Početna strana > Hronika > "Hjuman rajts voč": Administracija SAD deportovala skoro 13.000 državljana Kube, Venecuele i drugih zemalja u Meksiko
Hronika

"Hjuman rajts voč": Administracija SAD deportovala skoro 13.000 državljana Kube, Venecuele i drugih zemalja u Meksiko

PDF Štampa El. pošta
sreda, 27. maj 2026.

 Administracija predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa deportovala je skoro 13.000 državljana Kube, Venecuele i drugih zemalja u Meksiko, gde su, kako se navodi, izloženi riziku od nasilja narko-kartela i teškim životnim uslovima, saopštila je danas organizacija „Hjuman rajts voč" (HRV).

U izveštaju, koji se zasniva na više od 50 intervjua sprovedenih u južnim meksičkim gradovima, navodi se da su deportovani u velikom broju stariji ljudi koji su godinama ili decenijama živeli u SAD, što im dodatno otežava prilagođavanje, pronalazak posla i pristup zdravstvenoj zaštiti, preneo je AP.

Organizacija ističe da se u okviru pojačanih imigracionih mera administracije predsednika Trampa u postupke deportacije uključuju i osobe koje ranije nisu bile meta, uključujući Kubance koji su u SAD živeli duži vremenski period.

Zbog ograničenja u prihvatu deportovanih u pojedinim zemljama, poput Kube i Venecuele, deo migranata se upućuje u Meksiko.

Viša saradnica HRV-a Alsira Hava ocenila je da su mnogi deportovani „preko noći izbačeni iz svojih života i ostavljeni bez osnovnih usluga", uključujući smeštaj i zdravstvenu zaštitu, često u sredinama koje su pod uticajem kriminalnih grupa.

Prema podacima izveštaja, Kubanci čine najveću grupu deportovanih u Meksiko, sa više od 4.300 slučajeva.

Više od polovine ispitanih navodi da su u SAD živeli od 1980-ih i 1990-ih godina, dok je deo njih imao i legalni boravak, ali ga je izgubio.

Istraživači navode da je deo deportovanih imao krivični dosije, ali da se većinom ne radi o nasilnim delima, dok oko četvrtine nema nikakav kriminalni dosije.

Većina deportacija, kako se navodi, sprovedena je tokom redovnih provera kod američke Službe za imigraciju i carine, bez mogućnosti sudskog preispitivanja odluke.

Nakon dolaska u Meksiko, deportovani se, prema izveštaju, upućuju u južne gradove sa ograničenim ekonomskim mogućnostima i otežanim pristupom zdravstvenim uslugama, gde su često izloženi delovanju kriminalnih grupa.

Organizacija HRV pozvala je SAD i Meksiko da objave sporazum o ovim deportacijama i obezbede poštovanje međunarodnog prava i prava na pravičan postupak, kao i da se deportovanima omogući adekvatna zaštita i regulisanje statusa u slučajevima kada povratak u matične zemlje nije moguć, prenosi Tanjug.

(Politika)

 
Pristigli komentari (0)
Pošaljite komentar

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li mislite da će u Srbiji biti parlamentarnih izbora u 2026. godini?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner