Početna strana > Hronika > Radomir Lazović: Garancija Nemačke o poštovanju ekoloških standarda u projektima Rio Tinta nema, niti može da ih bude - jer Nemačka ne može da garantuje poštovanje zakona u Srbiji
Hronika

Radomir Lazović: Garancija Nemačke o poštovanju ekoloških standarda u projektima Rio Tinta nema, niti može da ih bude - jer Nemačka ne može da garantuje poštovanje zakona u Srbiji

PDF Štampa El. pošta
petak, 19. jul 2024.

Radomir Lazović je, na konferenciji za novinare koju se održale opozicione stranke u Skupštini nakon sastanka sa nemačkim diplomatama, a u vezi sa potpisanim Memorandumom o kritičnim sirovinama između Srbije i Evropske unije, rekao da da nema garancija Nemačke da će se poštovati ekološki standardi u projektima Rio Tinta, kao i da ne može da ih bude, jer Nemačka ne može da garantuje poštovanje zakona u Srbiji.

„Glavna poruka nam je, i ono što je jasno, nema nikakvih novih konkretnih garancija koje dolaze od Nemačke da će se poštovati ekološki standardi u projektima Rio Tinta.
Garancija nema, a ne može ni da ih bude, jer kako će Nemačka garantovati da se u Srbiji poštuju zakoni. Vučić zna da nema većinsku podršku u ovom slučaju, i sada manipuliše idejom i predstavlja Nemačku kao ekološkog garanta“, istakao je Lazović.

Kako kaže, sastali su se Franciskom Branter, državnom sekretarkom u Ministarstvu za ekonomske poslove i klimatsku akciju Nemačke i predstavnicima ambasade Nemačke, kojima smo preneli argumente protiv iskopavanja litijuma u „ovakvim trenucima, s ovakvim rizicima“.

Prokomentarisao je i izjave nemačkih zvaničnika na konferenciji za novinare održanoj u Berlinu, a pre Šolcove posete Srbiji. „Pitanje medija je bilo ‘da li ste zanteresovani da li će srpske podzemne vode biti zagađene teškim metalima, kao posledica rudaranja’? Portparol nemačkog Kancelara Štefen Hebešrtajt je rekao ‘ pretpostavljam da Vlada Srbije i srpske vlasti budno prate ovako nešto“, navodi Lazović na konferenciji za novinare. Drugi zvaničnik je, navodi Lazović, na pitanje kakvi su ekološki standardi, rekao da ne može da proceni i da za to treba da se obrate Vladi Srbije.

„Ceo teret je na Vladi Srbije. Nema garancija… Razgovarali smo i o tome da je odluka Ustavnog suda šamar u lice svima u Srbiji, gde on na dugme donosi odluke u korist stranog investitora i vlade koja ga promoviše. Razg smo da je saklonjena, sakrivena, ukradena narodna inicijativa za zabranu iskopavanja litijuma i bora, koju je potpisalo 38 hiljada ljudi. Razgovarali smo o tome kakav mi to odnos sa lokalnom zajednicom imamo, kada se aktivisti sa sela hapse i odvode u BIA“, ističe.

Još je dodao da su iskazali brigu o gradnji fabrike baterija i pokretanja automobilske industrije. „I za to ne postoje garancije i Vučić je rekao da se veruje na reč… Ovo nisu garancije da će se poštovati ekološki standardi koji će biti zadovoljavajući“, zaključio je.

„Vlasti je nemoguće verovati“

Narodna poslanica i internacionalna sekretarka Demokratske stranke Ksenija Marković kazala je da je izvor bojazni sa jedne strane što je iskopavanje litijuma kao rudarska aktivnost, kako navodi, dovoljno izazovna za bezbednost i životnu sredinu, a sa druge strane tu je pitanje nepoverenja u institucije.

„Drugi veliki problem je što imamo nekompetentnu i korumpiranu vlast, kojoj ne verujemo, i koja je više puta prevarila i obmanula građane na različite načine, i zbog toga im ne možemo verovati na reč da će svi standardi EU biti ispoštovani“, rekla je ona.

Narodni poslanik Pokreta slobodnih građana Vladimir Pajić rekao je o litijumu ne sme biti govora.

„Mi smo danas postavili pitanje da li Nemačka, ukoliko bi bila dva tastera, na jednom bi pisalo litijum, na drugom bi pisalo poglavlje 23/24, koje se tiče demokratije, slobode govora, koji bi taster Nemačka pritisnula. Nismo na to dobili pravi odgovor. O litijumu ne sme biti govora, jer je vlast i na manjem nivou pokazala neverovatan nivo korupcije. Ovakav način rada je usmeren samo na korupciju, a ne na interes građana“, smatra.

Narodna poslanica Biljana Đorđević  kaže da priča da ćemo imati lanac proizvodnje, osvrtanjem na Akt o kritičnim sirovinama, na osnovu koga je, kako je navela, potpisan današnji Memorandum, nije tačna. “ Težiče se ka tome da 40 odsto potrošnje prizvoda bude proizvedeno unutar same EU. Srbija nije članica EU“, istakla je ona.

(N1)

 
Pošaljite komentar

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner