je rekao da bi politički program ove hipotetičke kampanje treće stranke 2028. godine uglavnom zanemario unutrašnja pitanja i dodatno naglasio čvrsto protivljenje vojnom intervencionizmu.

„Mislim da je važno imati veoma jednostavan program i odmah priznati da ćemo se razilaziti po pitanju mnogih unutrašnjih politika i društvenih tema. Na kraju krajeva, predsednik može mnogo da govori o tim pitanjima, ali zapravo nema toliko ovlašćenja”, rekao je Kent.

Zaključio je: „Slažemo se da ne želimo da Izrael diktira našu spoljnu politiku. Ne želimo više strane ratove.”

(Politiko, N1) 

 
Pristigli komentari (0)
Pošaljite komentar

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li mislite da će u Srbiji biti parlamentarnih izbora u 2026. godini?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner