Početna strana > Hronika > “South China Morning Post”: Koronavirus ima 1.000 puta veću spospobnost od SARS-a da se veže za ljudske ćelije - mutacije slične onima koji su pronađene u HIV-u i Eboli
Hronika

“South China Morning Post”: Koronavirus ima 1.000 puta veću spospobnost od SARS-a da se veže za ljudske ćelije - mutacije slične onima koji su pronađene u HIV-u i Eboli

PDF Štampa El. pošta
petak, 28. februar 2020.

Novi koronavirus ima mutaciju sličnu HIV-u, što znači da bi njegova sposobnost da se veže za ljudske ćelije mogla biti i do 1.000 puta jača nego sa SARS virusom, pokazala su nova istraživanja naučnika iz Kine i Evrope. Otkriće bi moglo pomoći da se objasni ne samo kako se zaraza proširila, ali i odakle dolazi i kako se najbolje boriti protiv nje.

Naučnici su pokazali da je SARS (teški akutni respiratorni sindrom) ušao u ljudsko telo vezanjem na proteinski receptor nazvan ACE2 na ćelijskoj membrani. I neke rane studije sugerisale bi da bi novi koronavirus, koji ima oko 80% genetske strukture Sars-a, mogao slediti sličan put.

Ali ACE2 protein ne postoji u velikim količinama kod zdravih ljudi, a to je delimično pomoglo da se ograniči obim epidemije SARS-a 2002-03, u kojoj je zaraženo oko 8000 ljudi širom sveta.

Ostali visoko zarazni virusi, uključujući HIV i Ebolu, ciljaju enzim furin koji deluje kao protein aktivator u ljudskom telu. Mnogi proteini su neaktivni ili uspavani kada se proizvode, a moraju se "seći" na određenim tačkama da bi aktivirali svoje različite funkcije.

Kada su pogledali sekvencu genoma novog koronavirusa, profesor Ruan Jishou i njegov tim sa Univerziteta Nankai u Tianjinu pronašli su odsek mutiranih gena koji nisu postojali na SARS-u, ali su bili slični onima koji su pronađeni kod HIV-a i Ebole.

"Ovaj nalaz sugerira da se 2019.-nCoV [novi koronavirus] može značajno razlikovati od sarsovog koronavirusa na putu infekcije", kažu naučnici u radu objavljenom ovog meseca na Chinakiv.org, platformi koju koristi Kineska akademija nauka.

"Ovaj virus može da koristi mehanizme za pakovanje drugih virusa, poput HIV-a."

Prema studiji, mutacija može stvoriti strukturu poznatu kao mesto cepanja u novom spiralnom proteinu koronavirusa.

Virus koristi proteinski spajk da se prikači na ćeliju domaćina, ali obično je taj protein neaktivan. Posao strukture mesta cepanja je da prevaziđe humani protein furin, tako da će on rezati i aktivirati spike protein i izazvati „direktnu fuziju“ virusne i ćelijske membrane.

U poređenju sa Sarsovim načinom unosa, ovaj način vezivanja je „100 do 1.000 puta“ efikasniji, navodi se u studiji.

U narednoj studiji, istraživački tim koji je vodio profesor Li Hua sa Univerziteta za nauku i tehnologiju Huazhong iz Vuhana, provincija Hubei, potvrdio je Ruanove nalaze.

Mutacije nisu mogle da se nađu u Sars, Mersu ili Bat-CoVRaTG13, koronavirusu šišmiša koji se smatrao originalnim izvorom novog koronavirusa sa 96 posto sličnosti u genima.

To bi mogao biti „razlog zašto je SARS-CoV-2 zarazniji od ostalih koronavirusa“, ​​napisao je Li u svom radu.

U međuvremenu, studija francuskog naučnika Etjena Dekrolijana Univerzitetu Marselj, koja je objavljena u naučnom časopisu „Antiviral Riserč“ 10. februara, takođe je pronašla "mesto cepanja poput furina" koje nema u sličnim koronavirusima.

Istraživač sa Pekinškog instituta za mikrobiologiju, Kineske akademija nauka u Pekingu, rekao je da su sve studije zasnovane na genetskom sekvenciranju.

„Da li se virus ponaša onako kako je predviđeno, biće će potrebno naći i druge dokaze, uključujući eksperimente“, rekao je istraživač koji je tražio da ostane neimenovan.

"Odgovor će reći kako nas koronavirus čini bolesnim", rekao je.

Naučnici su dramatično promenili razumevanje ponašanja novog koronavirusa u poslednjih nekoliko meseci.

Isprva se virus nije smatrao glavnom pretnjom, a kineski centri za kontrolu i prevenciju bolesti govorili su da nema dokaza o prenošenju sa čoveka na čoveka.

Ali ta pretpostavka ubrzo je poništena i od tog dana je širom sveta bilo više od 81.000 potvrđenih infekcija.

Kineski istraživači zaključili su da lekovi koji ciljaju enzim furin mogu imati potencijal da spreče replikaciju virusa u ljudskom telu. Oni uključuju "seriju lekova protiv HIV-1 kao što su Indinavir, Tenofovir Alafenamid, Tenofovir Disoproksil i Dolutegravir i terapeutski lekovi protiv hepatitisa C, uključujući Boceprevir i Telaprevir", pokazala je Li-ova studija.

Naučnici su u novom koronavirusu pronašli odsek mutiranih gena koji su bili slični onima koje su pronađeni kod HIV-a i ebole

Ovaj predlog je u skladu sa izveštajima nekih kineskih lekara koji su sami sebi davali lekove protiv HIV-a nakon što su bili pozitivni na novi koronavirus, ali još uvek nema kliničkih dokaza koji bi podržali teoriju.

Takođe se nada da bi veza sa enzimom furin mogla da baci svetlo na evolucionu istoriju virusa pre nego što je skočio na ljude.

(NSPM, South China Morning Post)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner