| Hronika | |||
Gornji dom nemačkog parlamenta usvojio zakon po kojim bi se oni koji negiraju pravo Izraela na postojanje mogli kažnjavati zatvorom |
|
|
|
| ponedeljak, 13. jul 2026. | |
|
Gornji dom nemačkog parlamenta podržao je zakon kojim bi se oni koji negiraju pravo Izraela na postojanje mogli kažnjavati zatvorom, dok Berlin istovremeno odbija da prizna palestinsku državu i pojačava obračun sa propalestinskim aktivizmom. Bundesrat je u petak odobrio predlog koji je podnela savezna država Hesen. Očekuje se da će Bundestag, donji dom nemačkog parlamenta, o njemu raspravljati nakon letnje pauze. Prema nacrtu zakona, svako ko javno porekne pravo Izraela na postojanje ili pozove na ukidanje te države mogao bi biti kažnjen sa do pet godina zatvora ili novčanom kaznom. Predlog bi Izraelu pružio pravnu zaštitu koju Nemačka ne pruža Palestini. Berlin je dugo odbijao da prizna palestinsku državnost, nastavio je da isporučuje oružje Izraelu tokom genocida u Gazi i održava trgovinske veze uprkos izraelskom sistemu aparthejda i ubrzanom etničkom čišćenju na okupiranoj Zapadnoj obali. Nemačka je takođe ograničila demonstracije, konferencije i kulturne događaje koji podržavaju palestinska prava. Stručnjaci Ujedinjenih nacija upozorili su u oktobru prošle godine da nemačke vlasti kontinuirano „guše“ aktivizam u znak solidarnosti sa Palestinom. Četiri specijalna izvestioca i dva nezavisna pravna stručnjaka izjavili su da Nemačka „kriminalizuje, kažnjava i guši legitimni aktivizam u znak solidarnosti sa Palestincima“. Istakli su da demonstranti iznose „legitimne“ zahteve, uključujući pozive na „obustavu izvoza oružja Izraelu, okončanje genocida i ilegalne izraelske okupacije, obezbeđivanje pristupa humanitarnoj pomoći Gazi, priznavanje države Palestine i odgovornost za međunarodne zločine“. Istraživačka služba Bundestaga upozorila je da bi predlog iz Hesena verovatno bio u suprotnosti sa nemačkim ustavom. Analiza završena u maju navela je da bi zakon mogao da stvori „posebno pravo protiv određenog mišljenja“ i da bi bio u suprotnosti sa slobodom izražavanja koju garantuje član 5 Osnovnog zakona. „Poricanje prava na postojanje Države Izrael, kao i poziv na njeno ukidanje, verovatno predstavljaju subjektivne vrednosne sudove“, navodi se u izveštaju. Dodalo se da bi proširenje uskog ustavnog izuzetka koji se odnosi na nacističku propagandu na govor o Izraelu bilo „teško opravdati“. „Ako se ovo ne može opravdati, ograničavanje slobode izražavanja ne bi bilo ustavno opravdano“, naveli su. Amnesti internešenel se takođe usprotivio ovoj meri. „Zaštita jevrejskih života je od posebnog značaja, ali ova inicijativa ozbiljno ugrožava slobodu izražavanja“, rekli su. Levičarski poslanik Luk Hos opisao je predlog kao „očigledno neustavnu“ simboličku politiku koja bi, umesto da ojača, oslabila borbu protiv antisemitizma. (Politika) |