Savremeni svet | |||
Zakasnela otkrića Angele Merkel |
![]() |
![]() |
![]() |
utorak, 14. oktobar 2025. | |
S očiglednim ciljem da izglanca sopstvenu sliku koja nezaustavljivo bledi. I spasi, što se još spasti može, od sopstvene političke ostavštine. Ne bi želela da bude zapamćena (samo) kao istorijska egzotika: da je bila prva i (do daljeg) jedina žena na kancelarskom tronu. I čini to smišljeno, prilagođavajući se aktuelnom trenutku i okolnostima. Ne bez efekta i provokativne političke rezonance. Čemu, inače, nije bila sklona dok se nalazila na najvažnijem političkom položaju u najvažnijoj državi sve haotičnije Evropske unije. Bleferska diplomatija Prvi put je to učinila (radi podsećanja) kada je "otvorila karte" i otkrila sopstvene, ali i zapadne, diplomatske bleferske manire u slučaju famoznih sporazuma iz Minska (Minsk jedan iz 2014 i Minsk dva iz 2015).
Otkrila je, naime, da su ti sporazumi, čiji je isključivi inicijator bila sama (tadašnji francuski predsednik Fransoa Oland se, očigledno, tu ortački pojavljivao samo kao politički dekor) dvolično i bezočno fingirani. Nisu sklapani, otkrila je, da bi se zaista realizovali, o čemu govori činjenica da su sve vreme opstruirani, već da bi se Ukrajina u tom času samo spasila (Putin je, kaže, tada mogao da je pregazi za jednu noć) i Zapadu omogući vreme da je naoruža i u svakom smislu ojača. Sada je Angela Merkel opet povodom Ukrajine uskovitlala političke strasti dovodeći ih u nekoliko država – baltičke zemlje i Poljska – do usijanja. U razgovoru za mađarski medij "Partizan" obelodanila je kako su je lideri ovih zemalja sprečili da u neposrednom dijalogu sa zvaničnom Moskvom predupredi rat koji besni već nekoliko godina. Torpedovana inicijativa Inicirala je, kaže, zajedno sa francuskim predsednikom Emanuelom Makronom (opet nemačko – francuski dvojac) u junu 2021. godine direktne razgovore Evropske unije i Rusije, kako bi se stabilizovalo krhko primirje između Ukrajine i Rusije. Situacija na istoku Ukrajine se dramatično pogoršavala. Trebalo je, kaže, da "mi kao Evropska unija direktno razgovaramo s Putinom". Neki to, dodaje, nisu hteli. To su bile, pre svega, baltičke države, ali i Poljska. Plašile su se da nećemo imati zajedničku politiku prema Rusiji. Pokušaj je propao. Ja sam napustila dužnost, a onda je počela Putinova agresija... Uz opasku da je danas, iz ove perspektive, teško razjasniti i reći šta bi zaista bilo da je njena inicijativa na samitu lidera Evropske unije u junu 2021. godine prihvaćena. Promenila su se vremena, ali… Bivši predsednik SAD Barak Obama i bivša nemačka kancelarka Angela MerkelPhoto by Kevin Dietsch / Getty To "ali" i konstatacija da su njenu mirotvoračku inicijativu torpedovale Poljska, Litvanija, Letonija i Estonija, izazvalo je pravu erupciju gneva među političarima ovih zemalja, koji su se promptno oglasili: protumačili su da ih bivša nemačka kancelarka indirektno ali nedvosmisleno optužuje kao neposredne krivce za rat u Ukrajini i stradanje ukrajinskog naroda. Gnevne reakcije Osećajući se pogođenim bivši ministar odbrane Letonije (2019–2022) Andžis Pbriks osuo je paljbu u izjavi za nemački javni servis "Dojče vele" na Merkelovu. Ono što je izjavila, nije samo sporno, to je skandalozno. U suštini nas optužuje da smo omogućili invaziju. Angela Merkel izvrće činjenice. Ne može da prizna sopstvene greške koje su nas mnogo koštale… Mateuš Mazovjecki, bivši poljski premijer bio je još oštriji i direktniji. Konstatovao je, na mreži Iks da je Angela Merkel "nepromišljenim intervjuom" dokazala da je među nemačkim političarima upravo ona "nanela najviše štete Evropi u poslednjem veku"! Bes političara iz spomenutih zemalja dodatno je motivisan činjenicom da je najnovije otkriće Angele Merkel primljeno u Moskvi sa (izvesnim) razumevanjem. Dmitrij Peskov je primetio kako se može zamisliti da je gospođa Merkel u tom pogledu u pravu: spoljna politika Evropske unije je, nažalost, talac fanatične politike baltičkih država… Pomera li se klatno Ono što je posebno intrigiralo jedan broj zapadnih analitičara jeste pitanje: otkud Merkelova sa ovakvim zakasnelim otkrićem upravo u ovom trenutku?
Neki su pokušali da to protumače njenim "političkim njuhom": naslućuje da se, uprkos snažnoj rusofobiji, i katastrofičnim predskazanjima neizbežnog rata između Rusije i (sve agresivnijeg) zapadnog vojnog saveza, klatno pomera, i mora pomeriti – od sukoba ka želji za mirom sa Rusijom. Čine to uz podsećanje da je i ona inicijativa iz 2021, na koju se Angela Merkel vratila u razgovoru za mađarski medij, nastala u trenutku kada je počelo obnavljanje odnosa Zapada i Rusije, posle prekida koji je nastao 2014. zbog Krima. Sada već bivši američki predsednik DŽo Bajden se sastao (jun 2021) sa Vladimirom Putinom u Švajcarskoj. A ruski predsednik je u autorskom tekstu u nemačkom nedeljniku "Cajt" pozvao na "obnavljanje sveobuhvatnog partnerstva sa Evropom…" |