| Hronika | |||
Berliner cajtung: Vučić iz koristi glumi da želi u EU, a Brisel to zna |
|
|
|
| četvrtak, 19. mart 2026. | |
|
Ambicija koju Srbija pokazuje da uđe u Evropsku uniju je obična predstava jer to Beogradu omogućava da dobija novac iz EU, a ironija je što je Brisel toga svestan, ali i dalje finansira Srbiju, izjavio je stručnjak za Balkan i bivši visoki zvaničnik misije Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) na Kosovu Edvard P. DŽozef.
DŽozef je u intervjuu za današnji dnevnik Berliner cajtung (Zeitung) rekao da se Srbija zahvaljujući toj „šaradi“ dobija novac iz EU, uključujući i plan rasta, a istovremeno unapređuje „strateška partnerstva“ sa Rusijom i Kinom. DŽozef, koji je bio zamenik šefa misije OEBS na Kosovu i sada predaje na DŽons Hopkins školi za međunarodne studije (SAIS) u Vašingtonu, rekao je da se Srbija ni najmanje ne kreće u pravcu EU. To, prema njegovim rečima, pokazuje i činjenica da je Srbija za 12 godina kao kandidat otvorila 22 od 35 poglavlja u pregovorima sa EU, Albanija za godinu dana kao kandidat 22 poglavlja, a Crna Gora već i zatvorila 13 pregovaračkih poglavlja. „Ironično je što i EU zna da je kurs Beograda prema EU šarada, ali zemlju i dalje finansira. Na taj način EU meri dvostrukim aršinima. Naime, iako Beograd odbija da uvede sankcije Rusiji ili Iranu, Brisel i dalje ustrajava na svojoj podršci“, rekao je DŽozef. „Kratko rečeno, ko želi da razume ono što ja već dugo nazivam srpskom obmanom, u tome će naći polaznu tačku za ocenu srpske demokratije“, rekao je DŽozef, koji je kao predstavnik UN, OEBS, američke vojske i Međunarodne krizne grupe boravio u svim kriznim područjima na Balkanu. Dodao je da stanje srpske demokratije i „mehanizme kojima je predsednik Aleksandar Vučić potkopava treba ocenjivati gledajući one koji to najbolje znaju: stanovnici Srbije“. „Javnost ni u opozicionim partijama ni u postojećem izbornom sistemu ne vidi put da da oduška svojoj frustraciji, ili čak i besu na sistem koji je na vlasti“, rekao je DŽozef. „Kao i njegov sused i zaštitnik u EU, madjarski premijer Viktor Orban, Vučić je u svom pohodu u pravcu autokratske kontrole, dužem od deset godina, izgradio značajnu bazu moći“, rekao je DŽozef, dodajući da primeri Mađarske ili Irana pokazuju da i nepopularne vlade uživaju znatnu podršku, koju lako i mobilišu. Precizirao je da je u Srbiji vlast prožeta visokim ili nižim kadrovima koji zavise od vladajuće Srpske napredne stranke (SNS), a da deo stanovništva itekako profitira od Vučićeve ekonomske politike. Upitan da li misli da je moguće nešto kao „srpski majdan“, po uzoru na Ukrajinu, DŽozef je rekao da ozbiljni analitičari treba da izbegavaju taj izraz, pošto „Beograd i njegovi pokrovitelji u Moskvi“ upravo taj izraz i frazu obojena revolucija kojom upravlja inostranstvo koriste da bi diskreditovali snažni opoziciju.
„A upravo je suprotno. Rusija i Kina su te koje se mešaju u unutrašnje poslove“, ocenio je DŽozef. Američki stručnjak je, ipak ocenio da za Srbiju ne postoji alternativa EU jer „Srbija ne može da postane Belorusija Evrope“. „Argumentirao sam da SAD, EU i posebno NATO treba da iskoriste svoj uticaj, da bi Beograd napokon prinudili da se odluči. Pisao sam i da bi forsiranje putu Kosova u NATO nateralo Srbiju da prihvati realnost“, rekao je DŽozef. Umesto da Srbiju izvuku iz „ugla (Vladimira) Putina i Sija (Đinpinga), SAD i EU su Srbiji dozvolile da sa RT i Sputnjikom ugosti dve glavne ruske propagandne platforme. Zajedno sa provladinim medijima Srbije, ti akteri šire antievropski otrov u susednim državama“, rekao je DŽozef, dodajući da je za to delom kriva i EU. Upitan za predlog Vučića i albanskog premijera Edija Rane da Srbija i Albanija uđu u EU bez prava veta, DŽozef je ocenio da je to „trojanski konj“, koji bi među članice EU mogao da unese razdor oko potencijalnog predstojećeg prijema Crne Gore u Uniju. DŽozef je ocenio da u slučaju Beograda postoji cilj da se omete sve brži put Crne Gore u EU, „slično kao što Putin članstvo Ukrajine u EU doživljava kao pretnju“, jer bi to za Vučića bilo „poniženje i strateški gubitak“. „Kao i Putin, Vučić bi sebi morao da postavi neugodno pitanje zašto Crna Gora, sa jasnom prozapadnom strateškom orijentacijom napreduje, a Srbija zaostaje. A ogolilo bi i cenu Vučićevog glumljenog balansiranja među četiri spoljnopolitička stuba“, rekao je DŽozef. (Danas) |