Početna strana > Hronika > Fajnenšel tajms: Srbija se pravi da ne vidi da njena municija završava na ukrajinskom ratištu
Hronika

Fajnenšel tajms: Srbija se pravi da ne vidi da njena municija završava na ukrajinskom ratištu

PDF Štampa El. pošta
nedelja, 23. jun 2024.

Moskvi naklonjeni Beograd izvezao je artiljerijsku municiju vrednu osamsto miliona evra zapadnim saveznicima od 2022. godine.

Srbija je diskretno povećala prodaju municije Zapadu koja na kraju završi tako što pospešuje odbrambene sposobnosti Ukrajine – iako je u pitanju jedna od svega dve evropske države koje se nisu pridružile zapadnim sankcijama protiv Rusije.

Procene koje su stavljene na raspolaganje Fajnenšel tajmsu navode da je srpski izvoz municije koji je završio u Ukrajini preko trećih zemalja oko 800 miliona evra – svota za koju predsednik Aleksandar Vučić upućuje da je ugrubo tolika – počev od ruske opšte invazije na Ukrajinu 2022. godine. On je predstavio ovu situaciju kao poslovnu mogućnost insistirajući da ne zauzima strane u ovom ratu.

„To je deo našeg ekonomskog oporavka i važan nam je. Da, mi izvozimo našu municiju“, rekao je u jednom intervjuu. „Ne možemo da izvozimo u Ukrajinu ili u Rusiju… ali imamo mnoge ugovore sa Amerikancima, Špancima, Česima i drugima. Šta oni na kraju rade sa tom municijom je njihova stvar“.

„Čak i da znam [gde ta municija završava] to nije moj posao. Moj posao je da obezbedim da se posao obavlja legalno sa našom municijom, da je prodajemo… moram da se pobrinem za moj narod, i to je to. To je sve što mogu da kažem. Imamo prijatelje i u Kijevu i u Moskvi. To su naša slovenska braća“.

Upitan da li je iznos od osamsto miliona evra približno ispravna procena, rekao je da se to ne odnosi na jednu godinu, već „možda tokom dve ili tri godine, otprilike toliko“.

Srbija nije članica ni NATO ni EU, i njen narod je dugo bio emotivno vezan za Rusiju dok prezire Zapad nakon kampanje NATO bombardovanja njihove zemlje 1999. godine. Beograd takođe računa na Moskvu da će blokirati međunarodno priznanje Kosova, nekadašnje srpske pokrajine čiju nezavisnost priznaje većina zapadnih država, ali kojem članstvo u Ujedinjenim nacijama onemogućavaju Rusija i Kina.

Vučić je odoleo zapadnim pritiscima da usvoji sankcije koje Zapad uveo Rusiji i dozvolio je da se nastave letovi između Rusije i Srbije, iako je rekao da je posvećen tome da njegova zemlja postane članica Evropske unije. On takođe nastoji da se osigura te drži rastojanje između sebe i ruskog predsednika Vladimira Putina.

„Evropa i SAD su radili godinama da odalje Vučića od Putina“, kaže zapadni diplomata, dodajući da je ključni delatnik u ovom poduhvatu bio američki ambasador Kristofer Hil, koji je pristigao u Beograd mesec dana nakon početka opšte ruske invazije.

„Svi su očekivali da se on bori protiv Vučića ali njegova jedina agenda bila je da udalji Beograd od Moskve“, rekao je diplomata. „Uspeo je. Vučić se nije sastao, nije čak ni razgovarao sa Putinom godinama. I naravno, tu je pitanje pošiljki naoružanja koje završava u Ukrajini“.

Za Zapad, dobijanje podrške za Ukrajinu je postalo značajnije nego da podstaknu srpskog nacionalističkog lidera na demokratske reforme, kažu analitičari. „Vučić je zaturio pod tepih da se pruža podrška – ali ne direktna – Ukrajini“, rekao je Ivan Vejvoda, saradnik Instituta za humanističke nauke u Beču. „On govori na neodređen način. Jasno je da ne želi ovo da prizna – on želi da krajnja desnica bude srećna – dok u stvari Srbija pruža masivnu pomoć Ukrajini protiv Rusije“.

Srbija je imala razvijenu industriju naoruanja tokom Hladnog rata kada je bila deo Jugoslavije, i proizvođač je municije kalibara po sovjetskim standardima koji su i dalje u širokoj upotrebi među ukrajinskim oružanim snagama. Ona se takođe pridružila svetskom trendu nastojanjem da poveća prodaju oružja u vreme kada je Rusija stavila u pogon ratnu ekonomiju koja je povećala proizvodnju brže nego što su to učinili ukrajinski zapadni saveznici.

Vučić kaže da Srbija ima zlatnu priliku pošto je njeno oružje bilo jeftinije od onog na Zpaadu, dodajući da ukupan obim srpskom izvoza municije može da se poveća.

„Rusi su uradili odličan posao u pogledu obnove svoje proizvodnje naoružanja. Oni su to uradili brzo, ali kada morate da ostvarite profit to nije lako“, rekao je.

„U SAD i Nemačkoj, ne možete sada da kažete da ćete proizvesti novi tenk a da ne zarađujete novac… A mi smo dobri zato što ljudi sada vide [da smo jeftiniji]“.

Srpsko učešće u slanju municije Ukrajine je dovoljno zaogrnuto da ga ne odražavaju zvanični podaci, prema navodima diplomata i analitičara. Kil institut za svetsku ekonomiju (Kiel Institute for the World Economy) koji prati pomoć Ukrajini, ne prati neposrednu srpsku aktivnost i nije naišao na sistematske dokaze srpskog doprinosa, kaže Kristof Trebeh (Christoph Trebesch), koji predvodi ovaj projekat

Srpski ministar finansija Siniša Mali kaže da vojna industrija, koja zapošljava 20.000 ljudi u zemlji od oko sedam miliona može brzo da se proširi.

„Ja to sagledavam kao jednu poslovnu grupu“, rekao je. „Mislim da smo još daleko ispod kapaciteta razvijenijih zemalja, ali sada je vreme [za proširenje]“.

Izveštavaju: Alek Rasel/Marton Dunai

Prevod za Žurnal: Miloš Milojević

Izvor: Financial Times

(Žurnal.me)

 
Pošaljite komentar

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner