| Hronika | |||
Ambasadorka Izraela u Srbiji Avivit Bar-Ilan: Napad na Iran je bio pažljivo pripremljen preventivni udar sa ciljem uklanjanja egzistencijalne pretnje |
|
|
|
| sreda, 11. mart 2026. | |
|
Ambasadorka Izraela u Srbiji Avivit Bar-Ilan kazala je za N1 da je napad na Iran bio "pažljivo pripremljen preventivni udar" s ciljem uklanjanja "egzistencijalne pretnje", koju iranski nuklearni i raketni programi predstavljaju za Izrael. Ocenila je da Teheran koristi pregovore da "kupi vreme za razvoj nuklearnih kapaciteta". N1: Rat na Bliskom istoku traje već 11 dana. Izrael je saopštio da je napad bio preventivan, ali glavno pitanje je koje su obaveštajne informacije i dokazi naveli Izrael da napadne Iran zajedno sa Sjedinjenim Američkim Državama?
"To je bio preventivni napad koji je pažljivo pripremljen zajedno sa našim američkim prijateljima. Naše partnerstvo sa Sjedinjenim Državama je veoma snažno, snažnije nego ikada. Koordinacija se odvija paralelno, i u vojnoj i u političkoj sferi. Jasno je da je cilj da se ukloni egzistencijalna pretnja koju Iran predstavlja za Izrael – nuklearna pretnja, raketna pretnja, kao i pretnja koju predstavljaju iranski posrednici koje Iran nastavlja da finansira i podstiče da deluju protiv Izraela. Kao što smo videli u poslednjih 11 dana, ta pretnja nije usmerena samo ka Izraelu, već i prema našim susedima i evropskim zemljama. Došlo je vreme da se ta pretnja jednom zauvek ukloni". N1: Za sada ne znamo tačan nivo nuklearne pretnje koju Iran predstavlja, odnosno dokle su stigli u svom nuklearnom programu. Čuli smo i predsednika Trampa kako govori o projektilima koji bi mogli da stignu do Sjedinjenih Država, što stručnjaci smatraju malo verovatnim. Ova situacija se donekle poredi sa napadom na Irak 2003. godine. Da li možemo uporediti ta dva napada? Mislite li da postoji dovoljno dokaza o iranskom nuklearnom i balističkom programu? "Apsolutno. U to sam uverena. To je veoma jasno. Generalni direktor IAEA je rekao da režim koji obogaćuje uranijum na nivo od 60 procenata ne može to raditi u mirnodopske svrhe. Ako imate režim koji razvija nuklearni program i koji u svojim rukama ima oko 400 kilograma visoko obogaćenog uranijuma, uz sposobnost razvoja dalekometnih projektila, balističkih i krstarećih, i ako kombinujete sredstva za isporuku tog oružja, nuklearne bojeve glave mogu biti postavljene na te projektile.
A kada je reč o režimu sa veoma ekstremnom ideologijom koji već 47 godina poziva na uništenje Izraela i Sjedinjenih Država, svako može zaključiti da Iran razvija vojni nuklearni program sa ciljem da uništi Izrael, ali i druge u regionu. Mi smo njihov neprijatelj broj jedan". N1: Teheran sada tvrdi da ne može verovati Sjedinjenim Državama jer se napad dogodio tokom pregovora. Možemo li očekivati da Iran ponovo sedne za pregovarački sto, ako je ovo planirano dok su pregovori trajali? "Postaviću vam pitanje: šta biste vi uradili da tokom dana vodite ozbiljne i iskrene pregovore sa drugom stranom kako biste mirnim putem okončali njihov nuklearni program, a istovremeno imate vrlo konkretne obaveštajne podatke da Iran nastavlja da razvija svoje nuklearne kapacitete i pokušava da ih dodatno unapredi? Iran proizvodi dalekometne rakete tempom od oko 100 projektila mesečno i sada pokušava sve te kapacitete da prebaci pod zemlju.
Vrlo je jasno da Iran odugovlači pregovore kako bi dobio vreme i pripremio se za napad na Izrael ili SAD kada proceni da je trenutak pravi. Zbog toga je bio potreban preventivni napad". N1: Koji je glavni cilj ovog napada? Da li je to rušenje režima, uništavanje nuklearnih kapaciteta i odvraćanje – ili sve to zajedno? "Glavni cilj je uklanjanje egzistencijalne pretnje koju Izrael trpi zbog iranskih nuklearnih i raketnih kapaciteta, kao i aktivnosti njihovih posrednika. Napadima na različite objekte u Iranu takođe se nastoji stvoriti prostor da iranski narod dobije bolju budućnost – da pronađe put ka društvu u kojem mogu živeti srećnije, mirnije i manje potlačeno nego poslednjih decenija". N1: Da li ste očekivali da Iran odgovori napadima na zemlje Zaliva, ali i ciljeve na Kipru? Videli smo da je nekoliko balističkih raketa palo iznad teritorije Turske. Da li vas je njihov odgovor iznenadio? "Mislim da svaki dron i svaka raketa koju Iran ispaljuje ka zemljama Zaliva zapravo dodatno zbližava naše partnere. To stvara koaliciju država koje kažu da je dosta – da je dosta ekstremnog režima koji širi teror i nestabilnost u regionu. Time Iran pokazuje koliko je zapravo izolovan. Ovih 11 dana pokazalo je da Iran nije problem samo za Izrael. On je izvor nestabilnosti u regionu i svetu. Iran ne okleva da napadne svoje susede, pa čak i evropsko tlo. Njihovi balistički i krstareći projektili dugog dometa mogu pogoditi udaljene ciljeve, kao što smo videli u slučaju Kipra. Danas je to Kipar, Azerbejdžan ili Turska – sutra ko zna gde. Zato treba da zaustavimo ovu pretnju jednom za svagda". N1: Da li se slažete da ulazimo u situaciju u kojoj Izrael ima više saveznika na Bliskom istoku nego u Evropi?
"Verujem da će se ovaj rat završiti porazom iranskog režima i otvoriti novu perspektivu za buduće generacije na Bliskom istoku. Zamislite kako bi region izgledao bez stalne pretnje koja visi nad glavama ljudi. Nadam se da će to dovesti do novih mirovnih sporazuma i normalizacije odnosa sa novim zemljama u regionu, kao i do saradnje u ekonomiji, nauci, transportu i mnogim drugim oblastima". N1: Da li mislite da je moguće da do toga dođe između Izraela i Saudijske Arabije? "Sve je moguće. To je bilo deo planova i pre rata. Neki veruju da je jedan od razloga za napad Hamasa 7. oktobra bio strah da se Izrael i Saudijska Arabija previše približavaju. Sada je realnost I budućnost da bude drugačije od onog što su neki hteli da naprave". N1: Kako ocenjujete reakciju nekih zemalja EU? Poslednjih godina čuli smo mnogo kritika na račun Izraela. Videli smo i izjave Emanuela Makrona u vezi sa Libanom, da rat ne treba da se širi. On je na Kipru bio, kako vidite odnos zemalja EU prema izraelu. "Mislim da zemlje EU vide iransku pretnju slično kao i Izrael. EU je nedavno stavila Iransku revolucionarnu gardu na listu sankcija i ohrabrila druge zemlje da učine isto. Videli smo i sastanak ministara spoljnih poslova EU na kojem su svi članovi osudili ponašanje Irana. Francuska, Velika Britanija i druge zemlje poslale su avione i brodove kako bi pomogle svojim partnerima u zemljama Zaliva. Što se tiče Libana, žao mi je što je Hezbolah ponovo izabrao interese iranskog režima umesto interesa sopstvenog naroda i pokrenuo napad na Izrael. Mi nismo napali Liban dok oni nisu napali nas, a zatim smo morali da uzvratimo. Morate da shvatite realnost, bezbednost izraelskih građana je naš prioritet i nijedna izraelska vlada neće dozvoliti da se situacija kakva je postojala pre 7. oktobra ponovi. Ponosna sam na istrajnost Izraelaca. U Izraelu je trenutno vanredno stanje. Ljudi ne idu na posao niti u škole, blizu su skloništa i prate uputstva civilne zaštite. Ipak, postoji visok nivo podrške javnosti ovoj operaciji jer svi žele miran život. Verujem da zaslužujemo bolje uslove nego one u kojima sada živimo". N1: Na početku ste pomenuli da je u prvom napadu na Iran ubijen vrhovni vođa u vrlo preciznom udaru, ali istog dana pogođena je i škola u južnom Iranu u kojoj je poginulo 160 dece. To ne deluje tako precizno. Nismo čuli izraelski stav o tome. Zašto?
"Ne mogu to da komentarišem. Ono što mogu da kažem jeste da Izrael deluje u skladu sa međunarodnim pravom oružanih sukoba. Mete su pažljivo birane i reč je o režimskim ili vojnim ciljevima. Mi ne ciljamo civile kao što to Iran čini – na primer kada je pogodio centar Tel Aviva, Ber Ševu ili Beit Šemeš. Raketa od pola tone koja pogodi sklonište ima razorne posledice. Deset ljudi je poginulo u jednom takvom napadu. Razaranja su ogromna. Naravno, svaka civilna žrtva je tragedija i mora biti predmet istrage. To nikada nije namera". N1: Pričali smo o pozicijama EU zemalja. Kako vidite poziciju Srbije u ovom ratu? "Ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić razgovarao je telefonom sa našim ministrom spoljnih poslova, kao i sa ministrima iz zemalja Zaliva. Naši bilateralni odnosi imaju dugu istoriju. Srbi i Jevreji dele zajedničku istoriju još od Drugog svetskog rata. Moji koreni potiču odavde i velika mi je čast da služim svojoj zemlji u Srbiji. Zahvalni smo Vladi Srbije što je ponovo pristala da izraelski sportski tim ugosti u Beogradu, jer trenutno ne mogu da igraju utakmice Evrolige u Izraelu. Beograd je ponovo postao njihova druga kuća. Igraće ponovo od sledeće nedelje, veoma sam zahvalna zbog toga". N1: Postoje i istraživački izveštaji o izraelskim avionima koji sleću u Beograd po municiju, o Sruliku Ajnhornu, savetniku Netanjahua i srpske vlade, kog izraelski novinari zove agentom haosa, kao i o kompaniji Cellebrite čiji softver se koristi za špijuniranje srpskih aktivista i novinara. Nismo čuli reakciju ni srpske ni izraelske vlade. Zašto? "Aktivnosti privatnih građana ili privatnih kompanija nisu u mojoj nadležnosti da ih komentarišem. Ono što mogu da kažem jeste da se saradnja između naših zemalja proteže na mnoge oblasti – nauku, inovacije, kulturu. Prisustvujemo otvaranju Expo 2027. Veoma smo zadovoljni nivoom saradnje sa srpskom vladom". N1: Kako vidite organizaciju letova za evakuaciju srpskih državljana iz Izraela? "Nažalost, već smo imali slično iskustvo tokom rata u junu kada je grupa srpskih državljana bila u Izraelu. Zato je ovog puta sve organizovano brzo i efikasno, uz blisku saradnju naših vlada, kao što i priliči prijateljskim zemljama u vreme krize". (N1) |