Na današnji dan: Rođeni Oldos Haksli, Karl Gustav Jung i Salvador Aljende; 1953. Fidel Kastro započeo borbu protiv Batiste; Naser nacionalizovao Suecki kanal

Na današnji dan 1894. godine rođen je engleski pisac Oldos Haksli, ironičan i duhovit, samosvojan posmatrač superiornog obrazovanja, skeptik. Dela: romani "Vrli novi svet", "Jalovo lišće", "Kontrapunkt života", "Posle mnogo leta", "Vreme mora da stane", zbirke pripovedaka "Mali Meksikanac", "Dve, ili tri gracije", eseji i studije "Zajedljivi Pilat", "Muzika u noći", "Večna filozofija", "Nauka, sloboda i mir".

1856 - Rođen je engleski pisac irskog porekla DŽordž Bernard Šo, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1925. Bio je smeo satiričar i neobično duhovit literata. U oštrom ali šaljivom tonu prikazivao je protivrečnosti britanskog društva. Pisao je i na političke i ekonomske teme. Bio je poznat kao dobar govornik i takođe kao pozorišni i muzički kritičar. Dela: "Pigmalion", "Čovek i natčovek", "Vraćanje Metuzalemu", "Kuće udovičke", "Sveta Ivana", "Major Barbara", "Kandida", "Zanat gospođe Vorn", "Lekar u nedoumici", "Cezar i Kleopatra", zbirka "Tri pozorišna komada za puritance".

1858 - Lionel Rotšild je postao član Donjeg doma britanskog Parlamenta, čime je postao prvi pripadnik jevrejskog naroda kojem je to uspelo.

1875 - Rođen je švajcarski psihijatar Karl Gustav Jung. Posle odvajanja od Sigmunda Frojda, čiji je bio učenik, i odbacivanja njegovog koncepta "psihoanalize" počeo je s razradom sopstvenog sistema. Osnivač je "analitičke" ili "kompleksne" psihologije. Originalno je razradio koncepciju o psihološkim tipovima, teoriju o arhetipovima, o kolektivo-nesvesnom. Bio je neobično plodan i svestran autor, po mnogima jedan od najbitnijih umova dvadesetog veka, unekoliko i mistik. Dela: "Psihološki tipovi", "Psihologija i religija", "Simbolika duha", "Studija o arhetipovima", "Aion", "Alhemijske studije", "Mysterium coniunctionis","Simboli preobražaja".

1908 - Rođen je čileanski državnik Salvador Aljende Gosens, lekar psihijatar po profesiji, osnivač Socijalističke partije Čilea. Bio je uvereni marksista. Izabran je za predsednika na izborima u septembru 1970, ali je srušen i najverovatnije ubijen septembra 1973. Državni udar protiv njega izveo je general Augusto Pinoče, nesumnjivo pod uticajem SAD.

1909 - U Barseloni su velike radničke demonstracije prerasle u pobunu. Nemiri su bili izazvani odlukom španske vlade da pozove pod oružuje nekoliko klasa rezervista. Okršaji vojske i radnika nazvani su kasnije "Krvava katalonska sedmica".

1922 - Rođen je američki filmski režiser Blejk Edvards, koji se najviše iskazao kao autor društvenih "crnih komedija", punih humora, cinizma i destrukcije. Filmovi: "Doručak kod Tifanija", "Eksperiment u teroru", "Šta si radio u ratu, tata?", "Pink panter", "Darling Lili", "Povratak Pink Pantera", "Viktor, Viktorija", "Čovek koji je voleo zene".

1928 - Rođen je američki filmski režiser Stenli Kjubrik, jedna od najosobenijih ličnosti svetskog filma. Namera mu je, po sopstevnim rečima, bilo stvaranje samo "konačnih dela" savršenih proizvoda. Filmovi: "2001: Odiseja u svemiru", "Paklena pomorandža", "Dr Strejndžlav", "Spartak", "Ubijanje", "Uzaludna pljačka", "Staze slave", "Lolita", "Beri Lindon", "Isijavanje", "Ful metal džekit", "Široko zatvorenih očiju".

1934 - Komunistička i Socijalistička partija sklopile su ugovor o zajedničkoj akciji protiv desnice u Francuskoj čime je obrazovan takozvani "Narodni front". Po uzoru na Francusku takve organizacije nastale su i u drugim zemljama Evrope, pa i u Kraljevini Jugoslaviji. Bila je to nova taktika Kominterne, komunističke internacionale, usmerena protiv ekstremne desnice ali umnogome i protiv građanskog društva.

1941 - Američki predsednik Frenklin Ruzvelt je "zamrznuo" svu japansku imovinu u SAD.

1943 - Rođen je engleski muzičar Mik DŽeger, osnivač i pevač rok grupe "Rolingstouns".

1952 - Umrla je Eva "Evita" Peron, tada nesumnjivo najpopularnija ličnost u Argentini, 33-godišnja supruga predsednika Huana Perona.

1953 - Neuspešnim napadom gerilaca na kasarnu Monkada u gradu Santjago de Kuba, Fidel Kastro je započeo borbu protiv režima diktatora Fulhensija Batiste. Kastro je uhapšen i potom je emigrirao, ali je posle njegovog povratka u zemlju 1956. usledilo masovno pristupanje pobunjenicima, koji su na prelazu 1958. na 1959. preuzeli vlast.

1956 - Egipatski predsednik Gamal Abdel Naser nacionalizovao je Suecki kanal, do tada pod kontrolom zajedničke anglo-francuske kompanije. Obećano je finansijsko obeštećenje Britaniji, Francuskoj i SAD, ali to nije zadovoljilo London i Pariz pa je došlo do vojne intervencije.

1963 - U zemljotresu u Skoplju poginulo je više od hiljadu ljudi.

1965 - Maldivska ostrva u Indijskom okeanu, britanski protektorat od 1887. stekla su nezavisnost.

1984 - Umro je američki statističar DŽordž Horas Galup, direktor i osnivač 1935. "Galupovog instituta" za ispitivanje javnog mnjenja. Ta privatna organizacija, koja se izdržava prodajom usluga, prva je počela da sistematski ispituje stavove pojedinaca ili grupa o raznim pitanjima političkog, ekonomskog i društvenog života, služeći se posebnim statističkim metodama zasnovanim na anketiranju.

1993 - Prilikom pada južnokorejskog putničkog aviona blizu Seula 66 ljudi je poginulo.

1995 - Peru i Ekvador su se sporazumeli o demilitarizovanoj zoni od oko 500 kvadratnih kilometara u pograničnom amazonskom području, okončavši međusobni jednomesečni rat.

2006 - Ministri spoljnih poslova okupljeni na konferenciji o libanskoj krizi u Rimu saglasili su se da je potrebno formirati međunarodne snage sa mandatom Ujedinjenih nacija kako bi se mir vratio u Liban.

2008 - U seriji eksplozija u gradu Ahmedabad, u indijskoj državi Gudžarat, poginulo je 49 ljudi, a oko 150 je povređeno. Grupa koja sebe naziva "Indijski mudžahedini" preuzela je odgovornost za ovaj teroristički akt.

(Tanjug)