Početna strana > Hronika > Marko Đurić Ediju Rami: Ostavimo iza sebe diplomatiju megafona, naša vrata i telefonske linije ostaju otvoreni. Treba nam više konkretnih primera onoga što Srbi i Albanci mogu zajedno da postignu
Hronika

Marko Đurić Ediju Rami: Ostavimo iza sebe diplomatiju megafona, naša vrata i telefonske linije ostaju otvoreni. Treba nam više konkretnih primera onoga što Srbi i Albanci mogu zajedno da postignu

PDF Štampa El. pošta
utorak, 11. avgust 2026.

 Ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić predložio je premijeru Albanije Ediju Rami i ministru za Evropu i spoljne poslove te zemlje Feritu Hodži da ostave "diplomatiju megafona" i naveo da su otvorena vrata i telefonske linije, pošto narod zaslužuje manje razmene saopštenja, a više konkretnih primera šta Srbi i Albanci mogu zajedno.

"Dozvolite mi da s poštovanjem predložim premijeru Rami i ministru za Evropu i spoljne poslove Albanije Feritu Hodži da, iako je to zanimljivo, ostavimo iza sebe 'diplomatiju megafona'. Naša vrata i telefonske linije ostaju otvoreni. Naš narod zaista zaslužuje manje razmene saopštenja, a više konkretnih primera onoga što Srbi i Albanci mogu zajedno da postignu", objavo je Đurić na društvenoj mreži Iks.

Odgovarajući na Ramin tekst u kome je naveo da će Ibar nastaviti da teče u skladu sa geografijom, a ne sa istorijskim folkorom i da Balkan ne treba da plaća cenu novih prekrojavanja, Đurić je ocenio da predstavlja vešto sročen letnji pokušaj skretanja pažnje sa suštine.

Đurić je naveo da se ovih dana o reci Ibar govori zbog toga što vlast Aljbina Kurtija na Kosovu ruši srpske kuće, bez poštovanja zakonske procedure, duž obala jezera Gazivode i reke Ibar, ukazavši da je Rama odlučio da se u tekstu ne bavi sistematskim uništavanjem srpske imovine, koje se dešava upravo sada.

Navodeći da Ibar izvire u Crnoj Gori, teče kroz Srbiju, uključujući Kosovo i Metohiju i nastavlja tok kroz sliv Dunava ka Crnom moru, Đurić je dodao da nikada ne ulazi u Albaniju i nije deo rečnog sistema Albanije.

Ibar je prekogranični vodotok, ali Albanija nije država kroz koju on protiče, nije priobalna država. Međunarodno pravo voda ne priznaje status priobalne države na osnovu etničke pripadnosti. Sve opravdane zabrinutosti treba da rešavaju strane koje su direktno uključene, putem utvrđenih mehanizama i na osnovu činjenica, a ne putem javnih izjava iz prestonica država koje nisu deo tog sliva, naveo je Đurić.

Prema njegovim rečima, stav Srbije o Kosovu i Metohiji nije folklor, već je utemeljen na Ustavu, međunarodnom pravu i Rezoluciji 1244 Saveta bezbednosti UN.

Albanija se možda ne slaže s tim, ali ne može jednostrano proglasiti to pitanje rešenim, dodao je Đurić koji očekuje od Rame da, pošto priznaje da su prava i bezbednost srpske zajednice važni, to bude praćeno i konkretnom podrškom - od jasnog poziva da se obustavi rušenje srpskih kuća i slični potezi Kurtijeve vlade i da se formira Zajednica srpskih opština.

"Ovakva razmena mišljenja uopšte ne iznenađuje. Hajde da sve pozitivno iznenadimo pronalaženjem novih načina da prevaziđemo naše razlike", naveo je Đurić.

(Fonet)

 
Pristigli komentari (0)
Pošaljite komentar

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li mislite da će u Srbiji biti parlamentarnih izbora u 2026. godini?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner