Početna strana > Debate > Kosovo i Metohija > Reč naše Crkve treba da bude kratka i odlučna, jasna i upozoravajuća - „Niko ne sme ništa da potpiše“
Kosovo i Metohija

Reč naše Crkve treba da bude kratka i odlučna, jasna i upozoravajuća - „Niko ne sme ništa da potpiše“

PDF Štampa El. pošta
Apel grupe intelektualaca i crkvenih velikodostojnika   
sreda, 07. novembar 2018.

Grupa crkvenih velikodostojnika i srpskih intelektualaca poručila Saboru SPC da se posle pola godine od Poruke Sabora o KiM stanje pogoršalo.

Vaša Svetosti, Vaša Visokopreosveštenstva, Vaša Preosveštenstva,

Prošlo je pola godine od Poruke Svetog arhijerejskog sabora o Kosovu i Metohiji, koja je  jasnim stavom o našoj Svetoj zemlji svima stavila na znanje da se ona ne sme otuđiti. U narodu je ova Poruka probudila nadu da se u rešavanju ovog pitanja više neće ići pogrešnim putem popuštanja nezasitim zahtevima kosmetskih Albanaca i imperijalnim težnjama zapadnih sila.

Najviši državni funkcioneri u javnost su ubacili zlomisao o „razgraničenju“ Srba i Albanaca u pokrajini, što bi, po svoj prilici, omogućilo najpre formalno priznanje lažne države Kosovo od strane Srbije, a potom i priključenje tog dela srpske teritorije velikoj Albaniji. Tome je prethodila žestoka propaganda da Srbija na Kosovu tobože “nema ništa”

Od tada do danas stanje se nažalost pogoršalo. Zvanična politika Srbije nastavila je da odstupa od svoje ustavne obaveze da štiti deo državne teritorije, a u posebnim prilikama okupacije Kosova i Metohije – da štiti narod, imovinu i versko nasleđe. Najviši državni funkcioneri u javnost su ubacili zlomisao o „razgraničenju“ Srba i Albanaca u pokrajini, što bi, po svoj prilici, omogućilo najpre formalno priznanje lažne države Kosovo od strane Srbije, a potom i priključenje tog dela srpske teritorije velikoj Albaniji. Tome je prethodila žestoka propaganda da Srbija na Kosovu tobože “nema ništa”, te da bi i mali “dobitak”, putem razmene po principu srpsko za srpsko, navodno značio mnogo. Ova „ideja“ se nekako vremenski podudarila sa otvorenošću zapadne politike prema mogućoj „korekciji granica“, tako da smo danas svedoci ozbiljnih priprema za, kako se to diplomatski kaže, poslednju rundu pregovora.

Vanredni Sabor naše Crkve održava se upravo u ovo vreme. Poštovani oci, ne bismo vam se ovom prilikom obraćali da nismo ubeđeni da je poslednji čas da upravo Sabor vernom narodu i celokupnoj javnosti ukaže na realnu opasnost od nečega što je gore od tekuće okupacije, a to je predaja Kosova i Metohije. Okolnosti u Srbiji su se tako sklopile da još jedino naša sveta Crkva raspolaže ubedljivom rečju. Ta reč se po prirodi stvari ne troši za javna svetovna pitanja, ali dogodi se da se bez nje ne može izaći iz senke zlehudih istorijskih okolnosti. Da bismo ostali u borbi za očuvanje Kosova i Metohije, narodu je potrebna takva reč istinitog svedočenja o opasnosti koju uvećava i naša zvanična politika.

Njih može da nadjača jedino reč naše Crkve. Ona treba da bude kratka i odlučna, jasna i upozoravajuća. Njen smisao mora biti u poruci da „niko ne sme ništa da potpiše“, a narod će shvatiti njeno pravo značenje

Tekuća zvanična retorika o Kosovu i Metohiji obavijena je velom tajne. Mi samo znamo da treba da priznamo tu lažnu tvorevinu kao državu i da za to „nešto“  dobijemo „nešto”. To je srž zvanične najave, ali i samo toliko dovoljno je za uzbunu, jer reč je o lažnom stavu. Osnovni problem je u tome što se na lažnom stavu zasniva domaća politika. Ona se svakodnevno dopunjuje obiljem reči koje niko ne može da dovede u logičnu vezu. Te reči služe za prikrivanje, a ne otkrivanje onoga što se sprema. Njih može da nadjača jedino reč naše Crkve. Ona treba da bude kratka i odlučna, jasna i upozoravajuća. Njen smisao mora biti u poruci da „niko ne sme ništa da potpiše“, a narod će shvatiti njeno pravo značenje.

Časni Oci,

Strahujemo da je ovo poslednja prilika da se nešto uradi. Ako se ispusti ovaj trenutak svi ćemo snositi odgovornost, ali u praznom prostoru nepopravljivog i možda najvećeg istorijskog poraza.

U Beogradu, 2. novembra 2018.

Potpisnici: 

arhimandrit Andrej, starešina manastira Svetog Stefana u Slancima

prof. dr Slobodan Antonić

jeromonah Atanasije, manastir Lipovac

Danilo Basta, redovni član SANU

Matija Bećković, redovni član SANU

prof. dr Vladimir Božović

Ksenija Božović, potpredsednik Građanske inicijative SDP „Oliver Ivanović“

iguman Varnava, starešina manastira Svetog Save u Kuveždinu

prof. dr Mirjana Vasović

arhimandrit Venijamin, duhovnik manastira Preobraženje

Alek Vukadinović, pesnik

Zorka Vukadinović, profesor

Đorđe Vukadinović, politički analitičar i urednik NSPM

prof. dr Slobodan Vladušić

Marinko Vučinić, publicista

arhimandrit Gavrilo, duhovnik manastira Svete Petke Berkasovo

general Božidar Delić

arhimandrit Dionisije, starešina manastira Lipovac

prof. dr Jovan Dušanić

prof. dr Aleksandar Đikić

Nikola N. Živković, publicista i prevodilac

dr Nikola Žutić, naučni savetnik

dr Marko Jakšić

dr Slobodan Janković, naučni saradnik

protosinđel Jovan, duhovnik manastira Lešje

prof. dr Aleksandar Jovanović

prof. dr Duško Kovačević

prof. dr Miloš Ković

prof. dr Časlav Koprivica

Ružica Levuškina, naučni saradnik

prof. dr Milo Lompar

protosinđel Makarije, nastojatelj manastira Fenek

jeromonah Makarije, starešina manastira Privina glava

prof. dr Aleksandar Milanović

Nikola Milovančev, pravnik i istoričar

prof. dr Sofija Miloradović

prof. dr Dejan Mirović

Zvonko Mihajlović, bivši predsednik opštine Štrpce

prof. dr Radivoje Mladenović

Časlav Ocić, redovni član SANU

Predrag Piper, redovni član SANU

prof. dr Valentina Pitulić

protođakon dr Ljubomir Ranković

dr Dragana Ratković, viši naučni saradnik, urednik Rečnika SANU

Prof. dr Mitra Reljić

Doc. dr Slobodan Reljić

Prof. dr Slobodan Remetić

dr Predrag Peđa Ristić, arhitekta, protoneimar

Slaviša Ristić, narodni poslanik sa Kosova i Metohije

prof. dr Slobodan Samardžić

prof. dr Milomir Stepić

jeromonah Simeon, starešina manastira Rukumija

arhimandrit Stefan, starešina manastira Velika Remeta

jeromonah Stefan, manastir Svetog Stefana u Slancima

Milun Stijović, istraživač-saradnik Istorijskog instituta

dr Rada Stijović, naučni savetnik

Dragana Trifković, direktor Centra za geostrateške studije

prof. dr Aleksandar Ćorac

jeromonah Hrizostom, nastojatelj manastira Crna Reka

doc. dr Marica Šljukić

prof. dr Srđan Šljukić

Kosta Čavoški, redovni član SANU

(NSPM)