Početna strana > Rubrike > Savremeni svet > Grčka na putu demografskog kolapsa - 2011. u Grčkoj živelo 11,1 milion stanovnika, a 2050. biće ih 8,3
Savremeni svet

Grčka na putu demografskog kolapsa - 2011. u Grčkoj živelo 11,1 milion stanovnika, a 2050. biće ih 8,3

PDF Štampa El. pošta
Andrea Muratore   
nedelja, 02. septembar 2018.

Čini se, da se za Grčku, duga noć krize nikada neće okončati. 20. avgust je bio značajan u simboličkom smislu, označavajući kraj prisustva Atine u režimu međunarodne finansijske pomoći, a manje u onom suštinskom, budući da je zemlja izašla izmrcvarena iz programa štednje koji je uzdrmao njenu ekonomiju i društveno tkivo.

Mere koje je praktično nemoguće ispuniti, a koje su nametnute Atini, predviđaju režim štednje produžen za decenije, sve do oko 2060. godine. Do ovog datuma, jedna druga ozbiljna kriza mogla bi da neumoljivo potrese Grčku – kriza demografskog kolapsa.

Alarmantna projekcija o stanovništvu Grčke

Grčku sada čeka vrlo duga i razorna demografska zima, nagoveštava Špigl. 2011. godine, u Grčkoj je živelo 11,1 milion stanovnika. 2015. godine, bilo ih je 10,8 miliona. Prema predviđanjima, broj stanovnika iznosiće 8,3 miliona do 2050. godine. Danas, 21% Grka ima više od 65 godina. 2050. godine, biće ih jedna trećina.

Podaci kojima se bavi jedna studija o evropskoj demografiji Berlinskog instituta za demografiju i razvoj nagoveštava, dakle, jedno nadvijanje nesreće nad jelinskom državom, budući da jedna sve starija populacija u stalnom opadanju nosi sa sobom brojna pitanja koja se tiču političkog, socijalnog i ekonomskog poretka. List Ekatimerini iznosi podatke državnog statističkog zavoda (Elsat), koji je saglasan oko gubitka od preko 300 hiljada ljudi u periodu između 2011. i 2015. godine, i čak predviđa da će 2080. godine, Grčka imati svega 7,2 miliona stanovnika. Ira-Emke Poulopulos, grčki akademik sa boravištem u Njujorku i Parizu, istakla je ovu vrlo važnu tematiku u jednom eseju – „Grčka populacija pod opsadom“.

Demografija je kompleksna nauka, koja zasniva svoje analize na dugoročnim projekcijama, koje teško mogu biti tumačene u svetlu slučajnih događaja, osim ako se radi o nesrećama kakve su ratovi ili epidemije. Ipak, naspram  ovih hipoteza spontano se javlja jedno pitanje – koliko su uticale mere štednje na grčki demografski ekvilibrijum?

Teret štednje

Đulio Meoti naznačio je u listu Foljo, da štednja nije bila podstičući uzrok pada stope nataliteta u Grčkoj. Po njemu, ,,trideset godina nakon građanskog rata sve do početka 1980-tih godina, demografske vrednosti bile su među najvišim kada je reč o evropskim zemljama, 2,2 deteta po ženi. Posle, od 1994. godine, stopa rađanja se zaustavila na 1,3 deteta po ženi“.

Ipak, Meoti ne propušta da istakne ulogu koju je igrala društvena kasapnica nametnuta Grčkoj u formi znatnog povećanja abortusa zbog ekonomskih razloga. „Broj abortusa koji se obave u Grčkoj povećao se za 50% od početka ekonomske krize. U međuvremenu, broj porođaja u državnim bolnicama je opao za 30%. Pre deset godina bilo je 200 hiljada abortusa godišnje na populaciju od 11 miliona ljudi. Sada je taj broj porastao na 300 hiljada“.

 U zemlji se sada već rađa svega 90 hiljada dece godišnje, i demografsko opadanje dovelo je do toga da Melburn bude treći grčki grad na svetu posle Atine i Soluna. Drugi alarmantni signal je zabeležen 2015. godine, kada se po prvi put očekivano trajanje života građanina Grčke skratilo. Mere štednje su uzdrmale i bacile u još veću bedu milione Grka – uticaj na demografiju je rezultanta uticaja na sanitarne, obrazovne, radne i socijalne uslove svakog pojedinaca kojeg je dotakla kriza, i stoga je logično zaključiti, mimo same statistike o stopi rađanja, da mere štednje i ekonomska kriza predstavljaju dva problema koji su predodređeni da sami sebe hrane.

Grčka i Bugarska ujedinjene u demografskom propadanju

Ozbiljne demografske probleme koje proživljava Grčka ima i susedna Bugarska, za koju se predviđa smanjenje stanovništva sa sadašnjih 7,1 miliona žitelja (2016) na 3,4 miliona (verovatno je reč o 2080. godini, prim. prevodioca), po stopi od oko 60 hiljada manje godišnje, 164 osobe na dan. Reč je o depopulaciji koja je najbrža i najozbiljnija na planeti, zajedno sa onom koju preživljava Rumunija za isti period, piše Emanuel Petrobon u Opinio Juris.

Ekonomski najslabija oblast Evrope naći će se dakle u veslanju punom snagom na tragu nadiranja demografske zime za koju se predviđa da će da se obruši na čitav Stari kontinent, ali koja će da pogodi proporcionalno teže one zemlje koje su lišene političko-ekonomskih struktura za suočavanje sa time. Zato je jedna zdrava demografija, s one strane svake retorike, nužna pretpostavka za zdravlje svake nacije. Ali, misliti na budućnost jedne zemlje čini se sve problematičnijim za jednu državu kao što je Grčka, koja već osam godina živi sa svakodnevnim tegobama i oskudicama.

Preveo sa italijanskog: Nebojša Vuković

Izvor: http://www.occhidellaguerra.it/la-grecia-verso-il-tracollo-demografico-perdera-un-quarto-degli-abitanti-entro-il-2050/