Hronika | |||
Na današnji dan rođeni Josip Broz Tito (1892) i francuski maršal Franše Depere (1856); 1995. NATO bombardovao širu okolinu Pala |
![]() |
![]() |
![]() |
nedelja, 25. maj 2025. | |
Danas je nedelja, 25. maj, 145. dan 2025. Do kraja godine ima 220 dana. 1803 - Rođen američki pisac i filozof Ralf Valdo Emerson, osnivač "Kluba transcendentalista". Kao sin pastora prihvatio je sveštenički poziv, ali ga je docnije napustio. U knjigama i predavanjima izražavao je panteističku ljubav prema prirodi. Imao je romantičnu viziju socijalne pravde, etičke ispravnosti i odgovornosti. Dela: "Priroda", "Ogledi", "Uzorni ljudi", "Vođ života", "Društvo i usamljenost", "Poeme". 1804 - Postavljena je prva đumrukana (carinarnica) Karađorđeve Srbije, na Savi kod Ostružnice, o čemu svedoče zapisi Petra Jokića, Karađorđevog buljubaše. Datum postavljanja prve carinarnice novovekovne srpske države, prihvaćen je kao Dan carinske službe Srbije. 1810 - U Rio de la Plati (sadašnja Argentina) počela je pobuna protiv španskog kolonijalnog režima i vlast je preuzela privremena vlada. Taj dan je docnije prihvaćen kao Dan nezavisnosti Argentine, mada je suverenost formalno proglašena tek u julu 1816. 1856 - Rođen je francuski maršal Luj Feliks Fransoa Franše Depere, istaknuti vojskovođa u Prvom svetskom ratu i počasni vojvoda Srpske vojske. U junu 1918. preuzeo je vrhovnu komandu nad savezničkim snagama na Solunskom frontu. Njegova je bila odluka da srpska vojska, kao najzainteresovaniji i najborbeniji deo savezničkih snaga na tom ratištu, treba prva da krene u proboj fronta. Procena se pokazala tačnom, pošto je srpska vojska, posle zapovesti za proboj fronta, brzo porazila Bugare i prisilila ih na kapitulaciju, a zatim i austrijske i nemačke trupe na tom potezu, što je bilo odlučujuće za slom Centralnih sila i okončanje Prvog svetskog rata. 1873 - Umro je Konstantin Danil, jedan od najvećih srpskih slikara 19. veka, predstavnik srpskog bidermajera. Stilom i tehnikom blizak bečkim klasicistima, izradio je niz ikonostasa, među kojima su najznačajniji u Uspenskoj crkvi u Pančevu i u eparhijskoj crkvi u Temišvaru, kao i portrete, mrtvu prirodu, kompozicije. Dostizao je pravo majstorstvo kao portretista, ispoljavajući znatnu umetničku snagu i plemenitost kolorita. Dela: "Gospođa Vajgling", "Umetnikova žena", "Gospođa Teteši", "Prvendar". Za remek dela srpskog slikarstva smatraju se njegov "Pavle Kengelac" kao i "Sveti Arhangel Gavrilo". 1887 - Rođen je Dragiša Brašovan, srpski arhitekta. Po okončanju školovanja u rodnom Vršcu studirao je na Tehničkom fakultetu u Budimpešti gde, posle diplomiranja 1912. radi u arhitektonskom ateljeu "Teri i Poganj". U Beogradu je 1920. sa M. Sekulićem, osnovao projektantski atelje "Arhitekt" a potom projektantsko preduzeće "D. Brašovan" 1925. Autor je brojnih reprezantativnih zdanja širom Srbije, među kojima su najpoznatija: Sokolski dom u Zrenjaninu, 1924; crkva u Orlovatu, 1927; Vila Genčić (danas Muzej Nikole Tesle), Beograd, 1929; Komanda vazduhoplovstva, Zemun, 1935; Palata Dunavske banovine, Novi Sad, 1935 - 1940; Palata Državne štamparije Kraljevine Jugoslavije (danas BIGZ), Beograd, 1940. Bio je počasni član Kraljevskog instituta britanskih arhitekata od 1953. a za dopisnog člana SANU izabran je 1961. 1889 - Rođen je rusko američki konstruktor aviona i helikoptera Igor Ivanovič Sikorski, jedan od najznačajnijih pionira avijacije. Helikopter je konstruisao još 1908, a 1913. prvi je izgradio avion s više motora. Njegove velike letelice su ga proslavile u Prvom svetskom ratu, posebno avion "Ilja Muromec" s četiri motora po 55 konjskih snaga. Posle boljševičke revolucije emigrirao je u SAD, gde je nastavio da izrađuje višemotorne avione, a izradi helikoptera se vratio 1939, usavršavajući ih tokom Drugog svetskog rata i posle njega. 1911 - Predsednik Meksika Porfirio Dijaz dao je ostavku posle pobede revolucionarnih snaga nad trupama vlade u građanskom ratu. 1922 - Rođen je italijanski političar Enriko Berlinguer, generalni sekretar Komunističke partije Italije od 1972. do smrti 1984, jedan od najistaknutijih pobornika "evrokomunizma" (odustajanje od ideje revolucionarnog dolaska na vlast i prihvatanje institucija parlamentarizma) i tvorac strategije "istorijskog kompromisa" s građanskim strankama, pre svega s demohrišćanima, i "demokratske alternative". U ranoj mladosti postao je komunista i 1944. uhapšen je kao sekretar komunističke omladine u rodnom Sasariju na Sardiniji. U Centralni komitet partije ušao je 1945, član Politbiroa postao je 1959, a zamenik generalnog sekretara 1969. Kao lider partije potpuno je suzbio sovjetski uticaj u najvećoj komunističkoj partiji na Zapadu. 1923 - Velika Britanija je priznala nezavisnost Transjordanije pod emirom Abdulahom. Istog dana 1946. novim sporazumom priznat je suverenitet te bliskoistočne države pod nazivom Jordan s Abdulahom kao kraljem. 1929 - U Narodnom pozorištu u Beogradu izvedena je premijera "Gospođe ministarke" Branislava Nušića u kojoj je naslovnu rolu tumačila Žanka Stokić, kojoj je Nušić unapred namenio ulogu. 1944 - Pod šifrom "Konjički skok" nemačke jedinice pod komandom Ota Skorcenija, koji nije učestvovao neposredno u napadu, izvršile su vazdušni desant na Drvar, u nameri da unište Vrhovni štab NOV i POJ. Varošica je žestoko bombardovana, potom su padobranske jedinice izvršile desant a ka Drvaru su nadirale jake nemačke snage od Knina, Bihaća, Banja Luke, Jajca i Livna. Jedinice oko Vrhovnog štaba, uključujući Šestu ličku brigadu, koja je u Drvar stigla ubrzanim maršem, pružile su snažan otpor, nanele padobrancima znatne gubitke i omogućile izvlačenje Vrhovnog štaba, a Prvi proleterski i Peti korpus poremetili su bočnim udarima nemačku operaciju. 1962 - Umrla je srpska slikarka Zora Petrović, profesor Akademije likovnih umetnosti u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Slikarstvo je učila kod Ljube Ivanovića, Mila Milunovića i vajara Đorđa Jovanovića, potom usavršavala u Pešti i Parizu. Njena dela odišu snažnim temperamentom i jakim koloritom. Pretežno je slikala aktove i žene iz naroda. 1963 - Samit afričkih država u Adis Abebi okončan je sporazumom o osnivanju Organizacije afričkog jedinstva. 1969 - U Sudanu je državnim udarom bez prolivanja krvi vlast preuzeo pukovnik DŽafer Muhamed el Nimeiri, koji je oborio demokratski izabranu civilnu vladu i odmah se proglasio general-majorom. 1979 - Jednu od najtežih nesreća u istoriji civilnog vazduhoplovstva SAD, prilikom pada aviona tipa DC-10 na čikaški aerodrom "O'Hara" pošto mu je prethodno otpao jedan motor, nije preživeo niko od 273 osobe, koliko se nalazilo u letelici. 1983 - U požarima koji su zahvatili tri broda na reci Nil u južnom Egiptu poginulo je više od 300 lica. 1991 - Tokom dvodnevnog "vazdušnog mosta", Izraelci su prebacili 15.000 etiopskih Jevreja iz Adis Abebe u Izrael. 1993 - Rezolucijom 827 Saveta bezbednosti UN osnovan je Haški tribunal za bivšu Jugoslaviju. 1995 - Četiri časa pre isteka ultimatuma, kojim je zaprećeno bombardovanjem ukoliko ne prestanu borbe oko Sarajeva, NATO avioni su bombardovali širu okolinu Pala. 1997 - Vojska je vojnim udarom zbacila civilnu vladu Sijera Leonea i prinudila predsednika Ahmada Tedžana Kabaha da napusti tu zapadnoafričku zemlju. 2010 - Umro je srpski književnik Erih Koš, član SANU, prevodilac, diplomata. Rođen je u Sarajevu 1913. a diplomirao je na Pravnom fakultetu u Beogradu 1935. Bio je pripadnik NOP-a od 1941. Dela: "Dosije Hrabak", "U potrazi za Mesijom", "Pisac govora", "Taj prokleti zanat spisateljski", "Uzgredne zabeleške". 2014 - Umro je Vojćeh Jaruzelski, predsednik Poljske, i čelnik vojne uprave u toj zemlji 1981-1983. General Jaruzelski državnim udarom došao je na vlast decembra 1981. kako bi smirio prilike u zemlji suočenoj s haosom koji je proizveo opozicioni sindikat Solidarnost, čime je predupredio verovatnu sovjetsku vojnu intervenciju. Jaruzelski je 1989. inicirao razgovore koji su vodili legalizaciji Solidarnosti i prvim delimično slobodnim izborima u zemljama sovjetskog bloka. 2014 - Petro Porošenko izabran je za predsednika Ukrajine, osvojivši u prvom izbornom krugu više od polovine glasova. Porošenko, poznat kao "kralj čokolade", predstavio je svoju pobedu kao pokazatelj sigurnog puta te zemlje "ka Evropi", odnosno kao "ujedinjenje Ukrajine". (Tanjug) |