Početna strana > Hronika > Berlinski portal: Jugoistočna Evropa sve važniji saobraćajni koridor za NATO i EU. U slučaju konflikta NATO i Rusije, posebno značajan 1.500 kilometara panevropski koridor koji povezuje Jadran i Crno more
Hronika

Berlinski portal: Jugoistočna Evropa sve važniji saobraćajni koridor za NATO i EU. U slučaju konflikta NATO i Rusije, posebno značajan 1.500 kilometara panevropski koridor koji povezuje Jadran i Crno more

PDF Štampa El. pošta
sreda, 12. avgust 2026.

 Geopolitička kriza je Jugoistočnu Evropu učinila veoma značajnom za NATO i Evropsku uniju, zbog čega građevinskim i logističkim projektima rade na unapređenju saobraćajnih koridora, a posebno vojne mobilnosti u regionu, piše portal table.media.

Berlinski portal piše da bi u slučaju konflikta između NATO i Rusije, za transport jedinica i vojne opreme posebno značajan bio 1.500 kilometara dugačak saobraćajni panevropski koridor osam koji povezuje Jadran i Crno more.

Koridor bi za NATO počinjao u južnoitalijanskim lukama Bari i Brindizi. Sam panevropski koridor osam vodi od Drača i Valone i Tirane u Albaniji, preko Skoplja i Bitolja u Severnoj Makedoniji, do Sofije i crnomorskih luka Varne i Burgasa.

NATO je 2026. godine koridor osam i zvanično proglasio kritičnom infrastrukturom, a kao deo koridora je planirana i brza pruga između grčkog Aleksandrupolisa, na krajnjem severu Egejskog mora, i crnomorskog Burgasa, pokazuje mapa koju je objavio portal.

Table.media piše da je za EU panevropski drumski i železnički koridor osam ključni element u planovima da do 2027. godine uspostavi "vojni šengenski prostor".

Jedna od prepostavki za što brži transport vojske i opreme je i povezivanje železničkih mreža Severne Makedonije i Bugarske.

Ključni pojekat, a ujedno i usko grlo na železničkom koridoru je tunel Deve Bair (Kamilje brdo) kod Krive Palanke, čiju je izgradnju 1941. godine počela nemačka okupatorska vojska, ali je dve godine kasnije obustavljena

Ključni pojekat, a ujedno i usko grlo na železničkom koridoru je tunel Deve Bair (Kamilje brdo) kod Krive Palanke, čiju je izgradnju 1941. godine počela nemačka okupatorska vojska, ali je dve godine kasnije obustavljena.

NATO od početka ruske agresije na Ukrajinu intenzivno proverava koliko je civilna infrastruktura u Jugoistočnoj Evropi upotrebljiva i u vojne svrhe, piše portal.

U okviru projekata u Jugoistočnoj Evropi, kako se navodi na mapi koju je objavio portal, NATO planira i jačanje kapaciteta vazduhoplovne baze Mihal Kogalničanu kod Konstance u Rumuniji, koja bi trebalo da postane najveća baza u alijanse u Evropi sa i do 10.000 vojnika.

Istovremeno, predlog članice NATO Turske je izgradnja direktnog vojnog naftovoda iz Turske preko Grčke i Bugarske do te najveće baze NATO u regionu.

(Beta)

 
Pošaljite komentar