Početna strana > Hronika > Srpska pravoslavna crkva i vernici slave praznik posvećen Prepodobnoj mati Paraskevi, u narodu poznat kao Sveta Petka
Hronika

Srpska pravoslavna crkva i vernici slave praznik posvećen Prepodobnoj mati Paraskevi, u narodu poznat kao Sveta Petka

PDF Štampa El. pošta
ponedeljak, 27. oktobar 2025.

 Srpska pravoslavna crkva i vernici slave praznik posvećen Prepodobnoj mati Paraskevi, u narodu poznat kao Sveta Petka. Svetiteljka uživa veliko poštovanje, ne samo u našem narodu, već i kod drugih pravoslavnih naroda, pa i pripadnika drugih vera. Posvećeni su joj brojni srpski hramovi, a slavi se i kao krsna slava.

Sveta Petka rođena je krajem desetog veka u Vizantiji, u gradu Epivatu, u imućnoj i pobožnoj porodici. Imala je brata Jevtimija, koji se veoma mlad zamonašio i kasnije postao episkop maditski.

Posle smrti roditelja, podelila je svoje bogatstvo sirotinji i zamonašila se u Crkvi Svete Sofije u Carigradu, gde je dobila ime Paraskeva.

Prema predanju, mnoge godine provela je u pustinji, u postu i molitvi i usamljeničkom životu. Predanje dalje kaže da joj se u snu javio anđeo i uputio u otadžbinu da širi veru Hristovu. Zbog toga je na ikonama predstavljena u monaškoj odeći, sa krstom u ruci.

Jedna je od najvećih misionarki hrišćanske vere i poštuje se u celom pravoslavnom svetu.

Kult Svete Petke u Srbiji

U našem narodu kult Svete Petke posebno je ojačao krajem 14. veka, posle Kosovske bitke.

Prve zapise o svetici, o prenosu moštiju Svete Petke iz Vidina u Srbiju, ostavio je Grigorije Camblak, srednjovekovni pisac i crkveni poglavar, kijevski mitropolit i autor mnogih dela koja su ušla u staru bugarsku, srpsku i rusku književnost.

Prenošenje moštiju

Njene čudotvorne mošti tokom vremena prenošene su mnogo puta.

Na njenom grobu, kaže legenda, događala su se čuda. Bugarski car Jovan Asen je 1238. godine, prema mišljenju jednih oteo, a  drugih preneo mošti svete Paraskeve u svoj prestoni grad Trnovo.

Kada su Turci osvojili Bugarsku, mošti su prenete, po zapovesti sultana Bajazita, u moldavski grad Jaši.

Kneginja Milica uspela je 1396. da izmoli svetiteljkine mošti i sahrani ih u crkvi Ružici, na Kalemegdanu.

Sultan Sulejman Drugi preneo je mošti Svete Paraskeve 1521. godine u Carigrad.

Konačno, 1641. carigradski patrijarh Partenije poklonio je mošti moldavskom knezu Vasiliju Lupulu, koji ih je preneo u Jaši i položio u Crkvu Sveta tri jerarha, gde su i danas.

Mole joj se žene svih vera i nacija

Sveta Petka se smatra ženskim praznikom, pa joj se mole žene svih vera i nacija. Posebno je poštovana kao zaštitnica žena, majki i porodilja. Slavi se i kao krsna slava.

I danas, veliki broj ljudi obraća joj se molitvom za pomoć i spas u bolesti i nevoljama. Mnogo je onih koji tvrde da im se svetica javila u snu i govorila im šta da rade.

U blizini hrama posvećenog Svetoj Petki obično se nalaze izvori, za koje se veruje da imaju lekovita svojstva

Narodna verovanja i običaji

Narodna verovanja kažu da na dan Svete Petke ne sme da se pere veš, da se šije, da se radi težak posao, pogotovo ne treba da rade žene.

Osobe koji imaju neki zdravstveni problem, treba da odu u crkvu i umiju se na izvoru ili česmi koji se nalazi u blizini hrama Svete Petke.

Na Svetu Petku mlade devojke treba da beru cveće i njime ukrase svoj dom kako bi u njima cele godine vladala sloga i mir, dok se devojčicama oblače nove haljinice kako bi ih u narednoj godini pratila sreća.

Devojke bi trebalo da pojedu parče slavskog kolača i da sačuvaju mrvice, pa će te noći u snu videti svoju sudbinu i budućeg muža.

Slavska trpeza na dan Svete Petke se ne sklanja do sutradan, a kada svi gosti odu, domaćica bi trebalo da okadi trpezu tri puta kako bi svetica posetila i blagosiljala njen dom.

Molitva Svetoj Petki

Sveta Petko, Božja svetiteljko, moli Boga za nas.

Udostojila si se gledanja lica Božja kao čedo našeg naroda, slavna Petko svetiteljko, pa imamo slobodu tebi govoriti, srodnici našoj, i tebe moliti za spasenje duša naših.

Slava si i pohvala Beogradu, gde čudotvorna voda tvoja privlači množine mnoge, kao negde Vitezda, i daje slepima vid, uzetim zdravlje, malaksalim snagu, i svima bodrost i radost, Hristova device, naša pomoćnice.

Budi i nadalje straža našem prestonom gradu, i utvrdi ga u Pravoslavlju, pomozi vernicima, podigni nedužne i tužne a usopštim roditeljima našim, braći i deci, izmoli večni pokoj i večno spasenje, sveta Petko, Božja svetiteljko.

Svima pomozi, pa i meni ne odmozi. Dobre u dobru složi, i svako im dobro umnoži. Da se kroz tebe proslavi Bog u Trojici, navek veka. Amin.

(RTS)

 
Pristigli komentari (0)
Pošaljite komentar

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li mislite da će u 2025. godini biti održani vanredni parlamentarni izbori?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner