Hronika | |||
Na današnji dan 1941. na Cetinju proglašena "suverena i nezavisna" Crna Gora pod italijanskim protektoratom; 2000. umro princ Tomislav Karađorđević |
![]() |
![]() |
![]() |
subota, 12. jul 2025. | |
Danas je subota, 12. jul, 193. dan 2025. Do kraja godine ima 172 dana. 1536 - Umro je holandski humanista Erazmo Roterdamski, koji je znatno uticao na nemačku reformaciju, a u delima je satirično prikazivao svet, u prvom redu rimokatoličko sveštenstvo i papu. Reformu crkve zamišljao je kao reformu klera i crkvenih opština a ne kao dogmatsku reformu, zbog čega se nije složio sa Martinom Luterom. Dela: "Domaći razgovori", "Pohvala ludosti". 1543 - Engleski kralj Henri VIII oženio se šesti put, venčavši se sa Katarinom Par, udovicom lorda Latimera, jedinom suprugom koja ga je nadživela. 1682 - Umro je francuski astronom Žan Pikar, koji je prvi precizno izmerio stepen meridijanskog luka i omogućio tačnije izračunavanje poluprečnika Zemlje. Pokrenuo je 1679. astronomski almanah "Connaissance des Temps" koji i sada izlazi. 1817 - Rođen je američki pisac Henri Dejvid Toro, jedan od najboljih američkih esejista, nazvan "pustinjak Valdena" zato što je od 1845. do 1847. živeo usamljenički u šumama pored jezera Valden. Pisao je protiv ropstva, otimačkog rata SAD protiv Meksika od 1846. do 1848. Propovedao je vraćanje prirodi i duhovnosti. U najvažnijem delu, zbirci 18 eseja "Valden", poznatoj i kao "Život u šumi", opisao je svoja usamljenička iskustva kao i stavove o svetu koji ga okružuje. Ostala dela: "Dnevnik", eseji "Građanska neposlušnost", "Ropstvo u Masačusetsu", "Odbrana DŽona Brauna". 1854 - Rođen je američki industrijalac DŽordž Istman, jedan od pionira fotografije i filma, osnivač kompanije "Kodak". Lansirao je 1884. osetljivi fotografski papir, a 1888. jednostavnu foto kameru i potom iste godine celuloidnu filmsku traku prilagođenu kameri. 1869 - Francuski car Napoleon III prihvatio je uvođenje parlamentarnog sistema. 1884 - Rođen je italijanski slikar i vajar Amadeo Modiljani, čija su dela jedinstvena po prepoznatljivoj izduženosti figura. U Parizu je živeo od 1906. do smrti 1920. i jedan je od najznačajnijih predstavnika "Pariske škole". Najviše je slikao ženske aktove i portrete a u mladosti se bavio i skulpturom u kojoj se osećao uticaj afričke umetnosti. 1892 - Prigodnom svečanošću održanom kod Terazijske česme pušten je u rad Beogradski vodovod. Projekat i probna bušenja bili su delo nemačkog inženjera Oskara Smrekera, iz Manhajma. Iz pet dubokih bunara grad je dobijao oko 65 litara vode u sekundi. Bio je to začetak modernog vodovoda u Beogradu. 1904 - Rođen je čileanski pisac i diplomata Neftali Rikardo Rejes Basoalto, poznat kao Pablo Neruda, najveći liričar Latinske Amerike, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1971. U početku je bio pod uticajem modernista i postromantičara, da bi kasnije prihvatio i slobodnije forme. Kao diplomata je službovao u Burmi, Argentini i Meksiku. Dela: pesničke zbirke "Praznična pesma", "Suton", "Dvadeset ljubavnih i jedna očajna pesma", "Pokušaj beskonačnog čoveka", "Boravak na Zemlji", "Španija u srcu", "Treći boravak 1935-1945", "Opšta pesma", "Grožđe i vetar", "Elementarne ode". 1906 - Francuski artiljerijski kapetan jevrejskog porekla Alfred Drajfus, lažno optužen 1894. da je Nemačkoj izdavao vojne tajne i potom osuđen na doživotnu robiju, rehabilitovan je, vraćen u vojsku i unapređen u čin majora. 1910 - U avionskoj nesreći poginuo je engleski proizvođač automobila i pilot Čarls Stjuart Rols, koji je sa Frederikom Henrijem Rojsom 1906. osnovao kompaniju za proizvodnju automobila "Rols-Rojs". Rols je prvi pilot koji je, u junu 1910, preleteo Lamanš u oba pravca bez zaustavljanja i prvi britanski pilot koji je izgubio život u avionskom udesu. 1933 - Rođen je Donald Vestlejk, izuzetno plodan američki autor detektivskih romana. Često je pisao pod različitim pseudonimima (najčešće kao Ričard Stark) ukupno više od 100 romana od kojih je nekoliko adaptirano u filmske hitove ("Point blank", "Naplata duga", "Prevaranti"). Osim ozbiljne kriminalistike, oprobao se i u komičnom kriminalističkom žanru kao i u naučnoj fantastici. Druga dela: "Plaćenici", "Vreme za ubijanje", "361". 1935 - Umro je francuski oficir jevrejskog porekla Alfred Drajfus, koji je 1894. optužen da je Nemačkoj odavao vojne tajne. Osuđen je na doživotnu robiju, samo na osnovu sumnji i izjava grafoloških stručnjaka i poslat je u jedan od najgorih zatvora u svetu u Francuskoj Gvajani. U njegovu odbranu ustao je poznati pisac Emil Zola, koji je pod naslovom "Optužujem" u listu "L'oror" objavio otvoreno pismo predsedniku Republike. Tek u julu 1906. kapetan Drajfus je rehabilitovan, vraćen u vojsku i unapređen u čin majora. 1936 - Svečano je otvoren Zoološki vrt u Beogradu. Smešten je unutar beogradske tvrđave na prostor "Malog Kalemegdana" gde se nalazi i danas. Presudnu ulogu prilikom njegovog zasnivanja imao je Vlada Ilić, poznati trgovac i industrijalac, gradonačelnik Beograda od 1935. do 1939. U početku, zauzimao je nešto preko 3,5 hektara, da bi već 1941. zauzimao prostor od preko 14 hektara, nakon rata sveden je na današnjih 7 hektara. Prvi upravnik bio je inženjer Aleksandar Krstić. Vrt je teško stradao prilikom bombardovanja u Drugom svetskom ratu, i nemačkih 1941. i savezničkih 1943/4. 1941 - Sovjetski Savez i Velika Britanija potpisali su u Drugom svetskom ratu u Moskvi ugovor o uzajamnoj pomoći i zajedničkoj borbi protiv Nemačke. 1941 - U Cetinju je u Drugom svetskom ratu, na skupštini crnogorskih separatista, proglašena "suverena i nezavisna" Crna Gora pod italijanskim protektoratom. Usledila je pobuna protiv okupatorskih snaga i njihovih sledbenika, protivnika zajedničke srpske i jugoslovenske države. 1960 - Francuska je objavila da će priznati nezavisnost dotadašnjih kolonija u Africi - Dahomeja (danas Benin), Nigera, Gornje Volte (danas Burkina Faso), Obale Slonovače. Te zemlje bile su sastavni deo Francuske Zapadne Afrike. Kao i Čada, Centralnoafričke republike i Konga - bivšeg Francuskog Konga, koje su bile sastavni deo Francuske Ekvatorijalne Afrike. 1979 - Gilbertova Ostrva u Tihom okeanu stekla su nezavisnost u okviru Britanskog komonvelta pod nazivom Republika Kiribati, posle 87 godina britanske kolonijalne uprave. 1993 - Zemljotres je na severu Japana aktivirao je klizišta i pokrenuo džinovske morske talase (Cunami), usmrtivši oko 200 ljudi. 1996 - Britanski prestolonaslednik princ Čarls i princeza Dajana sporazumeli su se o uslovima razvoda, okončavši brak posle 15 godina. 1997 - Kubanska vlada je posle laboratorijskih ispitivanja potvrdila da su autentični posmrtni ostaci legendarnog gerilskog vođe Ernesta "Če" Gevare, pronađeni u Boliviji i potom prebačeni na Kubu, na osnovu sporazuma vlada dveju zemalja. 1998 - Francuska je pobedom u Parizu u finalu svetskog fudbalskog prvenstva nad Brazilom rezultatom 3:0 prvi put postala prvak sveta u fudbalu. 2000 - Umro je princ Tomislav Karađorđević, sin kralja Aleksandra, brat poslednjeg kralja Jugoslavije Petra II. Prilikom sahrane četiri dana docnije u porodičnoj grobnici Karađorđevića u crkvi Svetog Đorđa na Oplencu okupilo se nekoliko desetina hiljada ljudi. 2000 - U orbitu oko Zemlje ruskom raketom nosačem "Proton-K" lansiran je osnovni blok međunarodne kosmičke stanice, proizveden u Rusiji, u kojem će u komfornim uslovima boraviti posade stanice. 2004 - Francuska i Irak obnovili su diplomatske odnose, prekinute posle iračke invazije na Kuvajt 1990. 2005 - Princ Albert II, izdanak 700 godina stare dinastije Grimaldi, ustoličen je kao novi suveren Kneževine Monako, jedne od drevnih evropskih država, mada sa ograničenim suverenitetom. Porodica Grimaldi dinastija je sa najdužom vladavinom u Evropi. 2017 - Ujedinjene nacije saopštile su da Jemen pogodila najgora epidemija kolere u svetu i da u toj zemlji 14 miliona ljudi gladuje. Jemen je razoren građanskim ratom koji je započeo marta 2015. godine. 2019 - Počela je isporuka ruskog raketnog sistema S-400 Turskoj, pristizanjem prvih komponenata u vazduhoplovnu bazu Murted, oblast Ankara. Celokupan proces, prema predviđenom programu, trebalo bi da bude okončan aprila 2020. godine. Turski stručnjaci obučavaju se za rukovanje u Rusiji. Zvanični Vašington negodovao je zbog ovog aranžmana, upozorivši da će to ugroziti kupovinu borbenih aviona F-35 od SAD. 2020 - Došlo je do četvorodnevnog oružanog sukoba između Jermenije i Azerbejdžana. Između dve zemlje decenijama je poštojao sukob oko Nagorno Karabaha, jermenske enklave unutar Azerbejdžana. Zvanično je poginulo ukupno 18 osoba, nezvanično, reč je o stotinama žrtava. (Tanjug) |