Početna strana > Rubrike > Savremeni svet > Zapadne zemlje mogu mnogo toga da nauče o demokratiji od Rusije
Savremeni svet

Zapadne zemlje mogu mnogo toga da nauče o demokratiji od Rusije

PDF Štampa El. pošta
Dragana Trifković   
utorak, 27. mart 2018.

Na nedavno završenim predsedničkim izborima u Rusiji, Vladimir Putin je ostvario sjajnu pobedu. Istraživanja su pokazivala da je on apsolutni favorit, ali je primetno da je ostvario izuzetno dobar rezultat, veći nego što je to bilo očekivano. Imala sam čast da u svojstvu direktora Centra za geostrateške studije, predvodim srpsku delegaciju koja je posmatrala predsedničke izbore na Krimu. Nju su pored mene činila dva poslanika Skupšine Srbije: Slaviša Ristić predsednik pokreta „Otadžbina“ i Marija Janjušević iz Dveri.

Osim nas u međunarodnom timu posmatrača na Krimu, bili su delegati iz Nemačke, SAD, Austrije, Pakistana, Italije, Venecuele, Finske, Letonije, Afganistana, Malezije i dr. Izbore na Krimu je posmatrao i poslanik nemačkog Bundestaga g. Ulrih Eme, visoki funkcioneri regiona Veneto u Italiji kao i  Gilbert Doktorov analitičar međunarodnih odnosa iz SAD.

Naš zadatak je bio da posmatramo izbore i damo svoju ocenu o njima. U tom cilju smo posetili desetak izbornih jedinica i na licu mesta pratili kako izbori protiču. Kao međunarodni posmatrači, imali smo mogućnost da razgovaramo i sa glasačima i sa članovima izborne komisije. Svi su bili veoma ljubazni i raspoloženi da nam odgovore na pitanja, bilo da se ticalo izbornih zakona, procedura, samog toka izbora, broja izašlih glasača i sl.

Svako od nas je bio usresređen na pojedinosti koje su ga interesovale, ali smo i zajedno kao grupa odlično funkcionisali i dopunjavali jedne druge. Generalni utisak je da su izbori prošli u dobroj atmosferi i da su sprovedeni na izrazito transparentan način. U svakom momentu je bilo koje zainteresovano lice moglo da prati tok izbora putem video nadzora, kao i sam proces brojanja glasova nakon zatvaranja biračkih mesta. Svaka izborna jedinica bila je obezbeđena sa po dve kamere, jednom koja je snimala izbornu komisiju i drugom koja je snimala glasačke kutije. Mislim da je sam proces izbora koji uključuje kako elektronske inovacije tako i ljudski faktor, vrlo pouzdan. Svi smo se posebno interesovali kako funkcioniše nova izborna tehnologija u vidu kutija sa skenerom i listićima sa čipom. Prvi put sam videla glasačke kutije sa ugrađenim skenerom kroz koji prolazi svaku listić, i koji automatski broji koliko je glasačkih listića u kutiji. Takođe, svaki izborni listić je imao čip. Ovakvim sistemom je praktično dovedena do minimuma mogućnost bilo kakvih izbornih neregularnosti, a sa druge strane je važno što se glasovi ne sabiraju samo automatski, već članovi komisije potvrđuju da li se automatski elektronski sistem poklapa sa rezultatom koji su utvrdili brojanjem glasova. Čak su i kolege iz zapadnih zemalja komentarisale kako je takav sistem daleko napredniji i pouzdaniji.

Posebno nas je zadivila atmosfera na izbornim jedinicama gde je bilo muzike i balona u bojama ruske zastave. Održavanje izbora se poklopilo sa danom kada je Krim zvanično ponovo postao deo Rusije. Naime 18. marta 2014. je predsednik Putin potpisao sporazum sa liderima Krima o prisajedinjenju Rusiji. Prethodno je na Krimu 16. marta održan referendum na kom je 96,77% glasača glasalo za otcepljenje od Ukrajine i prisjedinjenje Rusiji. Zbog toga je izbore pratila praznična atmosfera. Složili smo se oko toga da je lepo što Rusija promoviše patriotizam i prave vrednosti. Mladi ljudi su dolazili na glasanje sa decom a ispred glasačkih jedinica su deca igrala nakon što su njihovi roditelji obavili glasanje. U Rusiji je običaj da svaki glasač koji prvi put obavlja svoju glasačku dužnost, dobije posebnu pažnju. Nakon glasanja mu se uručuje i zahvalnica. Ove izbore je pratila i odgovarajuća motivaciona kampanja u kojoj su se glasači pozivali da se fotografišu prilikom glasanja i svoju fotografiju objave na društvenim mrežama.

Na mnogim glasačkim mestima su bili i novinari koji su želeli da čuju naše ocene o tome kako protiču izbori. Razgovarali smo i sa glasačima. Kolege iz zapadnih zemalja su želeli da čuju šta ljudi misle o izborima i opštoj situaciji na Krimu. U jednom interesantnom razgovoru je kolega iz Italije postavio pitanje ljudima koji su obavili glasanje kako im je pod okupacijom. Oni su krajnje ljubazno odgovorili da su srećni jer su slobodni i da nema govora ni o kakvoj okupaciji, što mogu i sami da se uvere. Naravno, kolega je i sam bio uveren u to, ali je želo da skrene pažnju na loš uticaj medija koji šire anti rusku propagandu i dezinformišu ljude na zapadu. Jednostavno je na licima ljudi moglo da se vidi da su zadovoljni i srećni. Nekoliko stanovnika Simferopolja nam je ispred izborne jedinice pričalo o o tome šta se promenilo u njihovim životima od kako su se vratili u Rusiju. Rekli su nam da su srećni jer mogu da govore svojim jezikom, da su im plate sada daleko veće nego u vreme dok su radili u Ukrajini i da se na poluostrvu mnogo toga gradi. Za razliku od toga da je Krim decenijama bio zanemarivan dok se nalazio u sastavu Ukrajine, sada se grade novi infrastrukturni objekti, most, bolnice i škole. Ipak stanovnici Krima su suočeno sa mnogobrojnim problemima zbog sankcija pod kojima se nalaze, ali i sami kažu da zbog toga uopšte ne žale. Na Krimu ne funkcioniše roming sa zemljama EU, ne mogu se koristiti platne kartice i kao građanima Krima zabranjen im je ulazak u EU. Sasvim logično pitanje koje se javlja na primeru Krima je: kojim vrednostima je posvećena zapadna demokratija? Uzmimo u obzir da je građanima Krima bilo zabranjeno da koriste svoj jezik i da su se odlučili da se izbore za očuvanje svojih prava, upotrebu jezika i kulture a da je Zapad podržao ekstremistički režim koji je zemlju uveo u rat. Sasvim je jasno da tu nema govora o borbi za ljudske slobode i prava, već da je reč o čistim interesima zapada. Naravno ni na zapadu stvari već nisu sasvim jednostavne, jer je takva politika uništila kulturni, duhovni i nacionalni identitet ljudi. Sada oni koji su svesni toga, osećaju veliki bes.

Iako je prisutna izražena anti-ruska propaganda koja obiluje raznoraznim optužbama na račun Rusije, strani posmatrači su se uverili da u Rusiji ne vlada mračna atmosfera i nema nikakvih napetosti. Izbori su održani u sjajnoj atmosferi i teško je kritikovati izbore koje svako može da prati putem video nadzora i koji su potpuno regularni. Konačno, svi smo se u timu posmatrača složili i oko toga da je izborna komisija na svim mestima vrlo profesionalno obavljala svoj zadatak i da su članovi komisije ozbiljno shvatali svoj posao. Interesantno je da su svuda u većini žene bile članovi izborne komisije.

Nakon zatvaranja glasačkih mesta, međunarodni posmatrači su održali konferenciju za štampu, na kojoj su izneli svoja zapažanja. Svi su imali pozitivnu ocenu i nije bilo nikakvih primedbi. Moj zaključak je bio da zapadne zemlje mogu mnogo toga da nauče o demokratiji od Rusije.

Rezultati izbora na Krimu još jednom potvrđuju demokratsko pravo ljudi da odlučuju o svojoj sudbini bez uplitanja stranog faktora, odnosno potvrđuju odluku građana Krima koju su doneli na referendumu 2014. Na Krimu je predsednik Putin osvojio najveći broj glasova u odnosu na druge regione, što i nije preveliko iznenađenje s obzirom na njegovu popularnost na Krimu. Ukupan broj glasova koje je predsednik Putin osvojio na izborima je 76,69% što je istorijski maksimalna podrška koju je dobio jedan predsednik Rusije, dok je na Krimu osvojio čak 92% glasova. U Simferopolju je takođe održana velika proslava nakon proglašenja rezultata, gde su se mladi ljudi spontano okupili da izraze svoje zadovoljstvo. Sada Rusiju čekaju dalje promene, koje će pre svega biti usmerene na unutrašnja pitanja a pre svega na ekonomska pitanja. Dobra stvar je da je u Rusiji sve posvećeno Rusiji, i to je ono na šta su pomalo bili ljubomirni posmatrači iz zapadnih zemalja. Ne zbog toga što misle da je to pogrešno, već zbog toga što i oni nemaju Putina.

Iako au SAD i EU vršile veliki pritisak na one koji su se odlučili da posmatraju izbore, posebno što je među posmatračima bilo i poslanika iz Evropskog Parlamenta, niko od njih nije zažalio zbog odluke da dođe i uveri se šta se zaista dešava u Rusiji. Sa zadovoljstvom su odlučili i da dođu na Međunarodni ekonomski forum koji se sledećeg meseca održava na Jalti i koji će okupiti kako ekonomske stručnjake tako i političare iz Nemačke, Italije, Belgije, SAD, Sirije, Irana, Kine i drugih zemalja. Kao član ekspertskog tima Međunarodnog foruma na Jalti, imaću priliku da pozovem i srpske privrednike da uzmu učešće i pronađu mogućnosti za dalju saradnju.

Autorka je direktor Centra za geostrateške studije

 

Od istog autora

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner