Početna strana > Rubrike > Savremeni svet > Jemenski konflikt - intervencija bez strategije i rešenja
Savremeni svet

Jemenski konflikt - intervencija bez strategije i rešenja

PDF Štampa El. pošta
Dragana Trifković   
ponedeljak, 03. jul 2017.

Američke operacije na Bliskom Istoku dovele su do dugoročnog razaranja mnogih država, odnosno do destabilizacije čitavog regiona. Navodna američka borba protiv terorizma, rezultirala je ekspanzijom terorizma ne samo na Bliskom Istoku, već i u Africi i Evropi. Osim od ranije poznate Al Kaide, pojavila se i „Islamska država“ preko koje se širi talas terorizma. Pored toga što je Avganistan dugogodišnja ratna zona gde su prisutne jedinice američke vojske i njihovih partnera, zatim Irak, Sirija i Jemen koje su u ratnom stanju, tu je i Libija u kojoj u svakom momentu može da eskalira sukob između podeljenih strana. Aktuelni konflikti takođe lako mogu da se prošire i na druge zemlje, posebno one koje su lako ranjive. Recimo Liban koji je etnički i religijski heterogen, i gde su odnosi opterećeni ne tako davnim sukobima. Iako Jemen nije glavna tema u medijima pored Sirije i Iraka kada se govori o konfliktima, ova zemlja je ušla u treću godinu sukoba.

Rat je počeo u aprilu 2015. operacijom međunarodne arapske koalicije na čelu sa Saudijskom Arabijom i uz podršku SAD. Jemen je zemlja koja ima strateški položaj na Arabskom poluostrvu, pre svega zbog značajnih pomorskih pravaca koji prolaze blizu obala Jemena i moreuza Bab el Mandeb koji spaja Crveno more sa Indijskim okeanom.

Jemen je najsiromašnija zemlja poluostrva, jer ne proizvodi velike količine nafte.  Proizvodnja nafte se poslednjih godina smanjivala zbog stalnih sukoba, a smatra se da su dosadašnja nalazišta nafte skoro iscrpljena. Zbog toga se u slučaju Jemena ne može govoriti o ratu za resurse, već su razlozi političke prirode.

Istorija sukoba

Na teritoriji Jemena su postojala različita plemenska kraljevstva kroz dugu istoriju. Posle perioda  Osmanskog carstvo, formirano je Kraljevina Jemen u severnom delu zemlje, gde je utemeljena verska zajednica šiitskog zeidizma (umerena šiitska sekta-utemeljivač imam Zeid Ibn Ali). Južni deo Jemena je od početka 19. veka do 1967. godine bio pod kontrolom Britanaca. Nakon odlaska Britanaca iz Južnog Jemena, proglašena je Demokratska Narodna Republika  Jemen, a u Kraljevini Jemen je 1962. došlo do smene režima (državnog udara) i formiranja Jemenske Arapske Republike. Nakon toga, počeo je sukob između te dve zemlje. Interesantno je činjenica da je u ratu koji je izbio nakon smene vladajuće dinastije Kraljevine Jemen, Saudijska Arabija pomagala pristalice kralja, odnosno šiitsku zajednicu koju danas bombarduje, dok su se sa druge strane nalazili republikanci iz Južnog Jemena koje je podržavao Egipat.

Sukob je sa prekidima trajao sve do ujedinjenja dve zemlje u Republiku Jemen 1990. godine (sadašnje granice), međutim ujedinjenje nije uticalo na smanjenje podela u društvu, a sever zemlje je bio nezadovoljan i smatrao je da u ujedinjenom Jemenu zeidi imaju preveliki uticaj.

Jemen je ne samo istorijski i kulturološki podeljen, već i religijski. U severnom Jemenu je utemeljen šiitski zeidizam koji ispoveda oko 40% stanovništva, a u južnom delu zemlje ostatak čine većinom pripadnici sunitskog islama (oko 55%). Šiitski zeidizam i Jemenu ima svoj kontinuitet od 9. veka a verske vođe su istovremeno bile i svetovna i vrhovna vlast sve do revolucije 1962. godine, kada su zeidi ostali bez imama. Kasnije su se javili zeidski pokreti za očuvanje verskog identiteta, preko kojih je nastao pokret Huta. S obzirom na to da je prvi predsednik ujedinjenog Jemena postao Ali Abdulah Saleh koji je pre toga od 1978. bio predsednik Jemenske Arapske Republike (Severni Jemen), a njegov potpredsednik vođa južnog Jemena Ali Salim El Beid, suniti iz južnog Jemena su smatrali da je prevagu odneo sever. Šiitski zeidizam je osamdesetih godina u Jemenu počeo da jača, i tada dolazi do formiranja novih pokreta, a s druge strane javlja se fundamentalistička sunitska sekta salafita koju Mukbil Hadi bin al Vadi  propagira u Jemenu preko instituta Dar al Hadit koji osniva u provincija Sada na severu.

Tekođe u severnom Jemenu je 1992. godine, Husein Badredin Al Huti osnovao organizaciju  Šabab Al Mumin (Verujuća omladina) s ciljem obnove i jačanja zeidizma. Organizacija je zamišljena kao moderan teološki pokret koji zastupa mir i toleranciju.  Sprovodila je političku i filozofsku obuku omladine kroz letnje kampove, gde su im lekcije držali i pripadnici libanskog šiitskog pokreta. Kasnije je ova organizacija prerasla u pokret Ansar Alah (Božiji pomoćnici) a poznatija je pod imenom Huti koji je dobila po osnivaču pokreta.

Neuspela integracija Jemena

Proces integracije severnog i južnog dela se odvijao uz poteškoće, i istovremeni porast nezadovoljstva severnog Jemena koji se sve više smatrao diskriminisanim i ekonomski zapostavljenim što je dovelo do tenzija i novog oružanog sukoba 1994. godine. Sukob je ubrzo okončan pobedom severa, a predsednik Ali Abdulah Saleh je učvrstio svoju vlast. Međutim predsednik Jemena je pobedio platio lošim kompromisom, koji je dugoročno uslovio porast islamskog ekstremizma.  On je 1994. godine primio džihadiste iz Avganistana koje je upotrebio u građanskom ratu, ali je time doprineo jačanju Al Kaide u Jemenu koja je kasnije počela da organizuje terorističke akcije. Nakon završetka građanskog rata, raslo je nezadovoljstvo svih strana. U severnom delu zemlje je jačala ideja zeidizma, u južnom separatistički pokreti koji su želeli odvajanje, a takođe je jačala i teroristička Al Kaida. Predsednik Jemena je donekle uspevao da kontroliše situaciju preko korumpiranog sistema, ali kada su stvari počele da izmiču kontroli predsednik Jemena je pozvao SAD u pomoć, što je još više podiglo tenziju s obzirom na to da je  anti-američko raspoloženje bilo u porastu  nakon američke objave rata „islamskom terorizmu“. Predsednik Ali Abdulah Seleh je na nezadovoljstvo Huta odgovorio represivnim merama, što je pokrenulo proteste, na kojima su Huti iznosili anti-sunitske, anti-američke i anti-izraelske stavove. Vođa Al Huti je ubijen 2004. godine, kada je predsednik Jemena pokušao nasilno da uguši proteste, što je dovelo do kontraproduktivnih mera. Ubistvo vođe je podstaklo Hute na borbu i od 2004. godine traju sukobi bezbednosnih snaga Jemena i pobunjeničkih jedinica Hutija, koji su posle Arapskog proleće prerasli u rat u koji su se umešale i strane sile. Pored sukoba sa Hutima, jemenske bezbednosne snage su se obračunavale i sa Al Kaidom, koja je iskoristila nestabilnu situaciju za dodatno jačanje.  Do početka Arapskog proleća, zvanične vlasti već nisu kontrolisale mnoge delove zemlje. Sever zemlje su kontrolisali Huti i počeli su da zauzimaju glavni grad Sanu, a pojedine delove u južnom delu zemlje su bile pod kontrolom Al Kaide.

Arapsko proleće u Jemenu

Na talasu arapskog proleća 2011. godine, počele su masovne demonstracije u Sani i napadnute su mnoge državne institucije. Demonstranti su tražili smenu režima i ostavku predsednika Saleha. Protesti su održavani ne semo u Sani, već i u drugim gradovima, a snage režima su se brutalno obračunavale sa demonstrantima, što je dovelo do gubitka ljudskih života. S druge strane, pobunjenici su organizovali napade na državne institucije. U jednom od napada pobunjenici su pogodili predsedničku palatu i prilikom tog napada, ozbiljno je ranjen predsednik Jemena. Nakon napada predsednik Saleh je otišao u Saudijsku Arabiju na lečenje, a njegove dužnosti je preuzeo potpredsednik Abd Rabo Mansur el Hadi. Posle oporavka predsednik Jemena se vratio u zemlju, međutim pošto nisu uspeli pokušaji da se nađe rešenje za sukob, odlučio je da potpiše prethodno odbačen plan o tranziciji koji je predložio Zalivski savet za saradnju. Nakon potpisivanja dokumenta, sva ovlašćenja je preneo na potpredsednika Hadija, usmerenog na SAD i Saudijsku Arabiju. Početkom 2012. u Jemenu su održani predsednički izbori, na kojima je pobedio jedini kandidat dotadašnji potpredsednik Abd Rabo Mansur el Hadi. Kao deo tranzicionog plana, vlast i opozicija su se 2013. dogovorile o zajedničkim koracima, donošenju novog Ustava koji bi decentralizovao i federalizovao zemlju. Pristalice bivšeg predsednika Saleha su se pridružile otporu Hutija, a sam Saleh je i dalje imao određen stepen uticaja na dešavanja u zemlji preko svojih pristalica. U septembru 2014. godine predsednik Hadi je raspustio Vladu u pokušaju da zaustavi demonstracije Huta i pozvao na formiranje Vlade nacionalnog jedinstva. Međutim Huti zauzimaju glavni grad Sanu početkom 2015. a predsednik Hadi odlazi na jug zemlje u grad Aden. Tada se Hutima pridružuje i značajan broj aktivnih pripadnigka jemenskih bezbednosnih snaga. Kako bi zaustavio napredovanje Huta i pristalica bivšeg predsednika Saleha ka Adenu, predsednik Hadi poziva na vojnu intervenciju stranih sila. Huti formiraju novu vlast-Revolucionarni savet, a predsednik Hadi napušta zemlju i odlazi u Saudijsku Arabiju.

Vojna intervencija Saudijske Arabije i partnera

Saudijska Arabija je pružala i finansijsku i političku podršku predsedniku Hadiju, međutim on nije uspeo da održi svoju moć. Nakon što su Huti zauzeli Sanu pokrenuli su ofanzivu na Aden. Saudijska Arabija je u noći između 25. i 26. marta 2015. pokrenula vazdušne udare protiv Huta u Jemenu, kako bi sprečila njihovo napredovanje. Saudijski kralj Salman je rekao kako će sprovoditi vojne akcije u Jemenu, sve dok se ponovo ne uspostavi „bezbednost i stabilnost“. Osim Saudijske Arabije koja je predvodnik agresije protiv Huta, u koaliciji su i Ujedinjeni Arapski Emirati, Katar i Bahrein, a imaju podršku Egipta, Sudana, Maroka i Jordana.

Mnogi analitičari ovakav odnos protivničkih snaga posmatraju kroz sukob sunitske koalicije i šiita, odnosno Saudijske Arabije i Irana, koji se smatra zaštitnikom Huta u Jemenu. Politički gledano, Saudijska Arabija ne želi uticajnu šiitsku zajednicu u svom okruženju i na nju gleda kao na stratešku opasnost po sopstvene interese.

Ako pogledamo današnju mapu konfliktnih zona u Jemenu, uočićemo da su ostale iste podele u društvu na severni i južni deo (šiitski i sunitski), uz prisustvo terorističkih grupacija Al Kaide i ISIL koje kontrolišu određene delove južnog Jemena. 

Dakle sa jedne strane u jemenskom konfliktu učestvuju suniti iz Južnog Jemena, Al Kaida, ISIL, Međunarodna koalicija koju predvodi Saudijska Arabija uz podršku SAD ali i privatna vojska poput „Academi“ (Blackwater), a sa druge strane šiiti iz Severnog Jemena, odnosno Huti. SAD, Velika Britanija i druge zapadne zemlje naoružavaju saudijsku vojsku i daju joj logističku podršku.  SAD i VB su prodali velike količine naoružanja Saudijskoj Arabiji, koje su plaćene  milijardama, a najveći deo tog oružja se koristi u Jemenu.

Saudijska Arabija i koalicioni partneri sprovode vazdušne napade u Jemenu, u kojima strada uglavnom civilno stanovništvo. Saudijska koalicija je više puta pogađala ciljeve kao što su stambeni blokovi, bolnice, verski objekti, kampovi za raseljene i sl. Takođe, postoje izveštaji o korišćenju nedozvoljenog oružja u Jemenu, od strane koja interveniše. Prema procenam UN do sada je preko 10 000 ljudi izgubilo živote,  50 000 je ranjeno, i oko dva i po miliona prisilno raseljeno. Među poginulima je mnogo dece. Zemlja se nalazi u stanju humanitarne katastrofe, gde milioni ljudi jedva preživljavaju glad.  Osim toga, u Jemenu je zavladala epidemija kolere koja je dodatno povećala smrtnost.

Strateški rizik Saudijske Arabije

I pored nesrazmernog odnosa snaga, koalicija koja interveniše je pretrpela znatne gubitke ne samo u ljudstvu već i u tehnici. Saudijska Arabija nije ostvarila nikakve vojne uspehe u Jemenu, a ima problema i na svojoj teritoriji gde su Huti u prigraničnim oblastima Nadžran, Asir i DŽizan, sproveli uspešne vojne operacije. Te teritorije su nekada ulazile u sastav Jemena, tako da Huti vide priliku da povrate svoje teritorije. I u samoj saudijskoj koaliciji koja bombarduje Jemen, počele su da rastu nesuglasice. S druge strane, terorističke organizacije u Jemenu koriste vojnu intervenciju SA za širenje svog uticaja. Ogranak Al Kaide Arapskog poluostrva  koji je 2009. objedinio Al Kaidu Saudijske Arabije i Jemena, je napravio uporište u Jemenu i smatra se najopasnijim ogrankom ove terorističke organizacije. 

Saudijska Arabija je krenula u intervenciju ohrabrena SAD, bez ikakve strategije, kao što to SAD već godinama čine zbog ostvarivanja svojih političkih ciljeva. Takvo ponašanje ove sile dovelo je do eskalacije mnogobrojnih žarišta, destabilizacije čitavih regiona, širenja terorizma i do istorijske migrantske krize. Saudijska Arabija se ovom intervencijom verovatno umešala u dugotrajni vojni sukob, koji nije u stanju da reši. Pokazalo se da Saudijska Arabija i koalicija koju ona predvodi nema dovoljno snage a ni morala da porazi Hute uprkos apsolutnoj superiornosti u naoružanju, posebno u avijaciji. Nesloga u koaliciji Saudijske Arabije, i dalji sukobi koji mogu iz toga da proiziđu, dodatno će pogoršati nezavidan položaj Rijada, a to će daleko uticati na poziciju Saudijske Arabije na Bliskom Istoku. Međutim stvari treba posmatrati u širem geopolitičkom kontekstu. Pobeda Huta u Jemenu dovešće do jačanja šiitskog bloka koji predvodi Iran, što će značiti i jačanje savezništva sa Rusijom, koja zajedno sa Iranom podržava borbu zvaničnih državnoh struktura Sirije protiv terorista. Na kraju može da se desi da i Jemen pozove Rusiju u pomoć, po uzoru na Siriju. U svakom slučaju Saudijska Arabija se suočila sa velikim strateškim rizikom, uz male šanse da situaciju može da preokrene u svoju korist.

Dragana Trifković, direktor Centra za geostrateške studije

 

Uputnice:

https://www.usnews.com/news/at-the-edge/articles/2017-06-26/yemen-thanks-to-cholera-and-war-is-hell-on-earth

http://balkans.aljazeera.net/vijesti/jemen-u-saudijskom-udaru-ubijene-zene-i-djeca

http://www.newsweek.rs/svet/71587-saudijska-arabija-cini-ratne-zlocine-u-jemenu-evo-zasto-zapad-okrece-glavu.html

http://www.vreme.com/cms/view.php?id=1059160

http://csef.ru/ru/oborona-i-bezopasnost/340/jemenskie-bazy-ozhidayut-rossiyan-6966

http://balkans.aljazeera.net/vijesti/pocela-nova-faza-intervencije-u-jemenu

http://balkans.aljazeera.net/tema/rat-u-jemenu

http://balkans.aljazeera.net/vijesti/mirovni-plan-za-bliski-istok-u-2017

http://balkans.aljazeera.net/vijesti/jemenski-pobunjenici-lansirali-balisticku-raketu-na-rijad

http://www.dw.com/sr/jemen-rat-sa-mnogo-lica/a-19062252

http://balkans.aljazeera.net/vijesti/jemen-zbog-rata-mjesecno-umire-100-civila

http://balkans.aljazeera.net/vijesti/donatorska-konferencija-o-jemenu-krinka-za-posrednicki-rat

https://russian.rt.com/world/news/403139-voz-iemen-tysyacha-pogibli-holera

http://www.vreme.com/cms/view.php?id=1274072

http://pescanik.net/nesrecni-jemen/

http://www.independent.co.uk/voices/saudi-arabia-syria-yemen-oil-prince-salman-down-in-flames-a7513636.html

http://www.pravda.rs/lat/2016/12/03/nastavljaju-se-masakri-saudijsko-vazduhoplovstvo-ubija-civile-u-jemenu/

http://www.latimes.com/world/middleeast/la-fg-yemen-us-arms-2017-story.html

 

Od istog autora

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner