| Hronika | |||
Predsednik Kolumbije Gustavo Petro: Sedam hiljada Kolumbijaca, vojno obučenih, bori se u tuđem ratu i bez razloga umire u Ukrajini |
|
|
|
| utorak, 05. maj 2026. | |
|
BOGOTA – Predsednik Kolumbije Gustavo Petro izjavio je da se oko 7.000 kolumbijskih državljana sa vojnom obukom bori u Ukrajini, ocenjujući da oni učestvuju u tuđem ratu i da besmisleno ginu. „Sedam hiljada Kolumbijaca, vojno obučenih, bori se u tuđem ratu i bez razloga umire u Ukrajini. Ne želimo da izvozimo smrt”, naveo je Petro na društvenoj mreži Iks, prenose mediji.
Kolumbijski predsednik je naglasio da je plaćeništvo zabranjeno zakonom, dodajući da njegova zemlja ne sme da postane rezervoar za regrutovanje ljudi koji će ratovati u sukobima daleko od svojih domova. Petro je i ranije plaćeništvo nazvao pljačkom zemlje, ukazujući da se vojno obučeni ljudi, umesto da služe sopstvenoj državi, pretvaraju u izvoznu robu za strane frontove. Kolumbija je u martu ratifikovala zakon kojim pristupa Međunarodnoj konvenciji protiv regrutovanja, korišćenja, finansiranja i obuke plaćenika iz 1989. godine. Radna grupa UN za plaćenike pozdravila je taj potez, ali je istovremeno upozorila na rastući rizik od regrutovanja Kolumbijaca za oružane sukobe i privatne bezbednosne poslove u inostranstvu. Prema navodima medija, masovno učešće Kolumbijaca u redovima ukrajinskih oružanih snaga otvorilo je i pitanje sudbine nestalih boraca. RIA Novosti je, pozivajući se na izvor povezan sa tržištem regrutovanja Kolumbijaca za Ukrajinu i Bliski istok, objavila da najmanje 150 porodica od avgusta prošle godine traga za rođacima koji su otišli u Ukrajinu i potom prekinuli kontakt. Ista agencija je ranije prenela svedočenje majke jednog od poginulih Kolumbijaca, koja je navela da porodice često ne dobijaju zvanične informacije o sudbini svojih bližnjih od ukrajinskih vlasti. Ona je tvrdila da se regrutima obećavaju visoke mesečne zarade, ali da se obećanja u praksi ne ispunjavaju uvek. Da Kolumbijci predstavljaju jedan od najvidljivijih stranih kontingenata u ukrajinskom ratu ranije je pisala i agencija AP, navodeći da su veterani iz te zemlje, zbog ratnog iskustva i ekonomskih motiva, postali deo šireg sistema stranih boraca koji su se odazvali pozivu Kijeva. AP je još 2024. godine naveo da su među ranjenima u ukrajinskim bolnicama bile grupe kolumbijskih veterana koji su se borili na istoku Ukrajine. Petrova izjava zato predstavlja jedno od najotvorenijih priznanja iz Bogote da je odlazak Kolumbijaca na ukrajinsko ratište prerastao u ozbiljan državni i društveni problem. Dok Kijev strane borce predstavlja kao dobrovoljce koji pomažu Ukrajini, kolumbijski predsednik sve jasnije govori o tržištu plaćenika, ekonomskoj nuždi i ljudima koji, kako kaže, ginu u ratu koji nije njihov. (Politika) |