Početna strana > Rubrike > Savremeni svet > Erdogan gazi sekulariste
Savremeni svet

Erdogan gazi sekulariste

PDF Štampa El. pošta
Vladimir Jevtić   
četvrtak, 05. novembar 2015.

Na prevremenim parlamentarnim izborima u Turskoj održanim u nedelju ubedljivo je pobedila Stranka pravde i razvoja (AKP).[1] Stranka aktuelnog predsednika Turske Redžepa Tajipa Erdogana osvojila je nešto više od 49 procenata glasova. Tim rezultatom pomenuta stranka će dobiti pravo da sama oformi vladu. I baš zbog ove činjenice mnogi sekularisti u Turskoj se plaše (s razlogom) da će doći do radikalizacije društva i da će stranka AKP na čelu sa Erdoganom zavesti totalitarizam.

Današnja Turska je zemlja koju muče brojni problemi, a najviše sukobi s Kurdima u samoj Turskoj i Siriji. Čini se da su građani Turske darivali svoje poverenje onoj stranci i onom čoveku za koga misle da ih može izvući iz nevolje. Redžep Tajip Erdogan je poznat po tome što pripada „tvrdoj“ struji u političko-verskom miljeu Turske.

Erdogan podržava islamiste, što je činjenica za koju ga optužuju sve slabiji sekularisti. Čini se da je narod Turske u većini glasao za onu struju koja može da obezbedi kakvu-takvu stabilnost, bez obzira na to što ta struja flertuje sa islamistima. Turska ima ambivalentan odnos prema ISIL-u i prilično jasan odnos prema Kurdima.

Nedavno su ponovo počeli sukobi između turske vojske i Radničke partije Kurdistana unutar Turske. Osim toga, turska vojska stalno napada položaje Kurda u Siriji koji se bore i protiv "Islamske države". Turski predsednik Redžep Tajip Erdogan beskompromisan je kada je u pitanju rešenje kurdskog problema. Međutim, on je isto tako beskrupulozan i prema protivnicima u zemlji.

Erdogan je nakon izbora izjavio da su rezultati nedeljnih izbora, na kojima je vladajuća Partija pravde i razvoja ubedljivom pobedom povratila parlamentarnu većinu, pokazali da je narod izabrao da zaštiti ambijent stabilnosti i poverenja. Erdogan je u saopštenju istakao da je najvažnija poruka rezultata izbora upućena ekstremističkoj Radničkoj partiji Kurdistana da "nasilje, pretnje i krvoproliće ne može da koegzistira sa demokratijom i vladavinom prava", prenela je agencija Rojters.“[2]

Što se tiče protivnika među samim Turcima, Erdogan je odmah posle izbora preuzeo inicijativu. On je očistio medije jednim potezom optuživši šefove opozicionog lista Nokta za pokušaj državnog udara. Glavni urednik DŽeveri Given i direktor lista Murat Čapan optuženi su za pokušaj državnog udara i stavljeni su u pritvor. „Njih dvojicu je policija u Istanbulu uhapsila pošto je na naslovnoj strani poslednjeg broja lista izborni trijumf Partije pravde i razvoja (AKP) predstavljen kao "početak građanskog rata u Turskoj".[3]

Turska policija je preuzela dve televizijske stanice koje su pripadale opozicionom bloku i otpustila je 58 novinara. To nije sve, Redžep Erdogan se sukobio i sa svojim verskim neprijateljem sveštenikom Fetulahom Gulenom i uhapsio je 35 njegovih pristalica. Među uhapšenima su i viši administrativni, kao i policijski službenici koji su bili pristalice pomenutog sveštenika. Prepad je počeo u zoru u Izmiru protiv pristalica i članova „paralelne strukture“, što je naziv za pristalice Fetulaha Gulena koji se nalazi u Sjedinjenim Državama.

Sud je tražio kaznu za Gulena u iznosu od 34 godine![4] Sekularisti u Turskoj malo čemu mogu da se nadaju. Nesumnjivo da će Erdogan još više učvrstiti svoju vlast, što se može odraziti na demokratski poredak u Turskoj, ali za većinu Turaka Erdogan i njegova partija su simboli stabilnosti države i obračuna sa Kurdima. Međutim, kurdsko pitanje će i dalje nastaviti da muči Tursku sve dok se ne iznađe prihvatljivo diplomatsko rešenje. Međutim, u ovom svetlu teško je da je Redžep Tajip Erdogan sposoban da pregovara sa Kurdima.

Turski avioni su ponovo bombardovali položaje Kurda i pitanje je na koji način Turski predsednik zapravo namerava da reši „kurdsko pitanje“, jer očito je da vojna sila ne može pomoći i da upotreba oružja obe strane vraća u začarani krug.[5] Ono što je sigurno jeste da je Erdogan obećao nastavak napada na položaje zabranjene Radničke partije Kurdistana, nakon što je u julu propao dogovor o prekidu vatre.

Nažalost, ovako visoka pobeda AKP na prevremenim parlamentarnim izborima ne obećava ništa dobro po demokratiju u Turskoj, a ni po pitanju Kurda jer očigledno je da je Redžep Tajip Erdogan nesposoban da pronađe mirno rešenje kurdskog pitanja.  


 

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner