| ponedeljak, 29. jun 2026. | |
|
"Da li je tačno da su Srbija i Kosovo potpisale sporazume koje potpisuju međusobno priznate države", kazala je Miona Petrović, profesorka Univerziteta u Prišitini sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici.
“Već neko vreme profesori Univerziteta u Prištini sa privremenim sedištem u Kosovoskoj Mitrovici traže izlaz iz situacije u kojoj smo se našli usled sumnjivih postupanja uprava fakulteta, a uz posredovanje tzv. kosovske policije. Tražili smo odgovore od Republike Srbije. Niko ništa ne zna, a sprovodi se integracija u tzv. kosovski sistem", kaže profesorka Prirodno-matematičkog fakulteta. Profesorka Petrović ima pitanje za srpske institucije, pre svega za Vladu Srbije i Ustavni sud. "Od svih prethodnih prepuštanja obeležja srpske državnosti - i Gazivoda, tablica, dinara. Ovo poslednje, koje se odnosi na Univerzitet, uistinu je najperfidnije. Režim navodno nema veze s tim. Sve se vidi na Vidovdan, te ćemo sačekati odgovore nadležnih koje se tiču sporazuma na osnovu kojih nas popisuju institucije nama nepoznate i samoproglašene države. Ili ih nećemo dobiti, ali ćemo i u tom slučaju znati istinu. Postavljamo pitanja - Vladu da li su istinite glasine iz Brisela da su Srbija i Kosovo potpisale bilateralne sporazume sprovođenja osnovnog i srednjego brazovanja na maternjem jeziku, poput onih koja Srbija ima sa Mađarskom i Rumunijom. Te sporazume zaključuju međusobno priznate zemlje. Pitamo i Ustavni sud da li predstavnici naših uprava krše Ustav ukoliko od svojih zaposlenih traže da se prijave organima kosovoskog MUP-a", kazala je ona. Kaže i da će profesori predati dokumenta kosovskoj policiji, ali uz garanciju Ustavnog suda Srbije. "Apelujemo da sve relevantne međunarodne i domaće institucije zaposlenima UPKM koji se nisu odazvali dostavljanju dokumenata, obezbede zaštitu ljudskih prava - zaštitu podataka o ličnosti i pravo na rad. Zaposleni ne smeju biti izloženi pritiscima i diskriminaciji", dodaje profesorka. Kazala je i ko, po njenom mišljenju, ima najveću političku korist od situacije na Kosovu. "Najveću političku korist od normalizacije odnosa imaju politički lideri centara moći u Beogradu i Prištini. Srpski i albanski narod ostaju na marginama procesa. U poslednjih nekoliko godina više desetina hiljada Srba odselilo se sa KiM. Vladajuće strukture u Beogradu situaciju Srba na Kosmetu javno čak ni ne pominju već je koriste kao potvrdu lojalnosti međunarodnim centrima moći, očekujući blaži odnosa za probleme unutar Srbije, uključujući optužbe za kriminal, korupciju, zlozpotrebu institucija, represiju nad pobunjenim građanima", objašnjava ona. Poručuje da će - "narod sa Kosova preživeti najvećeg srpskog Judu". (N1) |